Trieste Contemporanea is pleased to announce that the call of the Young European Artist Award 2019 is now open!
The application must be submitted by midnight (Italian time) on the 19th of August, 2019.
Young artists, your time has come! Bring out all your talent and try to win this edition!
Since 1999, the Trieste Contemporanea Committee assigns the Young European Artist Trieste Contemporanea Award to a young artist from Central Eastern Europe with the aim of promoting her or his work on the international art scene.
From 2013 the Award is biennial and open to any young artist aged under 30 and born in one of the following countries: Albania, Belarus, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, Germany, Hungary, Italy, Kosovo, Latvia, Lithuania, Macedonia, Moldova, Montenegro, Poland, Romania, Slovakia, Serbia, Slovenia, Turkey and Ukraine.
The award gives the winner the opportunity of conceiving and developing a solo show for the Trieste Contemporanea's exhibition space in Trieste, Italy. The artist will also have a catalogue published and will benefit from professional exposure as a consequence of the award.
All eligible applications will be examined by a judging committee comprising experts and curators of contemporary art from Central Eastern Europe.
There is no entry fee.
x-default
Participants must be born within the 18th of August, 1989 and present an updated portfolio.
Applicants should register to the competiton using the online form and attach the portfolio and an Identification Document (pdf or jpg format, max 500 KB).
The portfolio should be pdf format, max 3MB and composed by images (of at least 5 recent works, with captions and brief descriptions), a CV, an artistic statement (max 500 words) and, in case, should include bibliography/sitography. The text of the portfolio should be written in English.
Any groups wishing to participate should fill out the form with the name and ID of the group leader and a list of the names, countries and dates of birth of the other group members, which have to be aged under 30 as well and born in the countries to which the call is open.
Online platforma OREA i Vakufska banka nastavljaju uspješnu saradnju na promociji i afirmaciji kreativnih, domaćih brendova te će u nedjelju, 16. juna organizirati ART market u Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Na ovom događaju će se za članove OREA porodice, ali i druge izlagače i posjetioce će biti upriličeno cjelodnevno druženje i ljetni bazar, gdje kreativci u predivnom ambijentu mogu predstaviti svoje proizvode.
Ambasadorica i suosnivačica online platforme OREA Amra Silajdžić-Džeko izjavila je da će market biti prodajnog karaktera, a da su organizatori pripremili i dodatne aktivnosti kako bi ovo druženje proteklo u ugodnoj atmosferi i zabavi.
“Svi vrijedni i kreativni učesnici dobit će priliku da se i na ovaj način predstave javnosti, a posjetioci će se moći i lično uvjeriti kakve sjajne unikatne proizvode nude. Osim toga, pripremili smo i druge zanimljivosti – dječiji kutak, muzičke goste, radionice, degustacije hrane i još mnogo toga”, poručila je Amra i pozvala sve da nedjelju, 16. juni, provedu u hladu Botaničkog vrta u centru Sarajeva na zabavnom
druženju na kojem će moći saznati sve što ih zanima o izloženim proizvodima, pronaći idealan poklon ili se jednostavno opustiti uz muziku i ugodno društvo.
Zainteresovane učesnike iz naše zemlje i regije pozvala je da se do 3. juna prijave i osiguraju svoj štand na marketu. Broj mjesta je ograničen.
“ART Market zamislili smo kao buduće tradicionalno okupljanje i promociju brendova koji su svoje povjerenje poklonili OREI, ali i priliku za sklapanje novih prijateljstava i širenje naše porodice kreativaca kojoj otvaramo vrata širem tržištu kako bi se domaći
proizvodi mogli naručiti iz svakog kutka svijeta i dostaviti na adresu na koju želite”, otkrila je Amra poručujući da se raduje ovom druženju.
Poziv za učesnike i sponzore je otvoren na bazar.orea.ba.
Zvanično otvaranje ART Marketa je 16. juna u 12 sati. Cijena ulaznice je 2 KM, a prihod od prodaje karata će se dijelom donirati Zemaljskom muzeju BiH, a ostatak usmjeriti u humanitarne svrhe.
Centar za životnu sredinu je prethodnih dana pratio situaciju vezano za pojavu mrlje na Vrbasu, kancerogenog ulja u krugu Incela i nakupljenog otpada kod hidroelektrane Bočac, komunicirao sa predstavnicima lokalnih zajednica uz Vrbas, kao i drugim udruženjima koja djeluju na zaštiti rijeke Vrbas.
Postavlja se pitanje zašto uvijek reagujemo na posljedice, a ne na uzroke. Ako su za problematiku kancerogenog ulja nadležni znali godinama, postavljamo pitanje ko je odgovoran i da li će odgovarati za nesavjesno ponašanje? Ovo nikako nije bezazleno niti zanemarivo, u pitanju je potencijalno dugoročno zagađenje i ugrožavanje velikog broja građana.
