Autor: urednik

Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije „SA Sinfonietta“ iz Sarajeva i „Udruženje Hila“ iz Zrenjanina s velikim zadovoljstvom najavljuju petu i završnu promociju knjige u okviru projekta Dijahronijski kontrapunkt, koji je podržao British Council kroz program Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs).

CC4WBs je finansiran od strane Evropske unije, i ima za cilj unapređenje dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnog i kreativnog sektora i razvijanje njegovog potencijala za društveno-ekonomski uticaj u ovom regionu. Tokom perioda od 48 mjeseci, projekat CC4WBs ima za cilj poboljšati učinak kulturnog i kreativnog sektora kako bi unaprijedio vještine, znanja i pristup finansijskoj pomoći, povećao konkurentnost te omogućio održivu koprodukciju i cirkulaciju dobara i usluga na Zapadnom Balkanu.

Peta promocija knjige u okviru projekta Dijahronijski kontrapunkt održaće se u petak, 16. maja 2025. godine, s početkom u 19:00 sati, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH (Sime Milutinovića Sarajlije 7, Sarajevo).

Na promociji će biti predstavljena zbirka priča Uslovi nisu bitni autorice Ljiljane D. Ćuk, objavljena u izdanju Partizanske knjige iz Kikinde. O knjizi će s autoricom razgovarati Šejla Šehabović i Vladimir Arsenić, osvjetljavajući tematske, jezičke i poetske slojeve zbirke koja govori o komunikaciji, njenom nedostatku te onom što bi se moglo nazvati otuđenje u savremenom svijetu.

„Uslovi nisu bitni“ druga je zbirka kratkih priča Ljiljane D. Ćuk. Kroz jedanaest priča autorica prikazuje likove usamljenih i nesnađenih pojedinaca u savremenom, tehnološki posredovanom svijetu. Zbirka je uokvirena dvjema pričama o istom junaku – piscu – kroz čiju se okolinu, više nego njegov lični razvoj, prati ubrzan napredak tehnologije: od Koeljovih savjeta do uređivanja teksta uz pomoć ChatGPT-ja. Autorica se bavi temama kao što su kreativna i moralna kriza, gubitak autentičnosti, bijeg od odgovornosti, ali i savremene društvene pojave poput ženskog alkoholizma, emigracije, eutanazije, psihoterapije i identitetskih pitanja. Uprkos ozbiljnim temama, proza ostaje nježna, prigušena i introspektivna, fokusirana na atmosferu i unutrašnja stanja likova. Riječ je o knjizi koja ne gradi snažne zaplete, već nijansiranu psihološku sliku svakodnevnice u kojoj likovi tiho nestaju, rasuti između jezika, rutine i sopstvene nemoći. Autorica stvara svijet u kojem se stvarnost prekriva velovima iluzije, a tišina postaje prostor samozavaravanja. Uprkos naslovu, knjiga Uslovi nisu bitni ostavlja snažan i autentičan trag u savremenoj književnosti.

Ljiljana D. Ćuk (Zrenjanin, 1982) srpska spisateljica, diplomirala na Filološkom fakultetu u Beogradu. Radi u oblasti komunikacija i digitalnog marketinga, a povremeno piše i (pop) kulturne osvrte. Do sada su joj u izdanju Partizanske knjige objavljene dvije zbirke priča: Neki drugi (2020) i Uslovi nisu bitni (2023), pri čemu je druga ušla u najuži izbor za nagradu Voja Čolanović. Učesnica je međunarodnog programa CELA za 2024/2025. godinu. O sebi ne voli da piše.

U okviru promocije, ansambl SA Sinfonietta izvešće improvizovane muzičke interpretacije inspirisane pričama iz zbirke, istražujući mogućnosti prevođenja književnog jezika u zvuk, ritam i melodiju. Ovaj performativni segment stvara prostor za susret između dvije umjetnosti – muzike i književnosti – koje se u okviru projekta Dijahronijski kontrapunkt tretiraju kao ravnopravni izrazi kreativnog i kritičkog mišljenja.

Trećeg juna ove godine navršit će se 100 godina od rođenja jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika, Derviša Sušića. Rođen je u Vlasenici, a Učiteljsku školu završio je u Sarajevu. Nakon Drugog svjetskog rata, u kojem je bio partizan, radio je kao učitelj, novinar i upravnik Narodne biblioteke u Tuzli. Neka od njegovih najpoznatijih djela su romani Ja, Danilo, Hodža strah, Uhode, Tale…

Buybook s radošću najavljuje važan projekat kojim će obilježiti godišnjicu i odati počast autoru koji je ostavio nemjerljiv trag u bh. književnosti. Tim povodom vam donosimo odlomak iz romana Tale.

