Autor: urednik

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu sa zadovoljstvom najavljuje gostovanje Marialene Fernandes i Ranka Markovića, pijanista internacionalnog renomea, koji će 27. i 28. novembra 2024. godine održati koncert, predavanje i radionice za studente svih odsjeka Muzičke akademije UNSA. Tematski okvir programskih aktivnosti, koje se realiziraju u saradnji sa Austrijskim kulturnim forumom Sarajevo, kreiran je u znaku dvije značajne obljetnice u historiji muzike: 150 godina rođenja Arnolda Schönberga i 200 godina rođenja Antona Brucknera.

Fernandes i Marković preko dvije decenije nastupaju kao duo, a u fokusu njihove koncertne djelatnosti su aranžmani za klavir četveroručno. U duhu obilježavanja godišnjica rođenja dva austrijska kompozitora, a istovremeno oživljavanja posebnog fenomena izvedbene prakse kasnog 19. i ranog 20. stoljeća – obrade, izvođenja i slušanja različitih muzičkih djela u aranžmanima za klavir četveroručno kao svakodnevne muzičke interakcije tog doba sveprisutne u građanskim i aristokratskim salonima – koncipiran je i program koncerta ‘Schönberg@home – and Bruckner is also invited’. Preuzimajući manir “kućnog muziciranja” i eliminišući distancu između izvođača i publike, ovaj duo će u srijedu, 27. novembra 2024. godine, u 19:00 u koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman”, izvesti djela iz Schönbergovog i Brucknerovog opusa u aranžmanima za klavir četveroručno, ali i transkripcije koje su dva kompozitora priredila za ovaj izvođački format.

Marialena Fernandes, klavir. Rođena je u Mumbaiju. Već decenijama je aktivna u muzičkom životu Beča. Studirala je na Universität für Musik und darstellende Kunst u Beču gdje je dugo bila profesorica kamerne muzike. Osim bogate internacionalne koncertne karijere, ostvarila se kao kustosica i promoterka inovativnog ciklusa koncerata ‘Uno, Due, Tre’ (Musikverein, Beč). Godine 2013. doktorirala je s disertacijom na temu ‘The Konkani Songbook’.

Ranko Marković, klavir. Djeluje kao predavač, izvođač, menadžer i istraživač. Studij klavira završio je u Salzburgu i Moskvi. Profesor je na Zürcher Hochschule der Künste (ZHdK), gdje je trenutno i dio menadžerskog tima. Predavao je u Linzu i bio je dugogodišnji direktor Konservatorium Wien Privatuniversitat. Član je Upravnog odbora Gustav Mahler Youth Orchestra i član žirija na Fundacion BBVA Madrid. U fokusu njegovog doktorata bilo je djelovanje i stvaralaštvo kompozitora Arnolda Schönberga.

Fernandes i Marković nastupaju kao klavirski duo od 2003. godine. U aranžmanu za klavir četveroručno snimili su i objavili izvedbe Simfonije br. 6 Gustava Mahlera (arr. Alexander von Zemlinsky) i Simfoniju br. 3 Antona Brucknera (arr. Gustav Mahler). Održali su niz koncerata, predavanja i radionica u Beču, Madridu, Londonu, Cirihu, New Yorku, Los Angelesu i Montrealu.

Ulaz za sve programske sadržaje je otvoren za širu javnost.

Više informacija: www.mas.unsa.ba

Otvaranje izložbe “Grafičke metamorfoze” istaknutog bosanskohercegovačkog grafičkog dizajnera Branka Bačanovića zakazano je za petak, 15. novembra 2024. godine u 20:00 sati.

Ova izložba predstavlja uvodno predavanje dopisnog člana Branka Bačanovića u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a publika će izložbu moći pogledati do 4. decembra 2024. godine.