U Centru za životnu sredinu smatraju da uzorkovanje i čekanje rezultata nije dovoljno. Građani moraju da imaju pravovremene informacije da bi znali kako da se ponašaju, da li smiju da piju vodu iz česme, da li smiju jesti povrće koje su zasadili, a nalazi se u blizini Incela, da li smiju pecati.
Sada je vrijeme da se otvori šira javna diskusija o upravljanju vodama, o upravljanju otpadom i naravno o upravljanju opasnim hemikalijama koje se nalaze u starim industrijskim postrojenjima. Nadamo se da će stručnjaci iz ovih oblasti ovu situaciju shvatiti kao alarm da se ozbiljno uključe u sistemsko rješavanje ovih problema. Nadležne institucije ukoliko nemaju kapaciteta da se uhvate u koštac sa ovako velikim i gorućim pitanjima, ne bi smjeli da tako važne informacije, kao što je postojanje kancerogenog jedinjenja u krugu Incela, drže za sebe, nego da alarmiraju javnost i traže podršku stručnjaka.
„Očekujemo bržu reakciju nadležnih i jasne smijernice ka javnosti, da bismo izbjegli širenje neprovjerenih i nepotpunih informacija. Nakon što se ozbiljno pristupi saniranju ekoloških katastrofa na ove tri lokacije, minimum koji mi želimo da vidimo jeste nastavak rada i dijaloga na dugoročnim rješenjima, te uklanjanje mogućih sličnih scenarija u budućnosti“.
Kada je riječ o otpadu koje je nagomilano kod hidroelektrane Bočac, to predstavlja vrh ledenog brijega kada su u pitanju problematike upravljanja otpadom i vodama. Stvaranje velikih količina otpada, nedostatak razdvajanja otpada i njegove reciklaže, njegovo neadekvatno zbrinjavanje, sječa obalne vegetacije su samo neki od pojedinačnih problema koji dovode do ovakve slike koju ovih dana vidimo na Vrbasu.
Uloga novinara/ki u odgovornom izvještavanju o povorki ponosa i LGBTI osobama ključna je za normaliziranje ove teme u javnosti. Kako na ova pitanja gledaju novinari/ke Klixa, TV Sarajeva, Radija Otvorena mreža i drugih medija čitajte u tekstu Mirze Halilčevića.
Piše: Mirza Halilčević
Mediji imaju izuzetno važnu ulogu u procesu normaliziranja poimanja LGBTI osoba, kao i njihovoj integraciji u bh. društvo. Iako je povorka ponosa samo jedan od oblika aktivizma, najava iste poslužila je kao sjajan šlagvort za razgovor o uslovima života LGBTI osoba, ali i o načinima na koje mediji mogu pravilnim izvještavanjem pomoći u pričanju stvarnih priča o njihovim životima.
Uz to da su konferenciju za medije kojom je najavljena prva bh. povorka ponosa ispratili mnogi mediji, bitno je istaći da su o istoj mediji pisali uglavnom neutralno prenoseći najvažnije detalje. Priliku za pokretanje dijaloga neposredno nakon najave povorke u početku su iskoristile i mnoge televizije, među kojima se prvobitno istakla i emisija N1 televizije, urednice Emele Burdžović, Večernji studio tematskog naziva “Kako se usuditi i reći ‘ja sam lezbejka’”. U malo manje od sat vremena, u vrlo aktuelnom terminu, gošće N1 studija, članice organizacionog odbora povorke ponosa Emina Bošnjak, Nera Mešinović i Lejla Huremović, odgovorile su na neka od najznačajnih pitanja o najavljenoj povorki, istovremeno se referirajući i na vlastita lezbejska iskustva života u BiH. Emisija je emitovana samo dan nakon najave povorke ponosa, te dobila prilično dobre kritike od LGBTI osoba.
Federalna televizija također je, prepoznavajući važnost ove teme, pripremila jednu dijalošku emisiju naziva Odgovorite ljudima, u kojoj je ugostila širok dijapazon profila, kako bi se kroz različite društvene perspektive kritički preispitala ova tema. Urednik i moderator emisije, Darjan Babić, u studio je, osim članica organizacionog odbora povorke ponosa Vladane Vasić i Lejle Huremović, ugostio i psihologinju i univerzitetsku profesoricu Jadranku Kulenović Đapo, kao i novinara i publicistu Nedžada Latića, pravnicu Sevimu Sali-Terzić i političarku Vildanu Bešlija. Gledatelji/ce su u emisiju uvedeni prigodnim prilogom koji je, između ostalog, uključivao i mišljenja građana, kao i kratki razgovor sa gej muškarcem. Za ovu emisiju se može reći da sadrži sve komponente profesionalnog i odgovornog izvještavanja.