Priznajem, zbunjivala me, prije svega, sunčana pla­ninska tišina, pa to nekakvo mirnodopsko sporo vrzma­nje svijeta po selu, kao da je rat završen, sad se valja satno protegnuti, i zijevnuti i početi nešto, s božijom pomoći, kopati ili sijati. Naviknut na napetosti podofi­cira u streljačkom stroju, u zasjedi, pred rovom, u prikradanju bunkeru ili utvrđenom raskršću, nađoh se iz­nenada u nekakvoj živoj slici lirskoj i idiličnoj kao u čitanci za raznježene osnovce iz boljih kuća.

Ja sam o domaćim buržoaskim političkim zavrzla­mama znao koliko prosječan vodnik-komunist: ima samo jedna ispravna politika, a to je naša, sve ostale su u službi okupatora i pucaju na nas i u ubijanju nas oče­kuju za se neki interesni komadić od velike okupatoro­ve krvave pogače.

Ja sam ubijao njih oličene u svim vojskama i polu­vojnim grupacijama koje na kapi nemaju petokraku. Držao sam se čvrsto te jednostavne orijentacije. Jer streljački stroj ne može da vodi drugu politiku. Sve one operacije u silnim deltama naše moćne političke rijeke, od sveg srca prepuštao sam našim političkim forumima i terenskim radnicima s punim povjerenjem. Na teo­retskim časovima u bataljonu ili sam drijemao ili ot­vorenih očiju sanjao punu porciju graha sa suhim re­brima i pšeničnu veknu pod pazuhom.

Ali kad se u tom planinskom selu ispavah i najedoh dobrog štapskog gulaša, i kad drugovi instruktori uzeše da nas vješto i polako uvode u razgovore, proradiše i moji zamrli duhovni centri za domaće političke suptilije. Pogotovu kad nam instruktori potanko predočiše šta je Sarajevo u tom trenutku u političkom smislu.

Selo je četiri puta paljeno i obnavljano. A meni je već mirisalo Sarajevo u kojem sam prvi put vidio tram­vaj, prvi put poljubio djevojku, prvi put istjeran iz ško­le, a sad u njemu živi Esma. Sve sami teferiči. I u ko­jem ću, ako ne bude sreće, uskoro biti prvi i posljednji put strijeljan po zakonodavstvu trećerajhovske velikoeuropske koncepcije novog poretka, ili po logici jed­ne od više vojski i policija od kojih neka ima svoju ver­ziju statusa Bosne i Hercegovine za slučaj da pobijedi Hitler, a druga i za taj, a i za slučaj da se u angloameričkom aeroplanu kralj s izbjegličkom vladom vrati u Beograd, primi raport Dražin da je u kraljevini zave­den ravnogorski red, uključujući i Bosnu i Hercegovi­nu.

Meni je mirisalo Sarajevo.

Čekala Esma.

U selu je bivakovala naša vojska i nekoliko naših foruma i organa zasjedalo mirno i komotno kao da je neprijatelj već otjeran preko naših granica. Selo je živ­jelo svojim seoskim i vojničkim životom, a meni je mi­risalo Sarajevo.

A čekala Esma.

Pilavija je mrzio mladu maćehu kao da mu je ona ubila majku. Moje lijeganje s njom ugrađivao je u svo­ju kulu osvete, ali mu je to i vrijeđalo ponos. O tome mi nije morao govoriti. Tanka struja neprekoračive di­stance tekla je između nas i kad bi se u rijetkim ratnim susretima iskreno grlili i susretu radovali.

Nisam se ni pitao šta je on sve osjećao prema meni jer me je sve više zaokupljala neobjašnjiva surevnjivost prema njemu. I to u trenucima kad je trebalo da ranije raspukline među nama prebrodimo zajedničkim bivakom i pripremama za poduhvat koji nam je prije­tio zajedničkom smrću.

Ne znam čime je sve izazvao to osjećanje. Možda sam mu zavidio na slavi zbog likvidacije onog legio­narskog dahije o čemu se pričalo u tri brigade. Ili sam slutio natruhe neistine u njegovoj prividnoj indolenciji spram svih tih pohvala i priča o njegovom podvigu. Ili me vrijeđao što je bez mog dopuštenja, u ime nas dvo­jice, pokušavao da pred instruktorima vodi glavnu riječ. Kao da sam mu ja samo vodič i tjelohranitelj na tu u Sarajevo gdje će pregovarati sa svojim babom Hadži-Numan-begom. Valjda me srdio taj njegov podzemni prizvuk ignorancije kao da ja niti šta znam, niti treba da se miješam u učene rasprave o JMO, o Džaferu o jerusalemskom muftiji EI-Huseinu, o struji koja sad radi na autonomiji Bosne i Hercegovine pod nje­mačkim protektoratom.

