GuitarUnited Fest!

“Guitar United Fest” – treći međunarodni festival gitare pod sloganom “Tender Guitar”
održaće se od 25-28. oktobra 2018. u Istočnom Sarajevu u prostorima Kulturnog centra, Muzičke škole, i škole “Basics”.
“Guitar United” nastavlja tradiciju izuzetnog uspjeha prošlogodišnjih festivala i ponovo će okupiti plejadu domaćih i stranih umjetnika, i predavača kao i veliki broj polaznika majstorskih radionica i učesnika takmičenja u 6 kategorija. Takođe, održače se brojne promocije i izložbe notnih izdanja i knjiga.

Posebna novost je učešće poznatog grčkog graditelja gitara Janisa Sejdule koji će donirati gitaru vrijednosti 10.000 KM pobjedniku 6. kategorije takmičenja. Koncerti sa tradicionalnim tematskim naslovima održaće se u sali Kulturnog centra Istočno
Novo Sarajevo.
Nakon svečanog otvaranja u četvrtak 25.10. u 20h nastupiće španski gitarista i kompozitor Juan Manuel Ruiz Pardo sa programom pod naslovom “Acoustic Rhapsody” u kome izvodi vlastite obrade poznatih Pop/Rock hitova.

U petak 26.10. u 20h u atraktivnom programu koji nosi naziv “The Art of Transcription”
izuzetni mladi virtuoz iz Srbije, Viktor Ilić, predstaviće se programom vlastitih transkripcija čuvenih djela klasične literature.

U subotu 27.10. u 20h jedinstveni Boško Jović predstavlja svoj novi album “Voyage”.
Uzbudljivo muzičko putovanje vanrednog sarajevskog gitariste i kompozitora u programu sa istoimenim naslovom.

U nedelju, 28.10. u 17h festival svečano zatvara Gala koncert na kome će se publici predstaviti 6 pobjednika takmičenja kojima je vrijedne nagrade dodijelio stručni žiri. Nakon koncerta publika će, već tradicionalno, glasati i izabrati jednog pobjednika svih pobjednika i dodijeliti mu nagradu “Glas publike Guitar United 2018”. Festivalski odbor će dodijeliti i još jednu specijalnu nagradu “Mlada nada gitare Istočno Sarajevo 2018” najboljem učesniku iz Istočnog Sarajeva.

Informacije i ulaznice u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo i na telefone: 065 961 336 i 065 027 890

Neka muzika i gitara i ove godine spajaju muzičke svjetove, generacije, ljude i narode!
Ne propustite “Guitar United”- istinski muzički doživljaj za sve ljubitelje gitare i muzike!
“Nježna gitara | Tender Guitar”!

Otvorenje zajedničke izložbe: TATJANA MILAKOVIĆ, FIKRET LIBOVAC I NUSRET PAŠIĆ

Galerija Collegium artisticum sa zadovoljstvom i radošću najavljuje otvorenje zajedničke izložbe umjetnice Tatjane Milaković i umjetnika Fikreta Libovca i Nusreta Pašića, na kojoj će biti predstavljeni radovi iz njihovih recentnih umjetničkih opusa.

Otvorenje izložbe će biti upriličeno u srijedu, 24. oktobra 2018. godine u 19:00 sati, a svi zainteresovani izložbu će moći pogledati do 12. novembra 2018.

TATJANA MILAKOVIĆ je rođena 1964. godine u Novom Sadu. Osnovnu i srednju školu za primijenjenu umjetnost završila u rodnom gradu. Akademiju likovnih umjetnosti upisala u Sarajevu i diplomirala na Odsjeku slikarstvo, u klasi profesora Ljubomira Perčinlića, 1987. godine. Postdiplomski studij završila na istoj akademiji 2004. godine. Godine 2009. izabrana u zvanje docenta na predmetu Večernji akt. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 1989. godine.

FIKRET LIBOVAC je rođen 1957. godine u Prijedoru. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1984. godine, u klasi profesora Alije Kučukalića. Postdiplomski studij završio je na istoj akademiji 1990. godine. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Izlagao na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama. Dobitnik je više priznanja i nagrada za skulpturu, crtež i instalaciju. Živi u Sarajevu i profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

NUSRET PAŠIĆ je rođen 1951. godine u Sarajevu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1976. godine, u klasi profesora Borislava Aleksića, a postdiplomski studij završio je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1983. godine, u klasi profesora Stojana Ćelića. Do 2018. godine radio je kao redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, a u periodu od 2007. do 2011. godine obavljao je funkciju dekana pomenute akademije.

Reportaža: Mama Fevzija i mala Mardžan

(Almir Panjeta/ZaSvakoDijete.ba)

“Kada smo spašavajući živote prije tri godine krenuli iz Kabula, nismo znali da će naš put biti toliko dug”

Djevojčica Mardžan ima tri godine i bila je beba kada se čamac, sa 70-ak izbjeglica, u kojem je bila s mamom Fevzijom i dvije starije sestre, prevrnuo i potonuo u blizini obala Turske.