Nešto suptilniji razgovor o LGBTI pravima sa poznatim autovanim gej mušarcem, kuharom Vjekom Kramerom, poveo je i Senad Hadžifejzović u svojoj emisiji Face to Face. Iako je Hadžifejzović imao namjeru suprotstaviti stavove dvije različite strane, uz Kramera pozivajući i političarku Samru Ćosović-Hajdarević, to mu nije uspjelo, obzirom da je gospođa Ćosović-Hajdarević u posljednji čas otkazala svoj dolazak. Ćosović-Hajdarević, zastupnica SDA u skupštini Kantona Sarajevo, postala je poznata javnosti nakon što je pozvala na izolaciju LGBTI osoba, iskazujući homofobne stavove putem svog Facebook profila. Jedno od rijetkih gostovanja na koje je pristala bilo je u BH Dnevniku Televizije Sarajevo, gdje je ujedno bila i jedina gošća. Na pitanje po kojem principu su birani gosti i da li je osim zastupnice KS-a u emisiju pozivan još neko, kontaktirani novinar ove kuće, Mirza Sulejmanović, odgovario nam je: “Želim Vas informirati da u pomenutoj emisiji nisam bio u ulozi urednika, niti onoga ko kontaktira gošću, ili ko priprema pitanja. Bio sam, naime, tu večer samo prezenter sadržaja kojega je urednik već pripremio. Osim pomenute g-đe, koliko se sjećam, nije bilo dosada nekoga od gostiju ko bi predstavljao LGBT populaciju.” Sulejmanović je istakao kako je njegov lični stav da novinari u BiH moraju biti ne samo puno odgovorniji u pristupu temama koje se tiču LGBT populacije, već bi trebali i znati puno više o tome, kako bi na pravi način informirali javnost. “Lično smatram da bi kuća u kojoj ja radim svakako trebala dati prostor nekome kompetentnom ko bi mogao na adekvatan način govoriti o tim temama.”
Medijska kuća TV1 je unutar svog programa pozvala i Vladanu Vasić da pripremi i uredi emisiju Ja biram goste u okviru koje bi pozvala goste i gošće koji bi govorili o najavljenoj povorki ponosa. Obzirom da je Vasić ranije imala priliku pojavljivati se u medijima, uglavnom kao gošća, pravnica, LGBTI aktivistkinja ili članica Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, zanimljivo je bilo slušati kako se pripremala za moderiranje razgovora na ovu temu. “Smatrala sam da je to dobra prilika da postavim pitanja koja se rijetko postavljaju u medijima i nađem goste koji bi mogli na njih odgovoriti. Naravno, objasnili su mi koncept emisije i tražili da nađem nekoga ko bi izrazio i suprotne stavove. Prvobitno me to nije obradovalo, jer sam imala dojam da se od mene traži da pravim senzacionalističku emisiju, ali mi je i pružilo priliku da organizujem debatu s ljudima s obje strane, za koje znam da će argumentovano iznositi svoje stavove i ‘sukobiti’ mišljenja. Ono što se desilo me je zaista iznenadilo. Kontaktirala sam vjerske predstavnike i teologe, čak i predstavnike organizacija civilnog društva kojima je vjera jedno od vrijednosti rada, i niko od njih nije bio protiv. Emisija je na kraju održana sa gostom i gošćama koji su podržavali povorku, ali je meni ovaj dio od kojeg sam strahovala, a koji me je pozitivno iznenadio, možda bio najbolji dio ovog iskustva”, ispričala je Vasić za naš portal.
Portal Klix.ba jedan je od najčitanijih bh. online medija koji ažurno prati, prenosi i kreira vijesti koje tematizuju LGBTI pitanja. Kako navode iz ovog medija, objektivno izvještavanje o LGBTI osobama ne bi trebalo biti izazov novinarima/kama koji se drže temelja svoje profesije.
“Mediji imaju i (ograničenu) edukativnu ulogu. Prva povorka ponosa u BiH svakako diriguje pažnju koja zbog specifične prirode stvari zaslužuje i spomenutu edukativnu stranu aktivnosti medija. U toj aktivnosti se, po zadanom, nalazi i odgovornost medija prema marginaliziranoj društvenoj grupi”, navode iz Klixa, dok na komentar o tome da ih se nerijetko proziva za favoriziranje LGBTI osoba odgovaraju kako je to jednostavno sastavni dio posla. “Portal Klix.ba od svog postanka prati razvoj našeg društva, a u njemu i razvoj LGBT populacije u kontekstu rješavanja njihovih evidentno specifičnih problema. Novinarski poziv diktira da se redakcija često bavi temama koje polariziraju čitatelje, što dalje stvara polarizirani feedback. To je normalni dio našeg posla.”