Branko Bačanović rođen je 1952. godine u Sarajevu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti (studije grafičkog dizajna) u Sarajevu 1977. godine. Bio je predsjednik Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Bosne i Hercegovine (ULUPUBH) od 1988. do 1990. godine. Izlagao je na mnogim samostalnim i selektivnim izložbama u BiH i inostranstvu (SAD, Rusija, Kanada, Meksiko, Poljska, Finska, Francuska, Belgija, Kuba, Bugarska, Njemačka, Slovačka, Alžir, Japan, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija, …).

Od 1983. godine ima status samostalnog umjetnika BiH, od 1992. godine status istaknutog umjetnika ULUPUBH-a, od 2013. godine status zaslužnog umjetnika ULUPUBH-a, kao i status istaknutog samostalnog umjetnika Kantona Sarajevo.

Za vrijeme Olimpijade u Sarajevu, ZOI ‘84, bio je zadužen za kreiranje vizualnog identiteta promotivnih materijala (Priručnik za grafičke standarde).

Bačanović se ogledao u svim vidovima grafičkog dizajna: kompletnom vizuelnom identitetu događaja i kompanija, sistemu vizuelizacije u enterijeru i eksterijeru, opremi za knjige i monografije, raznim ilustracijama. Njegova uža specijalnost su plakati iz oblasti kulture, a izdvaja se po tome što je uveo praksu tretiranja pozorišnih plakata u sklopu predstave u pozorištima u Bosni i Hercegovini. Bačanović je autor plakata za kultne filmove bosanskohercegovačke i jugoslovenske kinematografije “Sjećaš li se Dolly Bell” i “Otac na službenom putu”, a vizuelno je doradio i kultnu monografiju Dubravka Lovrenovića “Stećci”.

Branko Bačanović zasigurno je jedan od najznačajnijih umjetnika u oblasti grafičkog dizajna, ne samo u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji, već i u svijetu, s obzirom na činjenicu da je njegov rad prepoznat i cijenjen na mnogim međunarodnim selektivnim izložbama. decenijama, a u više navrata je ujedno i jedini predstavnik bosanskohercegovačkog i ex-jugoslovenskog grafičkog dizajna.

U sklopu repertoara nove koncertne sezone Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, u subotu, 16. novembra 2024. godine, u 18:00 sati u Koncertnoj dvorani “Cvjetko Rihtman” nastupit će crnogorski harmonikaš Safet Drljan, koji predstaviće tematski program “Muzika sa kneževskog dvora”.

Na repertoaru su muzička djela R. Slepingera, L. Tabakče, L. Minkusa i Š. Ognjenovića izvođena na dvoru crnogorskog kneza Nikole, a koje će sarajevska publika moći čuti u aranžmanu kompozitora Senada Gačevića. koji će Drljan izvesti vlastitu obradbu crnogorske narodne pjesme Još nije došla zora septembra“, a slijede prepoznatljiva djela kompozitora F. Angelisa, I. Albéniza, R. Galliana i C. Saint-Saëns.

Prof. Safet Drljan (Bar, 1981) završio je niže i srednje muzičke škole u Baru i Podgorici, te Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu – odsjek Kragujevac, u klasi profesora Radomira Tomića. Tokom školovanja nastupao je na mnogim takmičenjima i osvojio brojne nagrade, uključujući nekoliko prvih i specijalnih nagrada u Crnoj Gori i Srbiji. Učestvovao je na takmičenju u Njemačkoj 2002. godine, gdje je prijavio prvih petnaest kandidata za nagradu. Pohađao je nekoliko letnjih škola u Kragujevcu i Podgorici, gde je imao priliku da radi sa najeminentnijim profesorima harmonikaša (Juri Šiškin, Vječeslav Semjonov, Peter Gerter, Mika Väyrynen, Vojin Vasović i drugi). Trenutno radi u muzičkoj školi u Baru, gdje sa svojim učenicima postiže zapažene rezultate.