Kad god bi Pilavija došao do riječi, govorio je brzo, razmetljivo i gorljivo, sav se svim čulima ustremio na podatke, na adrese i profile ličnosti koje bi bilo dobro, preko naših u Sarajevu, podstaći da podupru Hadži-Numan-bega da pređe na našu stranu. Sve je to bilo dobro, tačno, pametno što je govorio. I instruktori su se divili lakoći kojom je sipao faktografiju. Po sasvim tananim nehotičnim reakcijama njihovim otkrivao sam kad ga oni uzimaju ozbiljno, a kad mu ćutke praštaju djetinja­rije. Iskusni vukovi mjerkali su i mjerili te prve njego­ve izlive sa simpatijama. Pratio sam i njih i njega. Oni su mi bili sve bliži za poštovanje, on sve dalji za ljubav i drugarstvo.

Ja sam prije Pilavije primljen u SKOJ. Pri­je sam iz Kudelja izišao u odred. Bio sam već pomoć­nik na puškomitraljezu u desetini Danila Lisičića kad se pojavio Pilavija u civilnom odijelu. Sad, pred pola­zak u okupirano Sarajevo, on je kao novopečeni obavještajni oficir brigade, prema meni, vodniku, igrao ne­kog politički daleko zrelijeg druga koji je mene kao mazluma priveo revoluciji i mora da me još uvijek po­dučava mudrosti politike koju on s visokim partijskim rukovodiocima suvereno vješto tabiri, raščlanjuje i pro­gramira za naš zajednički zadatak u gradu. Valjda zato, ja sam ne samo hladio prema njemu, nego je moja srdžba odnekud stala iskuhavati pitanja kako da mu se osvetim. I njemu, a i dvojici instruktora koji neće da me brane od njegovog omalovažavanja. Ta srdžba če­kala je svoj trenutak kao opasna zasjeda znak za plo­tun.

https://bookstan.ba

U okviru 18. izdanja festivala Majske muzičke svečanosti, u  četvrtak, 15. maja 2025. godine, u 19:00 u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine predstavit će se sopranistica Cristina Bayón i gitarist Jesús Pineda, seviljski duo posvećen istraživanju, adaptiranju i proširivanju postojećeg repertoara za glas i gitaru koji će ovom prilikom izvesti djela španskih kompozitora M. Garcíe, F. Morettija, F. Sora, te kompozitorica M. Malibrán i P. Viardot-García.

Ulaz na koncert je slobodan. 

Bayón – Pineda Duo nastao je 2020. godine s ciljem istraživanja postojećeg repertoara za glas i gitaru i adaptacije kompozicija originalno napisanih za glas i klavir. Duo je “oživio” i priredio veliki broj aranžmana djela kompozitorica  19. stoljeća (Isabelle Colbrán, Pauline Viardot, Marie Malibrán, Clare Schumann, Fanny Mendelssohn, Auguste Holmès, Pauline Duchambge, Cécile Chaminade, Rite Strohl i dr) čiji opusi, zasjenjeni slavom njihovih partnera i patrijarhalnim normama tog vremena, nisu imala adekvatnu valorizaciju i “odjek” u kontekstu tadašnje muzičke scene. S ovim programskim konceptom duo je učestvovao u brojnim inovativnim projektima u Španiji i Italiji, gdje su kroz koncertne izvedbe afirmisali rad i ulogu žena kompozitorica.   

U februaru 2024. Bayón–Pineda duo objavljuje prvi album Boulevard des femmes za renomiranu nizozemsku izdavačku kuću Brilliant Classics koji je uključio nikada objavljenu muziku kompozitorica iz 19. stoljeća. Izdanje je naišlo na izuzetne kritike stručne javnosti (u Diario de Sevilla i magazinu Scherzo) te je emitovan kao dio programa radio-stanica u Španiji i Brazilu.

Duo je posvećen i daljem proširivanju repertoara za glas i gitaru i aranžiranju djela kompozitora kao što su Joaquín Turina, Georges Bizet, Édouard Lalo, Hector Berlioz, Maurice Ravel, Isidoro Hernández, Francesco Tosti, Reynaldo Hahn i Erik Satie, što je rezultiralo raznovrsnim i originalnim koncertnim programima po kojima Bayón–Pineda Duo postaje prepoznatljiv. 