Radio Sarajevo jedan je od medija koji je 2013. godine dobio i nagradu za kontinuirano izvještvanje o LGBTI pitanjima. Nagradu je Sarajevski otvoreni centar ranije dodijelio i Federalnoj televiziji, kao i Dženani Karup Druško, tadašnjoj urednici magazina Dani, a kasnije i novinarki Kristini Ljevak i N1 televiziji. Dženana Karup Druško, danas urednica online portala Avangarda.ba, za portal LGBTI.ba kazala je kako joj je, kao novinarki, briga za LGBTI prava kao i prava drugih ugroženih grupa, oduvijek bila važna.
Dženana Karup Druško; Foto: N1
“Urednička politika je uvijek direktno vezana za stavove urednika/ce, a ja kao neko ko duboko vjeruje da svaki čovjek mora biti slobodan, da svaki čovjek ima ista prava, i da mora imati pravo na svoj izbor, uvijek sam podržavala sve ugrožene grupe u društvu. U našem društvu, koje je duboko konzervativno, ali i tradicionalno, ugrožene grupe su daleko na marginama, a njihovi problemi često su i tabu teme, i zadatak novinara bi upravo trebao da bude da to razbijaju, nudeći ljudima što više objektivnih informacija kako bi pravilno shvatili one koji su drugačiji, a ne da samo prenose izjave pojedinaca koje su na granici, a ponekad i pune govora mržnje. Nije strano nijednoj sredini da većina nameće standarde, formira okruženje i norme, no upravo urednici medija bi morali biti iznad toga, svjesniji važnosti nekih tema od većine. Kao što nisam imala problem da kao urednica objavljujem tekstove o LGBTI zajednici, nisam imala problem ni da objavljujem svoje stavove i podržavam svaki aktivizam u tom pravcu, kao što podržavm najavljenu paradu ponosa koja treba i mora poslati poruku iz Sarajeva da smo mi društvo koje poštuje i uvažava prava drugih i drugačijih”, zaključila je Karup Druško..
Vanja Šunjić; Foto: Privatna arhiva
Vanja Šunjić sa Radija Otvorena mreža za portal LGBTI.ba govorila je upravo o tome kako je radio jedan od rijetkih preostalih standardiziranih medija koji se trudi biti profesionalni, a u konačnici i etički korektiv. Kako Šunjić objašnjava, suptilnost i diskretnost radija je upravo sjajan način za navikavanje javnosti na priče o LGBTI osobama. “Radio je medij gdje se sagovornici ne moraju fizički pokazati da bi ispričali svoju priču. Osim toga, radio je medij koji najbrže dopire do slušatelja, i za razliku od pojedinih online medija kojih je sve više, a kontrole sve manje, radio je medij koji još uvijek mora da drži do određenih standarda. Medijske kuće i novinari i novinarke uveliko mogu svojim izvještavanjem uticati na to da se ove teme poput LGBTI pitanja detabuiziraju. Ipak, jednako je bitan i pristup novinara/ki. Bitno je razvijati senzibilitet, navikavati javnost na ove teme, intrigirati njihov interes, te u konačnici uvažavati autonomiju sagovornika/ce koji/a se možda plaši, ima određeni zazor od novinara/ki, ili loše iskustvo koje ga/ju prati”, zaključuje Šunjić.
Novinarka Sanela Kapetanović objašnjava kako se upravo preko izvještavanja o LGBTI pitanjima može mjeriti demokratičnost bh. društva. Kako ona objašnjava, nužno je da mediji propituju vlastitu odgovornost sudjelovanja u targetiranju i diskriminiranju, što za epilog nerijetko ima emocionalno, mentalno, duhovno, pa čak i fizičko nasilje.
“Apsolutno smatram da novinarke i novinari na ovim prostorima imaju odgovornost vratiti dignitet profesiji kojom se bave. S tim u vezi važno je prevashodno profesionalno i etično izvještavanje posebno o osjetljivim grupama i temama. Suštinska uloga medija u demokratskim društvima morala bi biti korektivna, kritička i dijaloška. Prepoznavanje i kontinuirano novinarsko problematiziranje i novinarsko zagovaranje i istrajavanje upravo na principima ljudskih prava i sloboda moglo bi za ovo društvo značiti osvještavanje suštine demokratije i građanskog društva spremnog da zahtijeva odgovornost sistema.”
Stavovi novinara/ki i uredničke politike iznesene unutar ovog teksta nisu uopće zanemarive. One zaista donekle jesu odraz novinarskih sloboda, promišljanja, kritičnosti, kao i novinarske zrelosti koja u konačnici postoji u Bosni i Hercegovini. LGBTI zajednica bi trebala priznati da u borbi za demokratičnije i zrelije društvo zaista ima hitrog saveznika, odnosno, više njih. Istina jeste da mediji u suštini samo rade svoj posao, ali oni upravo profesionalno radeći svoj posao najviše doprinose humanizaciji LGBTI osoba.