Pored nastavnog rada, nadaleko je poznat po svojim koncertnim nastupima u Crnoj Gori i inostranstvu (Hrvatska, Slovenija, Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija, Turska, Kipar). Daje poseban pečat izvođenju klasičnih dela baroka, klasicizma, romantizma i muzike 20. veka, uzdižući harmoniku na viši umetnički nivo. Jedan je od osnivača kulturne manifestacije „Veče sevdaha“ u Baru i esencijalni umjetnik koji učestvuje u programima Centra za kulturu manjina Crne Gore. Pored izvođenja klasičnih djela, bavi se obradama izvornih narodnih pjesama.

Ulaz je besplatan.

Više informacija: www.mas.unsa.ba

U srijedu, 6. novembra 2024. godine, u 19:00 u Koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman” bit će upriličen koncert ansambla udaraljki PAMAS, kojim će Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu otvoriti koncertnu sezonu 2024/25.

Kao dio ansambla PAMAS, koji djeluje pod okriljem Smjera za udaraljke Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevo pod mentorstvom prof. mr. Davora Marausa i ass. mr. Darija Kosa, ovom prilikom će se predstaviti sadašnji i bivši studenti Muzičke akademije UNSA: Amar Kavazović, Emili Mišić, Luka Pavlić, Benjamin Poturković, Roko Radunić, Marino Repanić, Alma Sunulahpašić i Teo Udović. Članovima ansambla će se pridružiti i pijanistica Zerina Šabotić.

Repertoar će uključiti djela etabliranih kompozitora i perkusionista kao što su P. Goldstaub, E. Séjourné, N. Martynciow, J. Psathas, J. Steinbauer, G. Koshinski i C. Cangelosi.

 Ulaz je slobodan.

Koncert ansambla PAMAS prvi je u nizu umjetničkih aktivnosti kojima će Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu tokom akademske 2024/25. godine obilježiti 70. godišnjicu osnivanja i aktivnog djelovanja.

Ovaj događaj realizira se i kao dio projekta “Primjena multipercussion aparata za  ostvarenje projekata participativne prakse u savremenoj muzičkoj umjetnosti” koji Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu sprovodi u saradnji sa Ministarstvom za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo.

 Više informacija: www.mas.unsa.ba.

U ponedjeljak, 11. novembra, u foajeu Narodnog pozorišta Sarajevo, bit će održana promocija nove drame bosanskohercegovačkog pisca Almira Imširevića, „Jedan je Muhammad Ali“. Promocija će biti održana sa početkom u 18 sati, a na promociji će govoriti autor drame, Almir Imširević; direktor Narodnog pozorišta, Dino Mustafić i Hana Bajrović-Čardaković.

Ova drama je izdata u okviru Biblioteke MESS, kao 28. izdanje MESSove bibloteke koja je počela sa svojim djelovanjem jos 1994. godine, za vrijeme opsade Sarajeva. U januaru ove godine, u Narodnom pozorištu Sarajevo, premijerno je izvedena predstava „Jedan je Muhamed Ali“, nastala po istoimenoj drami, a u režiji Dine Mustafića.

Prilikom jednog razgovora o svojoj novoj drami, Imširević je rekao: „Tekst sam počeo pisati u godini smrti Muhameda Alija. Danas mogu slobodno reći da u vlastitom pisanju prepoznajem opsesivnu temu – odnos oca i sina. Dakle, ništa originalno, od Hamleta do danas, dramska književnost pokušava ispričati sličnu priču. Stoljećima isti problemi, smisao, smrt, nepravda, nesreća, osveta, sumnja, strah… Promijenili su se kostimi, vrsta oružja, sve drugo nam je, izgleda, ostalo isto, ako ne i strašnije. Strašnije zbog blizine s koje nam je omogućeno posmatrati svijet. Tehnologija nam je omogućila da gledamo direktan prijenos i smrti i onoga što dođe poslije nje. Goleme patnje. Moja drama, zamišljena kao priča o jednom ocu i njegovom sinu, prirodno se pretvorila i u priču o vlastitom iskustvu, vlastitoj porodici, a odnedavno, potpuno izvan spisateljske kontrole, progovorila je i o Vaelu el-Dahduhu (Wael Al-Dahdouhu), palestinskom novinaru i ocu.