Više informacija o festivalskom programu dostupno je na zvaničnoj web stranici i društvenim mrežama Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

Otvaranje „Izložbe plakata bosanskohercegovačkih filmova“ (1951–2012.), će se održati u četvrtak, 15. maja 2025. godine u 19 sati u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.

Iz kataloga izložbe:
„Izložba plakata bosanskohercegovačkih filmova“ donosi izbor  50 pažljivo odabranih plakata nastalih u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1951. do 2012. godine. Oni nisu samo vizuelne najave filmskih ostvarenja, već su i dragocjeni svjedoci razvoja bosanskohercegovačke kinematografije – od pedesetih godina prošlog stoljeća do savremenog doba. Forme, formati i dizajnerski pristupi koji su se mijenjali kroz decenije govore i o razvoju umjetničkog izraza i o društvenim okolnostima u kojima su filmovi nastajali.

PIŠE: Sanita Delić

Pored nesagledivih posljedica oluja povijesti, Kamali slijedi trag lavica koje su, uprkos svemu, branile svoju riječ, prostor i slobodu. Lavice Teherana je roman o ženama čiji su životi, poput stihova Rumija, nosili tišinu i vatru u istom dahu – tišinu koja je neočekivano prerasla u najglasniji krik.

U svom trećem romanu Lavice Teherana, američka spisateljica iranskog porijekla Marjan Kamali oživljava mit o „urokljivom oku“, protiv kojeg se junakinje Ellie i Homa neumorno bore. Kamali ispisuje himnu hrabrosti i izdržljivosti iranskih žena, a neraskidivo prijateljstvo između dvije djevojčice smješta u kontekst vladavine posljednjeg šaha Pahlavija, Revolucije 1979. godine i brutalnog fundamentalističkog svjetonazora koji je uslijedio. Odrastanje u Iranu koje je ispripovijedano iz dvije potpuno različite perspektive – siromašnog dijela grada iz kog potiče Homa i imućnih krugova iz kojih dolazi Ellie – stopit će se u borbi za prava žena, koja su bila kršena i oduzimana s promjenom vladajućeg režima.

Kroz nestvarne opise cik-cak uličica Teherana, kombinacije mirisa i kakofonije buke Velikog bazara s raskošnim bojama, hranom i začinima, zvucima metalnih šipki bakrorezaca i zanatlija, provlače se snovi i nadanja dvije sedmogodišnje djevojčice koje maštaju o blistavoj budućnosti. U tom svijetu, one će izrasti u Shir zan, što je, kako objašnjavaju, persijski izraz za snažne i hrabre žene, odnosno žene-lavice. Homa želi da postane sutkinja kako bi mogla mijenjati iz korijena zakone koji je sputavaju. Ellie, s druge strane, teži miru porodičnog i bogatog života žene iz viših društvenih krugova, što će u godinama koje slijede biti predmet nesuglasica i međusobnog nerazumijevanja, naročito tokom studentskih dana. Upravo tada dolazi do slučajne izdaje koja će im zauvijek promijeniti tok života, ostavljajući njihovo prijateljstvo da sablasno, kroz drage uspomene, egzistira između oprosta i zaborava.

U sjeni političkih oluja, utjecaj patrijarhalnih normi sve više izlazi na površinu kako se postepeno upoznajemo sa sudbinama drugih, njima bliskih žena. Njihovo mjesto u društvu umnogome zavisi od muževa i očeva, a materijalna pitanja sa sobom povlače i ostale slobode, koje dalje bivaju strogo oblikovane normama koje ne opraštaju žensku nezavisnost. Kroz priče o razvodima, oduzimanju djece, slučajevima silovanja i fizičkog nasilja, spisateljica tematizira značenje slobode i žrtvu koju u jednom ovakvom sistemu podnose žene. Krhkost mukom stečenih sloboda u romanu se dodatno eksplicira i produbljuje na bolnom primjeru brisanja razlike između žene žrtve seksualnog nasilja i nje kao bezvrijedne i ukaljane žene.