Ovaj tekst je objavljen uz podršku Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID). Stavovi izneseni u ovom tekstu ne odražavaju nužno stav Američke agencije za međunarodnu saradnju (USAID) niti Vlade SAD-a, već isključivo autora/ice.
Učionica #19 – Grad i afektivna geopolitika svakodnevnog života sa Sunčanom Laketom održati će se u utorak, 28.05.2019. u prostorijama Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA (Augusta Brauna 14/3) s početkom u 18.00 sati.
Posljednjih desetljeća svjedoci smo porasta važnosti grada kao prostora političke borbe, u BiH, ali i drugdje na području postsocijalističkog Balkana. Ovdje, ideologija nacionalizma i ideologija neoliberalnog kapitala djeluju udruženo i proizvode propadajuća urbana područja, opustošenu industriju i široko rasprostranjeni prekaritet, pogotovo među mladima, te političku kulturu polarizacije. Grad, međutim, ne čine samo institucije i fizičke infrastrukture. Grad je aktivan i dinamičan prostor, animiran kroz život koji u njemu pulsira. To je prostor osjećanja, sjećanja, doživljaja i senzibiliteta koji su često ritualizirani i nesvjesni. Grad postoji fizički i psihički istovremeno. Pitanje je onda kakva je uloga tog emocionalnog i intimnog doživljaja u oblikovanju politike svakodnevice. Predavanje spaja saznanja iz feminističke geografije i kritičke psihologije i razmatra pitanja ambijenta, atmosfere i estetskog doživljaja kao prostora političke borbe u gradu. Takođe, razmatra što takva feministička afektivna geografija može reći o moći, geopolitičkom nasilju i nacionalno-kapitalističkom subjektu u BiH. Na primjeru grada Mostara preispituje složenost afektivnih pejzaža svakodnevnog života kao potencijalnih prostora za emancipatornu politiku koja nadilazi pravne i institucionalne okvire “podijeljenog grada”.
Sunčana Laketa je istraživačica u području političke i urbane geografije. Interesiraju je emocije i afekti kao područje (geo)političkog djelovanja, te istražuje afektivne atmosfere gradova u konfliktu. U svom radu razvija metode na presjeku između feminističke geografije i kritičke psihologije. Sunčana je diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala geografiju (human geography) na University of Arizona. Posljednjih godina piše na temu podijeljenog obrazovanja i politike svakodnevice mladih u BiH, te afektivne geopolitike u gradu Mostaru. Trenutno radi kao voditeljica istraživačkog projekta Terrorism and the city: affect, space and violence in urban Europe na Université de Neuchâtel u Švicarskoj.
U narednom periodu u sklopu programa Učionice, CRVENA će ugostiti i Gorana Markovića (17.06.) koji će govoriti o Mogućnostima jačanja radničkog pokreta u BiH te Adisa Merdžanovića (28.06.) s predavanjem Vladati u podijeljenim društvima.
U Kantonu Sarajevo 15 privatnih firmi koristi podzemnu vodu koja je javno dobro. Samo pet njih to radi na osnovu na osnovu sa Kantonom potpisanih koncesionih ugovora. I jedne i druge, jedva da ikakve naknade plaćaju. Prema revizorskom izvještaju, njihov dug prema Kantonu i općinama krajem 2017. je prelazi 25 miliona KM. Usporedbe radi, za 25 miliona može se izvršiti pola planirane obnove vodovodne mreže za koju je sada uzet kredit.
U januaru 2018. Vlada Kantona je bez ikakvog obrazloženja ukinula odluku iz 2012. godine po kojoj su kompanije koje nemaju koncesione ugovore bile obavezne da plaćaju 1,5 KM po potrošenom kubiku vode.
Šta to znači?
– Ne moraju više ništa plaćati,
– Nema osnove za naplatu i sudsko gonjenje.
Također, Vlada je zbog neplaćanja mogla trenutno obustaviti njihov rad, nikada to nisu učinili. Za dugove napravljene do ukidanja odluke, kako je upozoreno u revizorskom izvještaju, čak i da dođe do sudskog postupka, prijeti zastara.
Ukratko: Privatne firme mogu i dalje uz blagoslov vlasti nastaviti bez ikakvog plaćanja crpiti našu vodu i na tome se bogatiti.
Pozivamo Vladu Kantona da poduzme hitne mjere kako bi se zaustavila dalja nekontrolisana eksploataciju pitke vode – našeg najdragocjenijeg javnog dobra kao i da naplati milionske dugove.
U srebreničkom Kulturnom centru zvanično počeo rad na predstavi „Petar Pan“, koja je nastala kao završni dio projekta „Mala škola glume Kamernog teatra 55 u Srebrenici“.