Almir Imširević, rođen je 1971. godine u Bihaću. Diplomirao na Odsjeku za dramaturgiju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Autor je drama: „Kad bi ovo bila predstava…“, „Balkanski đavo Sram“, „Circus Inferno“, „Po istinitoj priči“, „Mousefuckers“, „Kad bi ovo bio film“, „Jedan je Muhammed Ali“… Drame su mu nagrađivane na festivalima u Bosni i Hercegovini, izvođene u mnogim zemljama Evrope, te uvrštene u francusku i bosansku antologiju savremene drame. Do sada je objavio dvije knjige drama, knjige kratkih priča „Strana 212“ i „Najljepši od svih svjetova“, te roman „Zlatni geler“. Niz godina bio šef Odsjeka za dramaturgiju, a danas je redovni profesor na predmetu Pisanje za teatar.

Drama „Jedan je Muhammad Ali“ je izdata i na engleskom jeziku, a može se preuzeti u kancelarijama J.U.MES-a.

Nathan Thrall, Jedan dan u životu Abeda Salame: Anatomija jedne jerusalemske tragedije. S engleskog preveo Danko Ješić.

PIŠE: Šejla Džindo

Procjenjuje se da je od 7. oktobra 2023. u Gazi ubijeno preko sedamnaest hiljada djece. Zaključak Dostojevskog da svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta je nama, na globalnom nivou, očito nepoznanica. Jedan dan u životu Abeda Salame je Thrallov pokušaj da nas o tome pouči. 

Dostojevski, Braća Karamazovi. Ivan razgovara s Aljošom o razlogu njegovog ateizma. Kaže, nemoguće je zamisliti šta sve rade djeci, u različitim dijelovima svijeta. Može razumjeti ispaštanja odraslih – oni su pojeli jabuku i neka idu do vraga, i neka ih sve vrag odnese, ali djeca, djeca!

U nagrađivanoj književnoj dokumentaciji Jedan dan u životu Abeda Salame iz 2023, američkog pisca Nathana Thralla koji živi u Jeruzalemu, sistemsko ugnjetavanje slomilo se preko leđa najnevinijih. Godine 2012, nakon saobraćajne nesreće na putu do školskog izleta, autobus sa palestinskom djecom gorio je duže od pola sata na teritoriji nad kojom Izrael ima ingerenciju.

Za sedmero mrtvih, osuđen je samo vozač drugog vozila, a zanemaren čitav kontekst.

Gdje su bili vojnici, bolničari, džipovi, cisterne vode i aparati za gašenje požara? Da su tu bila palestinska djeca koja bacaju kamenje na put, vojska bi odmah došla. – vikat će čovjek koji je rizikovao svoj život da iz krhotina izvadi preživjele. Željeli ste da umru!

To je samo autobus pun Palestinaca. Ništa važno. Šteta što ih nije umrlo više. – reći će mladi Izraelac.

Ovo nije priča o izolovanom događaju. Ovo je novinarski precizna slika brutalnosti političkih i socijalnih odnosa, slika ljudi čiji su životi u neprekidnom krugu tragedija, od kojih svaka naredna podsjeća na prošlu. Ovo je izvještaj pokolja koji se dešava pod budnim okom javnosti i svih svjetskih zajednica. Ovo je tlocrt toga kako su se, godinu za godinom, gutali postoci i kilometri zemlje, šakom i kapom, te oko njih nicali kontrolni punktovi, blokade puta, obilaznice, ograde i zidovi, uvodile lične karte različitih prava mobilnosti – kao svi alati Izraela da zadrži maksimalnu teritoriju s minimalnim brojem Palestinaca. U prostoru u kojem je svaki Palestinac neka vrsta zatvorenika i odmetnik u svojoj zemlji, njihovi životi su u službi otporu okupacije. A time – oštećeno je čitavo društvo.