Dolaskom fundamentalista na vlast, tjelesna autonomija žena biva ozbiljno narušena, dok moralna policija patrolira ulicama, tražeći vidljive pramenove kose. Vješto miješajući historiju i fikciju, spisateljica se osvrće na postpandemijsko doba, te u svoj narativ uvezuje i stradanje mlade žene Mahse Amini, koja je 2022. nakon hapšenja zbog nepropisnog nošenja hidžaba brutalno pretučena. Iako se protesti nakon ove tragedije prikazuju vrlo kratko, romanom glasno odjekuje isti duh otpora kakav je njegovala Homa, uz poruku da u slobodi nema prisile. Kako junakinje sazrijevaju, nesuglasice iz mladosti se razrješavaju kroz Homine riječi: Žena ima pravo živjeti život pun intenzivnih ambicija ili život s manje njih, ili šta god. (…) Šta god ona odabere. I nakon fizičke udaljenosti i godina bez kontaktiranja, prijateljstvo Ellie i Home postat će simbolom opstanka i otpora u vremenima kada su se politički i religijski metanarativi brzo smjenjivali.

Pored nesagledivih posljedica oluja povijesti, Kamali slijedi trag lavica koje su, uprkos svemu, branile svoju riječ, prostor i slobodu. Lavice Teherana je roman o ženama čiji su životi, poput stihova Rumija, nosili tišinu i vatru u istom dahu – tišinu koja je neočekivano prerasla u najglasniji krik.

https://bookstan.ba

Harem girls, Sajsi MC i Vimoksha nastupit će na festivalu LGBTIQ umjetnosti i aktivizma, a ulaz na sve sadržaje je besplatan.

Festival Kvirhana ove godine održava se pod sloganom ‘Nismo ti mi od jučer’, kojim se jasno i glasno afirmira postojanje, otpor i doprinos LGBTIQ osoba kroz historiju.

‘'Ovom temom želimo osvijetliti kontinuitet života i borbe LGBTIQ zajednice, podsjetiti na one koji_e su postojali_e prije nas ali su zbog represije, nasilja, zakonskih i društvenih zabrana, često bili_e nevidljivi_e, potisnuti_e ili izbrisani_e iz dominantnih narativa. LGBTIQ osobe nisu proizvod modernog doba niti ”uvezene sa Zapada’’. Oduvijek smo bili i bit ćemo dio društva,’’ – kazali su iz Sarajevskog otvorenog centra, organizacije koja stoji iza festivala Kvirhana.

Program festivala počinje u četvrtak 12. juna u 17h u Goethe Institutu gdje će se kroz Queer Talks razgovarati o različitim temama važnim za feminizam i LGBTIQ aktivizam i umjetnost. U saradnji sa Sarajevskim ratnim teatrom i Bh. povorkom ponosa, u 20 sati održat će se predstava ‘’Svijet i sve u njemu’’ – višejezični, polifoni, uzbudljivi ep o ljubavi i izbjeglištvu. Nastala prema romanu “Bejturan i ruža” Aleksandra Hemona, predstava prati jednu od najljepših ljubavnih priča u savremenoj književnosti, o dvojici sarajevskih regruta Rafaelu Pinti i Osmanu Karišiku, koji se upoznaju na frontu tokom Prvog svjetskog rata i zaljubljuju jedan u drugog.

Dnevni program drugog dana festivala počinje od 13 sati u Goethe Institutu, panelom na temu ‘’Kulturni značaj feminističkih i kvir festivala’’ u kojem će učestvovati organizatori/ce regionalnih festivala, nakon čega će biti otvorena izložba fotografa Simona Chang-a ‘’Drag Queens’’, organizovana u saradnji sa Sarajevo Photography Festivalom. Program u Goethe Institutu završava projekcijom filma SLO_1984 redatelja Borisa Petkoviča koji prikazuje 35 godina LGBT pokreta u Sloveniji, kroz prizmu aktivizma i kulture.

Svečano otvorenje festivala održat će se u petak 13. juna u Historijskom muzeju promocijom knjige ‘’Historija kvir života u Bosni i Hercegovini’’– prvom publikacijom koja sveobuhvatno dokumentuje prisustvo, živote i otpor kvir osoba u BiH od osmanskog perioda do kraja 20. stoljeća. Knjiga, rezultat četverogodišnjeg rada, otvara nevidljive stranice bh. historije, bilježeći zaboravljene tragove kvir iskustava kroz sudske arhive, narodne priče, novinske članke i lična sjećanja.
U razgovoru će učestvovati autori/ce: Damir Imamović, Emina Bošnjak, Matej Vrebac, Lejla Kalamujić i Nikolina Todorović.

Muzički program održat će se u Amfiteatru Doma mladih od 22 sata, a nastupit će Vimoksha – multitalentovana bh. muzičarka čija je karijera eksplodirala u 2023. godini viralnim hitom “Nazovi nekog osim dilera” i Harem girls, drag kolektiv koji je u žižu javnosti došao učešćem na na Izboru za pjesmu Evrovizije Srbije. Pored njih, nastupit će i DJ LUBNYA i DJ JovJovan.