Na prvoj čitaćoj probi, pored reditelja Gorana Damjanca, bili su prisutni i skoro svi mali glumci, kao i Adisa Vatreš Selimović, kostimografkinja i scenografkinja, Vedran Fajković, dramaturg, te Mediha Smajić, direktorica Kulturnog centra Srebrenica i koordinator projekta za Srebrenicu te Mirza Muzurović, producent predstave ispred Kamernog teatra 55.
„Sada počinje onaj lijepi i veseli dio rada“, rekao je Damjanac okupljenoj djeci, i s time započeo ulazak u svijet zemlje Nedođije, nestašnih Izgubljenih dječaka, nepopravljivog Petra Pana i strašnog Kapetana Kuke. Premijera predstave predviđena je za septembar 2019. što će svima u ekipi biti dovoljno vremena da ovaj bezvremeni dječji klasik postave na scenu, i da, kako su i obećali na samom početku projekta, to bude spektakl. Ako je suditi po entuzijazmu svih uključenih u projekt, od djece – polaznika Male škole glume, kreativnog dijela tima, te do svih onih koji su na bilo koji način pomogli ovaj projekt, to obećanje će biti ne samo ispunjeno, već i premašeno.
Iako se u javnosti i medijima BiH ističe kao zemlja prostranih i očuvanih prirodnih vrijednosti, praktično se jako malo radi na njihovoj zaštiti, ističe Dejan Kulijer iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine povodom 22. maja, Međunarodnog dana biodiverziteta. On ističe da o našem odnosu prema prirodi najbolje govori odnos prema najugroženijim i najvrijednijim prirodnim vrijednostima, poput rijeka, jezera i šuma koje se neplanski iskorištavaju ili potpuno uništavaju, pa čak i u najvrijednijim zaštićenim područjima.
Iva Miljević, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja iz Centra za životnu sredinu kaže da ova organizacija već godinama ukazuje na bogatstvo, vrijednosti, ali i sve veću prijetnju biodiverzitetu Bosne i Hercegovine, te nastavlja da provodi aktivnosti koje će omogućiti dugoročan opstanak vrsta i staništa uz suživot sa lokalnim zajednicama. “Činjenično stanje ukazuje na izrazito lošu globalnu situaciju, ali isto tako napominjemo da još uvijek nije kasno za promjene koje su moguće. Kao i u drugim sektorima, i u upravljanju prirodom vidimo uticaj privatnih interesa, bilo da se radi o hidroenergiji, novim turističkim kompleksima ili čak nelegalnim aktivnostima kao što je krivolov. Očekujemo konkretne i nedvosmislene korake kako bismo sačuvali ono što je najvrijednije i što je milionima godina stvarano”, istakla je Iva Miljević.
Iz dana u dan, stanje prirode, biodiverziteta i kvaliteta ljudskih života na našoj planeti postaje sve lošije. Evidentno je da će se svijet suočiti sa ekološkim kolapsom i masovnim izumiranjima ako se ne poduzmu drastične mjere za promjenu društvenih i ekonomskih sistema. Ovome u prilog ide i globalna procjena Međuvladine naučno-političke platforme za biodiverzitet i ekosistemske usluge (IPBES), međuvladinog tijela koje je protekle tri godine pripremalo izvještaj u kome su izloženi glavni pokretači i uzroci globalnog kolapsa biodiverziteta i poziva na hitnu regulatornu promjenu.
Izvještaj IPBES-a je najopsežnija naučna globalna procjena o biodiverzitetu i uslugama ekosistema koju trebaju usvojiti vlade. Dokument oslikava promjene u preteklih 50 godina, povezujući puteve ekonomskog razvoja i uticaja na prirodu koji je izazvan ljudskim djelovanjem.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, kako ističe Dejan Radošević iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, na nivou države i entiteta usvajanje strategija koje u sebi imaju ili treba da imaju komponentu zaštite životne sredine je sporo, što dodatno usporava i njihovu provedbu. “Potrebno je ubrzati proces usvajanja strategija te uključiti u izradu strategija i planova sve relevantne interesne strane, što bi omogućilo i efikasniju primjenu nacionalnih ciljeva i u konačnici očuvan biodiverzitet”, naglasio je Radošević.
Situacija po pitanju stvarne zaštite biodiverziteta u Bosni i Hercegovini je daleko od sjajne. Uzrok tome leži u nedovoljnom izdvajanju budžetskih sredstava, neadekvatnoj strukturi zaposlenih u zaštićenim područjima, nepostojanju planova upravljanja i adekvatnog sistema zaštite, monitoringa i održivog korištenja prirodnih resursa, ali i onog najvažnijeg – slabe svijesti javnosti o važnosti ovog pitanja. Iako su sistemske promjene i napredak u Bosni i Hercegovini i te kako mogući, ostaje pitanje da li ćemo i dalje davati prednost privatnim interesima ili javnom dobru.
