Tokom 2018. godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo više od 23.000 ljudi koji su su bili prisiljeni napustiti svoje domove i krenuti na put sa nadom da će doći do mjesta gdje će moći nastaviti svoj život. Neki su krenuli na put prije nekoliko mjeseci, a neki putuju godinama. Aktivisti i volonteri u BiH su tokom godinu dana upoznavali mnoge ljude i slušali o njihovim snovima i nadama. Između ostalih i 17-godišnjeg dječaka iz Pakistana koji sam putuje već osam godina, a nakon što je izgubio cijelu porodicu. Kada su ga aktivisti sreli u Bihaću u maju 2018., sanjao je da će jednom imati dom. Njegova priča, i mnogih sličnih njemu, o ljudima koji sanjaju o slobodi i miru, nije bilo prostora u medijima. Za njega čini se, nažalost, nema prostora ni u BiH.
Ovo je samo jedna od tema koju ćete moći čuti u ponedjeljak februara 2019. u 18:00h u Centru za kulturu Sarajevo (Jelićeva 1) gdje će Fondacija Heinrich Boell predstaviti nalaze izvještaja „Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU“ uz prikazivanje dokumentarnog filma „Patka“ u produkciji Mediacentra Sarajevo.
PROGRAM:
18:00 Migranti u BiH: Zaglavljeni u procjepu EU – stvarna vs. medijska slika
Nidžara Ahmetašević, koautorica izvještaja “Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU”, novinarka i aktivistkinja
Elvira Jukić-Mujkić – autorica dokumentarnog filma „Patka“, urednica u Mediacentru Sarajevo
Amir Purić – urednik Facebook stranice “Izbjeglice u Velikoj Kladuši”, dopisnik Deutsche Welle, saradnik Radija Slobodna Evropa
Tijana Cvjetičanin – urednica Raskrinkavanje.ba, koordinatorica istraživanja u Udruženju “Zašto ne“
Moderator: Nikola Vučić
19:30 – Projekcija dokumentarnog filma “Patka”
Iako se više od 1.500 ljudi prijavilo za azil u BiH, tek oko sedam posto je uspjelo proći zamršene, često nejasne, procedure i zaista pokrenuti proces. Na kakve sve probleme nailaze ljudi koji su došli u BiH i koji su potencijalni tražitelji azila, kako i gdje i žive, ko se brine za njih i koliko se poštuju njihova osnovna ljudska prava, da li postoje uslovi za njihovu integraciju, pitanja su na koja su autorice izvještaja “Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU” – Gorana Mlinarević i Nidžara Ahmetašević – pokušale doći kroz razgovore sa ljudima koji putuju, aktivistima, volonterima, predstavnicima nevladinog sektora, vlasti i međunarodnih organizacija.
Nalazi su porazni i ukazuju na zanemarivanje nekih od osnovnih prava koje imaju izbjeglice i migranti poput slobode kretanja, prava na human i dostojanstven život, prava na adekvatnu medicinsku zaštitu, školovanje i prava na integraciju. Izvještaj ukazuje i da su dječija prava su zanemarena, a osjetljive kategorije nisu adekvatno zaštićene. Sve su to nalazi s terena koje smo rjeđe sretali u medijima od naslova i sadržaja koji su ukazivali na negativne strane prisustva izbjeglica i migranata u BiH.
U novinama, na televiziji, a pogotovo na online portalima i društvenim mrežama mogli smo vrlo često da vidimo izvještaje o tome kako su migranti pljačkali, silovali i napadali. Svjedočili smo i širenju straha putem pojedinih medija i korištenju jezika koji služi zastrašivanju građana Bosne i Hercegovine, poput narativa da nam prijeti “najezda” migranata, da su desetine hiljada pred granicama BiH, da se sprema “desant na BiH”, vidjeli smo da pojedini mediji izvještavaju samo o negativnim temama poput kriminaliteta među migrantima, epidemiji zaraznih bolesti, o smeću koje ostavljaju za sobom ili o načinu na koji se ponašaju na ulicama i u parkovima u Sarajevu, Bihaću i drugim gradovima gdje su se nalazili u većem broju. Medijski izvještaju često su zanemarivali ono najvažnije – da se radi o ljudima.
Izvještaji sa dominantno negativnim odnosom prema migrantima u BiH, prenošenje neprovjerenih informacija i njihovo dijeljenje putem društvenih mreža, podizanje tenzija i širenje straha među građanima stvorilo je atmosferu u kojoj su glasniji i vidljiviji bili oni mediji koji su neetički i neprofesionalno obavljali svoj zadatak. Neki od novinara koji rade u takvim medijima tvrde da je medijska zajednica bila nespremna i da se novinari nisu snašli, suočeni sa teškim zadatkom i bez ranijeg sličnog iskustva. S druge strane, greške koje su pravili ne bi mogle da se razumiju kroz to objašnjenje budući da pojedini nisu uradili ni osnovni novinarski zadatak provjere informacija. Dodatni problem su predstavljali online portali koji su preuzimali sadržaje iz profesionalnih medija i prepakirali ih u senzacionalističke članke s ciljem zarade i služenja različitim političkim agendama.