Posljednji dan festivala započet će ponovo u Goethe institutu gdje će se od 12 do 14 sati održati radionice sa umjetnicom Milenom Ivić i Kerimom Hodžićem o društveno angažovanoj umjetnosti, uličnoj umjetnosti i aktivizmu.

Nakon Bh. povorke ponosa, afterparty održat će se u dancing dvorani Doma mladih od 22 sata. Party otvara DJ A.N.D.R., producent i član elektro pop sastava Retrospektiva, a zatim će nastupiti Sajsi MC, jedna je od najpoznatijih reperki u regionu. U nezaobilaznom drag show-u DRAGHANA nastupit će sedam bh. drag umjetnica. Do kraja noći prisutne će zabaviti #ŽeneBiH uz DJ/VJ set.

Cijeli program možete pogledati na kvirhana.ba, a sve vijesti vezane za festival pronađite na Instagram i Facebook profilu Kvirhana festivala.

Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije „SA Sinfonietta“ iz Sarajeva i „Udruženje Hila“ iz Zrenjanina s velikim zadovoljstvom najavljuju peti i završni koncert u okviru projekta Dijahronijski kontrapunkt, koji je podržao British Council kroz program Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs).

CC4WBs je finansiran od strane Evropske unije, i ima za cilj unapređenje dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnog i kreativnog sektora i razvijanje njegovog potencijala za društveno-ekonomski uticaj u ovom regionu. Tokom perioda od 48 mjeseci, projekat CC4WBs ima za cilj poboljšati učinak kulturnog i kreativnog sektora kako bi unaprijedio vještine, znanja i pristup finansijskoj pomoći, povećao konkurentnost te omogućio održivu koprodukciju i cirkulaciju dobara i usluga na Zapadnom Balkanu.

Završni koncert održaće se u srijedu, 14. maja 2025. godine, u koncertnoj sali „Cvjetko Rihtman“ u Sarajevu (Josipa Stadlera 1), s početkom u 19:30 sati. Nastupiće kamerni ansambl SA Sinfonietta u sastavu: violinistkinja Alma Dizdar, violončelistkinja Belma Alić i pijanistkinja Vladana Perović – umjetnice i muzičke pedagoginje aktivne na koncertnoj i obrazovnoj sceni, prepoznate po inventivnom i postojanom radu u oblasti kamerne muzike. Pored njih nastupiće i studentice druge godine violine Sara Kasap i Klaudija Bošnjak, koje u projektu učestvuju kroz profesionalnu praksu. Njihovo uključivanje doprinosi ideji prenošenja znanja i podrške mladim muzičarkama na početku profesionalnog puta. One će izvesti kompoziciju Reinholda Glièra Duo za dvije violine, op. 49 – stav Con fuoco koji se svojim poznim romantičarskim duhom izvrsno uklapa u izbor kompozicija.

Program koncerta donosi i dva kapitalna djela njemačkog romantizma – Klavirski trio u d-molu, op. 63 Roberta Schumanna i Klavirski trio u g-molu, op. 17 Clare Schumann. Dok Schumannovo djelo donosi strastvenu i energičnu muzičku naraciju ispunjenu snažnim kontrastima i introspektivnim momentima, djelo Clare Schumann odiše profinjenom lirikom, formalnom jasnoćom i emocionalnom dubinom. U njihovom međusobnom dijalogu, ovi triosi pored estetskog užitka, donose i prostor za razmišljanje o poziciji ženskog stvaralaštva u kanonu klasične muzike.

Refleksija o koncertnom iskustvu biće pretočena u autorski tekst književnice Ljiljane D. Ćuk, čime se zaokružuje konceptualna osovina projekta u kojoj interpretacija i tekst žive u međusobnom odjeku.

Projekat Dijahronijski kontrapunkt teži promociji umjetnica iz Bosne i Hercegovine i Srbije, istraživanju odnosa između muzičke i književne forme, te afirmaciji regionalne saradnje kroz zajedničko umjetničko stvaranje.

Ulaz na koncert je slobodan.

Bh. povorka ponosa poručuje: Ljubav je zakon! I to nije samo slogan – to je poruka, upozorenje i poziv na borbu

Prva Bh. povorka ponosa održana je 2019. godine u Sarajevu – mislili smo da će to biti prekretnica za LGBTIQ+ zajednicu u Bosni i Hercegovini. Slogan Ima izać’ bio je mnogo više od poruke – bio je čin otpora i oslobađanja. Zajednica, zajedno sa saveznicima i saveznicama, po prvi put je kolektivno izašla na ulice glavnog grada, zauzimajući javni prostor koji im je decenijama bio uskraćen.