Tako je u jedan dan u životu Abeda Salame stalo više od stoljeća.

Etička rasprava o tome kakva je to osoba koja može dozvoliti i pozdraviti stradanja djece pa, u krajnosti i ubiti dijete, je uvijek aktuelna. Procjenjuje se da je od 7. oktobra 2023. u Gazi ubijeno preko sedamnaest hiljada djece. Zaključak Dostojevskog da svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta je nama, na globalnom nivou, očito nepoznanica. Jedan dan u životu Abeda Salame je Thrallov pokušaj da nas o tome pouči. 

izvor – https://bookstan.ba/

Muzičko – vizuelni sastav VHS, nakon izdavanja svoje prve pjesme, Gubim Kontrolu, izdaju svoj drugi single, Vertias koji je snimljen u studiju Space Echo u Sarajevu, pod vodstvom ton majstora Kemala Sulejmanovića. Glavni producent, ovaj put zadužen za mix i mastering ove pjesme jeste producent Mladen Ristić, koji je i član uspješnog tuzlanskog benda, S-alt, s kojim je bend VHS prvi put sarađivao.
Pjesma, za razliku od debi single-a, je brža tampon i energijom, i sama pjesma govori o vedrini koju život treba da dadne ili ako je nema, da je sami kreiramo, ali i uostalom, o otuđivanju sebe ali i na kraju, prihvatanjem sebe onakvim kakvi jesmo istinski i ići dalje kroz različite životne situacije
Također, zajedno sa pjesmom, VHS izdaje i svoj službeni prvi snimljeni spot, gdje je Dženis Glušac, gitarista benda bio zadužen za glavnu ulogu, a režiju potpisuje bubnjar benda, Bakir Nuhić

Vertias je drugi single benda VHS-a Pjesma se nalazi na svim dostupnim streaming platformama.

BIOGRAFIJA — VHS je muzičko – vizuelni sastav/band iz Sarajeva, koji je službeno nastao 2018. godine sa dva člana i bez imena, Dženisa Glušca i Bakira Nuhića, a mjenja svoje ime 2022. godine, dolaskom nova dva člana i odlaskom tri bivša člana benda.

Trenutni sastav benda VHS jeste :
Dženana Mešić na vokalima i ritam gitari ;
Fariz Ablaković na bass gitari ;
Dženis Glušac na gitari i bek – vokalima i
Bakir Nuhić na bubnjevima.
Zvučno, pjesme ovog benda žanrovski nisu usmjerene, kažu za sebe da sviraju svoj pravac, da ih ideje vode u unikatnim pravcima, u kojem se čuje prizvuk hard – rocka, alternativne i pop muzike, i dok tekstovi su usmjereni ka opisu svakodnevnih situacija, do promišljenog pogleda na svijet, a također krasi ih i unikatni vizuelni identitet.

Sa zadovoljstvom vas pozivamo da prisustvujete koncertu ansambla “SA Sinfonietta” koji će se održati u srijedu, 6. 11. 2024. godine u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine s početkom u 19.00 sati.

Projekat “Muzikom kroz izložbu” realizuje se uz podršku Grada Sarajevo i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, a u saradnji s Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine i Umjetničkom galerijom Bosne i Hercegovine.

Ansambl “SA Sinfonietta” čine violinistkinje Alma Dizdar i Tamara Arsovski, uz historičarku umjetnosti Aidu Šarac Berbić.
Program koncerta obuhvata kompozicije Paula Hindemitha i Sergeja Prokofjeva, dok je u Umjetničkoj galeriji postavljena izložba Bogdana Bogdanovića “Večito”.

Ovom prilikom, pozivamo sve novinare, fotografe i predstavnike medija da nam se pridruže i isprate ovaj izuzetan muzički događaj, kao i da najavu o održavanju koncerta objave u svojim medijima.

Ulaz je slobodan.