Organizacioni tim Spark.me, jedne od najvećih marketinških konferencija u Jugoistočnoj Evropi, koja je zakazana za 25. i 26. maj a koja se organizuje pod generalnim sponzorstvom kompanije m:tel i to po prvi put u Auditorijumu Porto Montenegra u Tivtu, je objavio ime novog govornika konferencije Spark.me 2019 – Džulijus Din (Julius Dein), jedan od najpopularnijih mađioničara na svijetu koji je za samo tri godine uspio da izgradi online publiku od preko 20 miliona pratilaca.
Mađioničarski trikovi koje izvodi uz veliku dozu humora i otkrivajući nove svjetske destinacije, su Dina učinili pravom internet senzacijom. Tragajući za dobrim pričama i novom publikom, Din je posjetio više od 20 zemalja i radio sa nekim od najvećih zvijezda svijeta kao što su Drejk, Post Malone i Šon Mendez i mnogi drugi. Na Spark.me konferenciji pričaće o tome na koji način je uspio da probudi interesovanje za mađioničarske trikove među toliko širokom publikom, kao i na koji način su mu društvene mreže i digitalni marketing pomogli u tome.
Organizatori Spark.me su ranije objavili imena sljedećih govornika – u pitanju su Andrew Keen(autor bestselera „Kult amatera – kako Internet ubija kulturu“ i jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih komenatora digitalne revolucije na svijetu), Anab Jain(TED govornica, dizajnerka, filmska producentkinja, i suosnivačica Superflux, svjetski priznate kompanije koja inovacijama iz oblasti dizajna i tehnologije pokušava da nam približi svijet budućnosti), Peter Shankman (autor pet biznis bestselera, ekspert u oblasti iskustva kupaca i serijski preduzetnik; dnevne novine „The New York Times” su ga opisale kao „rok zvijezdu koja zna apsolutno sve o društvenim medijima”), Brooke Saward (osnivačica i urednica jednog od najpopularnijih blogova o putovanjima na svijetu – World of Wonderlust, uz pomoć kojeg je izgradila publiku koja na online kanalima broji preko 1,2 miliona), Jeremiah Owyang (suosnivač Kaleido Insights i svjetski autoritet za razvoj programa koji pospješuju inovativnost korporacija), Tom Goodwin(potpredsjednik i direktor inovacija u Zenith Media, jednoj od najvećih advertajzing agencija na svijetu),Sam Conniff Allende(višestruko nagrađivani preduzetnik koji je osnovao 10 uspješnih kompanija zasnovanih na principima društvenog preduzetništva i autor bestselera), Brian Fanzo (osnivač kompanije iSocialFanz, u okviru koje je radi na razvoju i implementaciji inovativnih digitalnih strategija za kompanije kao što su Dell, EMC, Adobe, IBM, UFC, Applebees i SAP), Lars Silberbauer(potpredsjednik Viacom Digital Studios, odjeljenja Viacoma koje je zaduženo za kreiranje i distribuciju digitalnog sadržaja nekih od globalnih lidera u industriji zabave, kao što su MTV, Nickelodeon i Comedy Central) i Cate Murden (osnivačica PUSH, konsultantske kuće čija praksa je utemeljena na istraživanju ljudskog ponašanja). U narednim danima će biti objavljena imena ostalih govornika.
Karte za konferenciju Spark.me 2019 se mogu kupiti na zvaničnom sajtu konferencije – www.spark.me, po cijeni od 300€. Kao motivacija za sve mlade ljude željne znanja, u ponudi su i studentske karte koje su namijenjene srednjoškolcima i studentima redovnih, postdiplomskih i doktorskih studija koji su mlađi od 27 godina, a čija cijena iznosi svega 50€. Cijena karte uključuje pristup svim predavanjima (25-26. maja), startap takmičenju (25-26. maja), ručak na bazi švedskog stola za oba dana konferencije, osvježenje na svim kafe pauzama u toku oba dana konferencije, kao i koktel prijem (25. maja). Cijena karte ne uključuje troškove prevoza i smještaja. Kupljene karte se mogu naknadno prenijeti na drugu osobu (“name change”), ali se uplaćeni novac ne može refundirati.
Spark.me, jedna od najvećih marketinških konferencija u Jugoistočnoj Evropi, koja je zakazana za 25. i 26. maj, se organizuje u Auditorijumu Porto Montenegra u Tivtu, jednom od najvećih auditorijuma u Crnoj Gori. Ovo je prvi put da će se Spark.me održati u Porto Montenegru, srcu nautičkog turizma Crne Gore i jednoj od najekskluzivnijih marina na Jadranskom primorju. Organizator Spark.me je kompanija doMEn d.o.o, agent registracije crnogorskog nacionalnog internet domena – .ME, koja od 2013. godine organizuje konferenciju jednom godišnje. Spark.me nudi priliku učesnicima da o aktuelnim trendovima u oblasti marketinga, tehnologije i biznisa uče od svjetski poznatih eksperata, te da ostvare kontakt sa preko 580 učesnika konferencije iz 28 država širom svijeta, među kojima će naći lidere iz poslovnog svijeta, svijeta tehnologije i inovacija, marketare, startapove i ljude željne znanja.