Bh. povorka ponosa od tada se održava svake godine – i svake godine glasnije, odlučnije i jasnije artikuliše borbu LGBTIQ+ osoba za ravnopravnost, dostojanstvo i slobodu. Povorka je postala najveći i najdosljedniji protestni marš u zemlji, koji već pet godina kontinuirano poziva vlast da prestane ignorisati sistemsku diskriminaciju i nasilje nad LGBTIQ+ zajednicom.

Zahtjevi su konkretni i jasno definisani: 

1. Pravno priznanje istospolnih zajednica,
2. Donošenje zakona o rodnom identitetu,
3. Zaštita LGBTIQ+ osoba od nasilja u porodici, 
4. Uvođenje zločina iz mržnje u krivične zakone,
5. Izmjene zakona o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo u skladu s evropskim standardima.

Sve ovo nisu “specijalni zahtjevi” – to su osnovna ljudska prava!

Ipak, porazna istina je da nakon šest godina – nijedan od ovih zahtjeva nije ispunjen. Niti jedan! Institucionalno ignorisanje i neefikasnost postali su saučesnici u svakodnevnoj diskriminaciji, nasilju i nevidljivosti LGBTIQ+ osoba u BiH.

Zato Bh. povorka ponosa ne odustaje – jer odustajanje nije opcija kada je riječ o životima, pravima i dostojanstvu.

Živimo u vremenu kada fašizam i desničarski ekstremizam bujaju širom svijeta – i naša regija nije nikakav izuzetak. Naprotiv, mi smo na prvoj liniji udara. A kad fašističke politike traže mete, uvijek prvo udare na one koje smatraju “nepoželjnima”. Na LGBTIQ+ osobe. Na nas. To nije apstraktna prijetnja – to se već dešava, ovdje i sada. U entitetu Republika Srpska vlast je izbrisala pojam rodnog identiteta iz svih zakona. Izbrisali su nas iz zakonodavstva kao da ne postojimo. Kao da nemamo pravo na postojanje, dostojanstvo, zaštitu, život. Ali mi nismo ti koji će nestati. Mi smo ti koji ostaju i bore se.

Ovakve odluke nisu samo administrativne promjene – one su direktan napad na naša tijela, naše postojanje, našu sigurnost. Zato nastavljamo marširati, zato nastavljamo biti glasni_e – i poručujemo institucijama: naši životi su stvarni i vaši pokušaji da ih izbrišete neće proći bez otpora. Tražimo hitno donošenje zakona koji nas štite – i nećemo stati dok svih pet zahtjeva Bh. povorke ponosa ne budu pretočeni u zakon i praksu. 

Nismo odustali ni kad je bilo teže. Nećemo ni sad. Nećemo nikad.

Ono što se sada dešava – ukidanje rodnog identiteta – samo je prvi korak u širem planu potpunog gaženja ljudskih prava. Fašizam ne staje. Ali nećemo ni mi. Ako misle da će nas ušutkati, zaboravili su jednu stvar: mi smo ovdje. Na ulici. Svojim tijelima, svojim glasovima, svojim otporom.

A u toj borbi nismo i ne smijemo biti sami. Pozivamo vas, saveznike i saveznice da pređete sa savezništva na saučesništvo jer ovo se tiče svih nas. Jer ako mislite da ste sigurni, varate se. Doći će i po vas. Doći će po svakoga ko se ne uklapa u njihov mali svijet kontrole i straha. Njima nije stalo ni do koga – osim do vlastitih interesa i moći.

Zato ne čekajte. Stanite uz nas sada. Jer borba za LGBTIQ+ prava je borba za slobodu svih nas.

Ovogodišnji slogan je Ljubav je zakon

Zbog ignorantskog i ponižavajućeg odnosa prema našim pravima, ovogodišnji slogan Bh. povorke ponosa glasi: Ljubav je zakon. I to nije samo slogan – to je poruka, upozorenje i poziv na borbu.

“Ljubav je zakon” nosi dvostruko značenje: da zakon mora štititi ljubav, ali i da je ljubav jača od svakog zakona koji pokušava da nas ignoriše, isključi ili izopšti. Naša prava nisu tema za raspravu. Nisu stvar političkog trenutka, niti privilegija koju vlasti mogu da dodijele – ili oduzmu – kad im odgovara. Naša prava su neporeciva. Naša ljubav je stvarna. Naša borba je zakonita.