U prilogu se nalaze prateći vizuali i fotografije, te detaljan program i najava koncerta.

Radujemo se vašem dolasku!

S poštovanjem,

U sklopu ovogodišnjeg izdanja SONEMUS festa, koji se održava od 31. oktobra do 9. decembra 2024. godine pod temom “Varijacije”, u petak, 1. novembra 2024. godine u 20:00 sati, u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS, nastupiće renomirani estonski ansambl Ansambl za novu muziku Tallinn (ENMT) sa programom fokusiranim na post-spektralnu muziku – muzički pravac koji kao svoj osnovni kompozicioni model/paradigmu uzima fizičke i psihofizičke karakteristike tona/zvuka, otkrivajući tako potpuno novi muzički svet, koji je oduvek bio „skriven“ u delima tradicionalno shvaćene muzike. Ovom prilikom, pod vodstvom dirigenta i kompozitora Araša Yazdanija, ansambl će izvesti djela Liise Hõbepappel, Sonje Mutić, Ališera Sijarića, Hanana Hadžajlića i Arasha Yazdanija.

Ulaz na koncert je besplatan.

Ansambl za novu muziku Tallinn od svog osnivanja 2012. godine gradi i njeguje autentičan i nekonformistički pristup muzici, koji je proširivanjem percepcije i razumijevanja nove generacije publike izgradio status vodećeg ansambla savremenu umjetničku muziku u baltičkim i nordijskim regijama. Na redovnom repertoaru ENMT-a su premijere dela najznačajnijih kompozitora današnjice, a za ovaj ansambl je naručeno na desetine kompozicija. Njihova fleksibilnost i prilagodljivost različitim savremenim muzičkim idejama i eksperimentalnim tendencijama dovela je ovaj ansambl do samog vrha evropske savremene muzičke scene, što potvrđuju i njihovi redovni nastupi na svim značajnim festivalima ovog tipa. Iako ih karakteriše svestranost, ovaj ansambl je uglavnom fokusiran na izvođenje spektralne i mikrotonalne muzike u svoj njenoj složenosti, razbijanje ustaljenih intonacionih sistema i stalno istraživanje alternativnih oblika tonskih odnosa. Ansambl za novu muziku Tallinn je do sada premijerno izveo djela eminentnih savremenih kompozitora (kao što su: Georg Friedrich Haas, Klaus Lang, Dror Feiler, Dimitri Kourliandsky, Gérard Pape, Yair Klartag, William Dougherty, Samuel Cedillo, Vladimir Rannev, Helena Tulve, To Tulev, Marc Sabat, Arash Yazdani, Brice Catherin i drugi) i nastupali na prestižnim festivalima i koncertnim ciklusima širom Evrope (Musikprotokoll Graz, Ostrava New Music Days Festival, MusicOlomouc Festival, Warsaw Autumn Festival, Musiikkitalo Helsinki, Unerhörte Stadt Berlin, Palast Acker , ISCM World Music Days Festival, MIXTUR Festival Barcelona, ​​Baltic Music Days Festival, ReMusik Festival, KLANG Series Helsinki, CrossRoads Salzburg, PÖFF Black Nights Film Festival, Inner Sound New Arts Festival Bukurešt, Tallinn Music Week, Resonanta Paris, AFEKT festival , Dani estonske muzike). Ansambl je 2017. godine pokrenuo sopstveni godišnji festival Sound Plasma posvećen alternativnim oblicima intoniranja, koji se održava u Berlinu i Talinu i redovno uključuje koncerte, predavanja, konferencije i majstorske radionice članova ansambla i gostujućih muzičara i stručnjaka. Ansambl za novu muziku Tallinn do sada je održao niz radionica i predavanja na festivalima i institucijama kao što su Universität der Künste Berlin (UdK), Universität Mozarteum Salzburg, reMusik Festival, Estonska akademija za muziku i pozorište, itd.