Gotovo svakodnevno, zadnjih smo tjedana bombardirani distopijskim slikama Zemlje u bliskoj budućnosti, od globalnog pregrijavanja i klimatske krize, preko nikad bržeg gubitka svjetskih biljnih i životinjskih vrsta, do gušenja u milijunima tona plastike koja svake godine završi u morima i oceanima. No, u moru vijesti kojima smo preplavljeni, zaboravili smo na rijeke, iste one koje uništavamo pod izlikom održivog razvoja. Stoga ovogodišnji Međunarodni dan biološke raznolikosti posvećujemo rijekama i njihovoj važnosti za ljude i prirodu.
I dok mnogi od nas u reguliranju rijeka ne vide ništa sporno, većina nas ne zna kako izgleda prirodna rijeka. U strahu od poplava i zagovarajući gospodarski i tehnološki razvoj kroz iskorištavanje hidropotencijala naših rijeka i njihovo obuzdavanje, pretvorili smo ih u docilne, dosadne i mrtve tekućice koje nam u zadnje vrijeme sve češće prijete izlijevanjem iz zemljanih i pješčanih nasipa, pobijajući tako sva obećanja o sprječavanju poplava i povećanju sigurnosti ljudi i imovine.
„Rijeke su krvotok našeg planeta koji je povezan s tlom, podzemnim vodama i atmosferom, od presudne važnosti za zdravlje ljudi i prirode, te život na Zemlji“, istaknula je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
Najnovije istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu Nature potvrđuje da danas u svijetu svega 37% velikih rijeka još uvijek slobodno teče, što znači da je samo mali broj rijeka gotovo neizmijenjen ljudskim djelovanjem te zadržava svoj prirodni tok. „Svojim djelovanjem, nekontroliranim razvojem industrije i poljoprivrede, razvojem infrastrukture te nerazboritim i neplanskim iskorištavanjem prirodnih resursa, uspjeli smo ugroziti zdravlje naših rijeka, koje će pod pritiskom klimatskih promjena dodatno nastaviti propadati“, dodaje Popović Dujmović. Ipak, unatoč ovim zabrinjavajućim podacima, Hrvatska i ostale zemlje Zapadnog Balkana, utočište su nekim od posljednjih europskih rijeka slobodnog toka. Zašto je to važno i što to znači za nas?
Naše preostale prirodne i gotovo prirodne rijeke podupiru iznimno bogatu biološku raznolikost, kako u vodi tako i van nje, osiguravajući izvore hrane o kojima ovise mnogi ljudi. One pronose sediment koji je ključan za stabilizaciju obala te je izvor hranjivih tvari u morima i oceanima. Naposljetku, zdrave rijeke ublažavaju utjecaj ekstremnih poplava i suša, sprječavaju gubitak obradivih površina i imovine, stabiliziraju mikroklimatske uvijete, pročišćavaju vodu i zrak, te su ključne za naše zdravlje.
Unatoč silnoj koristi koju od njih imamo, dopuštamo kanaliziranje, ograđivanje, presijecanje i preusmjeravanje preostalih slobodnih rijeka na više od 2.500 planiranih malih hidroelektrana diljem regije, a zatim i na bankovne račune privatnih investitora.Situaciju dodatno pogoršava činjenica da privatni investitori, zbog postojanja sustava državnih poticaja za obnovljive izvore energije, uzimaju novac za uništavanje rijeka iz naših džepova.
„Brane i hidroelektrane glavni su uzrok propadanju rijeka. U većini slučajeva, građene su neplanski i bez uzimanja u obzir kumulativnih utjecaja na rijeke, mijenjajući njihov prirodni tok i onemogućujući uzvodnu i nizvodnu povezanost te povezanost s poplavnom nizinom koje su bitne za mnoge vrste riba“, zaključuje Popović Dujmović. „Situacija u regiji je alarmantna! Svjedočimo brojnim kršenjima zakonskih propisa, obmanjivanju lokalnih zajednica te ugrožavanju ljudskih prava od strane pojedinaca i tvrtki koje u rijekama vide samo izvor zarade.“
Još uvijek nije kasno, sada imamo priliku postaviti se i zaustaviti bogaćenje privilegiranih pojedinaca na uštrb nas i naših rijeka. Poduprite brojne lokalne inicijative te pozovite svoje izabrane predstavnike vlasti i donosioce odluka da ukidanjem državnih poticaja u zemljama regije i jačanjem sustava zaštite prirode zaustave bezumno uništavanje naših rijeka kako ne bismo bez njih ostali.