Institucijama poručujemo: Dosta je! Vrijeme je da prepoznate prava LGBTIQ+osoba u svim zakonima. Naša ljubav ne smije biti pravno nevidljiva. Pravda nije pravda ako bira koga će zaštititi, a koga će ignorisati. 

Našoj zajednici poručujemo: Ljubav je naša snaga, naš zakon, naš identitet. Mi postojimo. Mi volimo. Mi se borimo. I nećemo stati dok naša prava ne budu zagarantovana zakonom – jasno, nedvosmisleno i bez uslova.

Jer ljubav nije samo emocija. Ljubav je politička. Ljubav je čin prkosa. Ljubav je zakon!

Svi na ulice 14. juna 2025. godine, jer Ljubav je zakon.

Uskoro više informacija o ovogodišnjoj kampanji 6. Bh. povorke ponosa. Sve ćete moći pratiti putem naših društvenih mreža: Facebook, Instagrami YouTube.

U znaku obilježavanja 70 godina osnivanja i kontinuiranog rada, Muzička akademija Univerziteta najavljuje “grand finale”slavljeničke godine – osamnaesto izdanje internacionalnog festivala Majske muzičke svečanosti koje će, kao tačka susreta respektabilnih bosanskohercegovačkih i internacionalnih izvođača i mladih muzičara s karijerama u usponu, u svečanom ozračju ponovo biti refleksija akademskog i umjetničkog rada, ali i međunarodne aktivnosti ove najstarije muzičke visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini. 

Ovogodišnje slavljeničko izdanje će otvoriti Edin Karamazov, jedan od najautentičnijih i najrespektabilnijih gitarista i lutnjista današnjice, poznat po svojoj interpretacijskoj preciznosti i jedinstvenom pristupu repertoaru, istraživačkom duhu i tehničkoj superiornosti, te želji za pomicanjem granica interpretacije. Ovaj umjetnik svjetskog glasa nastupit će u utorak, 13. maja 2025. godine u 19.30 u Gradskoj vijećnici Sarajevo. 

Ulaz na koncert je slobodan.

Edin Karamazov jedan od najoriginalnijih i najcjenjenijih gitarista i lutnjista današnjice, poznat je po svojoj interpretacijskoj preciznosti i jedinstvenom pristupu repertoaru. Njegova izvedba odlikuje se dubokom analizom glazbenog teksta, istraživačkim duhom i tehničkom superiornošću. Karamazov je nastupao u najprestižnijim svjetskim dvoranama i surađivao s vrhunskim glazbenicima kao što su Sting, Andreas Scholl i Dorothee Oberlinger, a njegova bogata diskografija svjedoči o njegovoj umjetničkoj znatiželji i želji za pomicanjem granica interpretacije.

Više informacija o programu dostupno je  na društvenim mrežama Muzičke akademije UNSA i zvaničnoj web stranici: www.mas.unsa.ba. 

Centar za obrazovne inicijative Step by Step pripremio je nastavnicama i nastavnicima platofrmu na kojoj mogu dijeliti svoje poglede na obrazovnu praksu, teoriju i politiku; nuditi i preuzimati resurse za rad u predškolskim ustanovama i školama, čitati i objavljivati autorske tekstove o obrazovanju, komentirati objave drugih korisnica i korisnika.

“Dakle, nastavnici i nastavnice sada imaju svoju društvenu mrežu, usko povezanu s onim što rade i široko postavljenu da svu pasiju, sva promišljanja, sva nerviranja, sve ideje obznane na digitalnoj platformi i tako pronađu sagovornice i sagovornike i izvan škole ili predškolske ustanove u kojima rade. InŠkola će redovno nuditi i priliku za profesionalni razvoj i usavršavanje objavljivati pozive za pohađanje obuka, treninga, seminara, webinara i konferencija. InŠkola je kao i svaka druga društvena mreža – samo što su na njoj dostupni sadržaji isključivo vezani za obrazovanje”, saopćeno je iz Centra za obrazovne inicijative Step by Step.

Za korištenje stranice potrebno je registrirati se (besplatno je) i, u početku, konzumirati već postojeći sadržaj: više od 120 priprema; najmanje 80 pojašnjenih metoda za korištenje na nastavi; više od 20 nastavnih priručnika; preko 50 autorskih članaka i drugih brojnih objava. InŠkola već ima preko 200 registrovanih korisnica i korisnika koji su u prethodnom periodu pomogli da stranice bude bolja.

Prijava na: https://inskola.com/