Festival realizuje Udruženje nove muzike – SONEMUS u saradnji sa Muzičkom akademijom Univerziteta u Sarajevu i Bosanskim kulturnim centrom Kantona Sarajevo uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Udruženja Kompozitori – muzički stvaraoci AMUS, Austrijski kulturni forum i Ambasada Kraljevine Holandije u Bosni i Hercegovini.

Više informacija na: www.sonemus.ba .

Ne varijacijama, dobrodošle varijacije!

Adelaida García Morales, Jug i Bene. Sa španskog prevela Sanela Sofić.

PIŠE: Ivana Golijanin

Morales u oba romana, kroz sugestivne snove ili fantastične dimenzije priče, želi pokazati postojanje jedne neiskazive stvarnosti koja se pojavljuje kao nuspojava različitih unutrašnjih previranja, porodičnih nerazumijevanja i društvenih predrasuda. Jug i Bene nesumnjivo pokazuju tjeskobu djetinjeg a opšteljudskog iskustva, koje prevazilazi vremenske i društvene uslovljenosti.

Španjolska spisateljica Adelaida García Morales objavila je svoje prve kratke romane Jug i Bene 1985. godine, a koji su i danas čitateljima i kritici zanimljivi zbog specifičnog stila postmodernog bremena u pričama koje kombinuju fabularnu jednostavnost, poetsku nadahnutost, zamagljenost između stvarnosti i fikcije i gotovo gotičku atmosferu koja nas uspijeva zarobiti. Njihovom razumijevanju možemo zahvaliti i izuzetnom prevodu Sanele Sofić na bosanski jezik, koji uspijeva približiti sve teme koje je Morales željela istaknuti; teme ljubavi, slobode, odnosa roditelj – dijete; privatne i intimne, a zapravo univerzalne, jer se tiču svakog čovjeka i svih nas danas. Romani su dio Buybookove edicije „Riječi u pokretu“, a Jug je svoju ekranizaciju imao 1983. godine kada je Victor Erice snimio istoimeni film koji je bio dobro prihvaćen kod publike i kritike.

Morales svoje pripovjedačice, Adrianu i Angelu, konstituira kao razdijeljene između prošlosti i sadašnjeg trenutka, a sve kako bi pokazala njihovu usamljenost i potištenost sa kojima su odrastale. U Jugu je odnos između oca i kćerke fundamentalan i na njemu počivaju ostali rukavci ove kratke pripovijesti. Njihov odnos opstaje između bliskosti i očeve odsutnosti, koja će kasnije dovesti do potpunog razilaženja. Naratorka Adriana u sadašnjosti sjedi na grobu mrtvog oca u Sevilli i vodi nas u svoje djetinjstvo i mladost, te upoznaje sa događajima koji su prethodili njegovoj smrti.

Njena majka je bila učiteljica čije je časove voljela jer je uspijevala probuditi interes za sve o čemu je podučavala. To jeste bio njen poziv, ali kako su joj u ratu poništili diplomu učiteljice, nije mogla podučavati nikoga osim Adriane. Dakle, možemo pretpostaviti da se radnja dešava u nekom trenutku nakon Španjolskog građanskog rata, ali ta instanca nema veliki uticaj na osnovnu radnju jer se stvarnost pojavljuje kao lebdeća (s)tvar koju oblikuje isključivo emocija glavne junakinje. Odrasla, Adriana odlazi u rodni grad svog oca i saznaje za njegovu tajnu koja je nepovratno uništava. Morales završava Jug sa pretpostavkom da je Adriana, tražeći odgovore za život i smrt svoga oca, ustvari htjela pronaći izgubljeni dio sebe. Da li je u tome uspjela nikada nismo saznali, ali je shvatila da njen otac nije bio čarobnjak, već čovjek koji je bespogovorno živio posljedice svojih odluka, zbog kojih je na kraju i skončao.

