Dženan Kulović, Rimska kurija: Pojam, organizacija i administracija
PIŠE: Matej Vrebac
Stoljećima je današnji grad-država Vatikan na čelu s Papom središte Katoličke crkve i njene zajednice, a svoj status građen kroz vjekove duguje jednom od najstarijih i najfascinantnijih birokratskih tijela: Rimskoj kuriji. Ova studija daje uvid u težnje prelaska iz višestoljetnog centraliziranog i tradicionalnog vodstva u ono koje se naziva uslužno vodstvo, a autor kompleksne organizacijske strukture predočava kroz slikovite, precizne i jasne primjere u praksi vatikanskog života.
Prema zadnjim raspoloživim informacijama, na našoj planeti trenutačno postoji 195 država različitih površina, sistema upravljanja, kultura i jezika, a u silnom mnoštvu i raznolikosti rijetko koji ljudski stvor nije čuo za onu najmanju među njima. Iznenađujuće se njen utjecaj i ugled ističu među drugim, a njen poglavar je velikoj masi ljudi jedan od rijetko dragih i obožavanih vladara. Stoljećima je današnji grad-država Vatikan na čelu s Papom središte Katoličke crkve i njene zajednice, a svoj status građen kroz vjekove duguje jednom od najstarijih i najfascinantnijih birokratskih tijela: Rimskoj kuriji.
O složenosti samog pojma koji se krije iza sintagme “Rimska kurija”, njezinoj organizaciji i administraciji, dubinski se može saznati u nedavno objavljenoj knjizi autora Dženana Kulovića. Univerzitetski profesor ekonomskih nauka, s interesovanjem za menadžment i organizaciju, intelektualnu strast prema ovoj temi je već iskazao 2009. u knjizi Vatikan: organizacija i funkcioniranje. Nakon više od jednog desetljeća – perioda tijekom kojeg su Vatikan, ali i svijet, zadesile značajne promjene – autor nam se vraća s ovom temom 2025. u izdanju Buybooka. Rimska kurija: Pojam, organizacija i administracija predstavlja značajan doprinos u proučavanju zasigurno jedne od najsloženijih organizacija, kojoj Kulović pasionirano prilazi s iznimnom interdisciplinarnom posvećenošću.
Na samom početku studije, svakom laiku u ovoj materiji se razrješavaju dileme oko tri usko povezana pojma: Vatikana u najužem shvaćanju kao suverene države i fizičkog središta crkvene vlasti, Svete stolice koja nadilazi granice samog Vatikana utjelovljujući duhovni i upravni centar Crkve, te naposljetku Rimske kurije kao birokratskog stroja zahvaljujući kome Papa upravlja Crkvom njegujući njezine vrijednosti i poslanje. U prvom dijelu knjige autor nam daje do znanja kako se radi o “najvjerojatnije jednoj od najefikasnijih birokratija zbog svoje relativno male veličine i velike nadležnosti”, te dijakronijski predočava razvoj i osnovne principe djelovanja ne izostavljajući krucijalno važan dio duhovnog i pastoralnog poslanja djelovanja Rimske kurije. Valja naglasiti da je okosnica knjige apostolska konstitucija Praedicate Evangelium, najviša uredba u Crkvi koju je 2022. objavio papa Franjo. Upravo se ovom apostolskom konstitucijom značajno reformirala Rimska kurija, koja sada za cilj ima misijsku službu kako bi bila na usluzi i službi Papi, Crkvi, ali i cijeloj zajednici vjernika. Franjina vizija je revolucionarna jer jasno ukazuje da Crkva treba svoju misiju usmjeriti ka širenju Evanđelja i staviti svoje vodstvo na služenje ljudima kako bi postigla participativno sudjelovanje svih članova i članica, uključujući i laike i njihov značajan doprinos upravljanju Crkvom u okviru nove apostolske konstitucije. Ova studija nam tako daje uvid u težnje prelaska iz višestoljetnog centraliziranog i tradicionalnog vodstva u ono koje se naziva uslužno vodstvo, a autor nam kompleksne organizacijske strukture predočava kroz slikovite, precizne i jasne primjere u praksi vatikanskog života.
Valja napomenuti da Kulović kao glavni teorijski alat za opisivanje složene organizacije Rimske kurije uvodi Mintzbergov model mašinske birokracije, a nadalje objašnjava kako se upravo vertikalna struktura Kurije savršeno prepoznaje u ovoj optici: od Pape kao strateškog vrha, srednjeg nivoa, operacionog jezgra, tehnostrukture pa do osoblja podrške. Iako autor primarno razlaganju organizacije i administracije prilazi sa stanovišta ekonomskih disciplina, nikada iz vida ne ispušta aktualnost same oblasti objašnjavajući mnoge važne događaje u recentnijoj povijesti Vatikana, od skandaloznog Vatileaksa i curenja povjerljivih informacija pa do svih važnih dešavanja tijekom Franjina pontifikata. Sa sigurnošću se može tvrditi da je za njegova upravljanja Rimska kurija doživjela jednu od svojih najvećih reorganizacija, a Kulovićeva Rimska kurija svjedoči o fascinantnoj nadležnosti i djelovanju reformiranih dikasterija i njihovom brižljivom upravljanju.
Dženan Kulović se objavljivanjem ove knjige istaknuo i potvrdio kao vrsni bosanskohercegovački vatikanista, a k tome u prilog govore i recenzije koje je priskrbio njegov rad. Neminovno je da je u ovu knjigu utkano mnogo predanog rada i promišljanja što je uz sadržinu obogaćenu tabelama i organogramima čini idealnim štivom za sve koji ovoj temi sa zanimanjem prilaze prvi put, ali vjerujem i onima s mnogo više iskustva iz oblasti društvenih nauka, od ekonomije pa, naposljetku, i same teologije.