Morales u romanu Bene gradi tjeskoban i uznemirujući svijet u koji je čitatelj uvučen i suočen sa vlastitim propitivanjem onoga šta jeste stvarno, poput glavne junakinje. Ispripovijedan je kao retrospektiva naratorke Angele na događaje iz vremena kada je imala dvanaest godina, a koji su, kao i u Jugu, završili tragično. Poput Adriane, Angela je djevojčica koja ne ide u školu, već se školuje kod kuće i mora slušati svoju strogu tetku Elisu i njen nam se glas često može učiniti kao nastavak Adrianinog. Međutim, Morales u Bene uključuje priču o duhovima, koja gotovo u potpunosti iskrivljuje granice fantazije i stvarnosti. Angela odrasta bez majke, a podršku i razumijevanje traži od brata Santiaga i prijateljice Juane, čija je sestra Bene predmetom prezira mnogih odraslih; prezira koji proizlazi upravo iz njihovih nagađanja  o njenoj zloj prirodi. Đavo kruži ovom kućom!, reći će gospođa Rosaura, prijateljica Angeline tetke. Za Bene se govori da joj je momak bio Ciganin koji je ujedno i njen otac. Angelu ona istovremeno plaši i oduševljava i pita se šta je to u njoj što privlači sve muškarce u kući. Čitateljima sa odmakom priče postaje jasno da su te glasine vjerovatno nastale kao reakcija na društveni stalež iz kojeg Bene dolazi. Njena je porodica siromašna i ona radi kao sluškinja u Angelinom domu, a glasine o njenoj zlokobnosti i incestu nose biljeg predrasuda, koje će kasnije donijeti fatalne posljedice po sve njih. Bene, baš kao i Jug se završava ne dajući nam sve odgovore, već naslućujući tajnu misteriozne Ciganke.

Sva iskustva djevojčica u njihovim osjetljivim godinama su ispripovijedana jednostavnom, ali brižljivom poetikom. Umjetničku vrijednost romana možemo svakako pronaći u onim dijelovima u kojima je jasno da je čak i jezik nemoćan izraziti emociju i atmosferu u kojoj su djevojčice odrastale. Adriana će gledati kako njen otac vremenom postaje ćutljiviji i usamljeniji, dok je Bene takođe tajanstvena figura iza čije se samozatajnosti krije nešto zlokobno. Autorica je svjesna ograničavajuće pozicije svojih odabranih naratorki, ali upravo kroz tu nemogućnost da se u potpunosti u jeziku izraze naglašena je dimenzija odrastanja i stvaranja osjećaja napuštenosti i usamljenosti. Morales kroz sugestivne snove ili fantastične dimenzije priče, želi pokazati postojanje jedne neiskazive stvarnosti koja se pojavljuje kao nuspojava različitih unutrašnjih previranja, porodičnih nerazumijevanja i društvenih predrasuda; i baš zato što je snažno ukorijenjena u prostoru unutrašnjeg, teško je u jeziku iskaziva. Važno je još i istaknuti kako su oba romana i feministički kodirana, ali ne kroz tipičnu feminističku perspektivu kritike patrijarhata, već radije dozvoljavajući protagonistkinjama da se ipak izdignu iznad društvenog ustroja, ukazujući na neke njegove neuralgične tačke, poput osnaživanja patrijarhata preko lošeg odnosa između majke i kćeri ili perpetuiranja društvenih i rasističkih stereotipa.

 Jug i Bene nesumnjivo pokazuju tjeskobu djetinjeg a opšteljudskog iskustva koje prevazilazi vremenske i društvene uslovljenosti. Ostavljajući gorak okus u ustima, romani od nas i danas traže da o njihovim temama aktivno mislimo. Fabulativno jednostavne i stilski nepretenciozne, ali gusto naseljene velikim temama, priče nas vode kroz tajanstvenu prirodu ljudskih odnosa, potvrđujući Hölderlinov epigraf Šta možemo voljeti, a da nije sjena?, koji otvara Jug, kao svoju konstantu.

izvor – https://bookstan.ba/