“Išli smo u dva čamca. Svojim očima sam gledala kada se drugi čamac raspao i nestao pod talasima. Kasnije sam saznala da je u tom čamcu poginulo 36 ljudi. Onda se i naš čamac raspao, i našli smo se u vodi” počinje svoju priču Fevzija dok se Mardžan igra u Kutku za djecu unutar kojeg djeluje Kutak za mame i bebe, koji uz podršku UNICEF-a i u saradnji sa Udruženjem “Žene sa Une” u Bihaću, vodi organizacija “Save The Children”. U Kutku mame iz obližnjeg imigrantskog centra dobijaju podršku u vidu prostora za presvlačenje beba u suhom i toplom prostoru, savjeta za dojenje, dnevnog ili sedmičnog paketa s pelenama i osnovnim potrepštinama za bebe.

Fevzija kaže kako je nakon potonuća čamca uspjela uhvatiti Mardžan pod ruku:

“Zubima sam čvrsto stisnula njenu jaknicu da je voda ne odnese. Tad sam ostala bez nekoliko zuba, ali sam je uspjela sačuvati dok nas iz vode nije izvukla turska policija”, prisjeća se Fevzija dodajući da je svaka pomoć dobrodošla, ali da sanja o momemtu kada će ona i njen suprug moći da se skrase i da svojim radom djeci obezbijede sve što im treba. U Kabulu je Fevzija imala frizerski salon, a njen suprug se bavio iznajmljivanjem stanova.

“Mi smo radišni, ne želimo besplatnu hranu ni pomoć, želimo doći do nekog odredišta, skrasiti se i svojim radom djeci obezbijediti da se školuju, da idu na treninge, da imaju sve što imaju ostala djeca, da im obezbijedimo dobar život i budućnost”, priča nam Fevzija. S porodicom je na putu već više od tri godine. Kaže da nisu željeli napustiti svoj grad, ali da je situacija bila takva da nisu imali drugog izbora. U mjestu gdje je živjela pred njihov odlazak kaže bila je stalna napetost i sve skupa je bilo komplicirano, uz brojne frakcije i različite vojske.

“Mog su svekra ubili, spalili su kuću mojih roditelja. Situacija nije bezbjedna i nisam smjela kćerke poslati same u školu. Muž je ostao bez posla a da bi radio, tražili su mu novac koji nismo mogli da obezbijedimo. Korupcija je strašan problem u Afganistanu i nemoguće se protiv nje boriti”, priča nam Fevzija. U ulozi prevoditelja je mladić Muhtar, također iz Afganistana. I sam je prošao mnogo teških situacija, ali dok sluša Fevziju u nekim momentima ne može skriti suze…

“Znali smo da će put na koji smo krenuli dok je Mardžan bila još beba biti težak, ali drugog izbora nije bilo”, kroz suze priča Fevzija dodajući kako su željeli maloj Mardžan i sestrama obezbijediti ljepšu i sigurniju budućnost.

“Nismo znali da će trajati ovoliko dugo”, kaže Fevzija.

Priča nam kako su on ai njena djeca prešli dug put, živjeli dvije godine u kampu u Srbiji gdje su kćerke neko vrijeme išle i u školu. Bili su, kaže, na spisku za Mađarsku:

“Ukradeni su nam podaci pa je druga porodica na naše ime otišla”, kaže Fevzija dodajući kako je ostala bez mnogo toga, ali da neće prežaliti memorijsku karticu iz telefona koji joj je uništen na bugarskoj granici. Priča kako su ih zaustavili i počeli im oduzimati stvari:

“Rekla sam im neka uzmu telefon, samo da mi ostave memorijsku karticu na kojoj sam imala fotografije iz Kabula, jedinu uspomenu na raniji život. Uništen mi je i mobitel i kartica, uzeli su nam sve stvari i vratili nas nazad”, prisjeća se.

Dok razgovaramo, mala Mardžan se igra s igračkom koju je dobila u kutku i pita mamu kada će se vratiti nazad u kamp. Kaže nam da se voli igrati s drugom djecom i da voli loptu. Starije kćerke, kaže, nemaju priliku da se nastave školovati. Mardžan je vesela, igra se po kampu, trči.

“Voljela bih da mi se djeca školuju, da se bave sportom. Kad smo bili u Kabulu, bio je neki Njemački projekat, djeca su igrala odbojku i košarku, vodila sam starije kćerke. Poslije ni to nije bilo sigurno”, priča nam Fevzija dodajući kako nakon što je njihov čamac potonuo, ima strah od vode:

“Sve to je jedna velika trauma. Kada smo došli pred čamac, vidjeli smo da nas guraju više nego što nas smije stati, ali tada nema nazad, krijumčari vam prijete nožem i morate ući. Ne želim više nikada biti na moru, ne želim otići čak ni na plažu”, kaže nam Fevzija, a Merdžan postaje sve nestrpljivija pa se vraćaju nazad u kamp.

Arijana Alijagić, medicinska sestra angažovana u Kutku za majke i bebe kaže kako svakodnevno ima priliku susretati se za ženama kojima osim pomoći često mnogo znači sama činjenica da neko o njima brine i da im uputi podršku i lijepu riječ.

“Odemo do porodica u kamp, pozovemo ih da dođu ako ranije nisu bili, neke mame već znaju za nas i dođu u određenom periodu tokom dana, a broj korisnica varira. Porazgovaram s njima, dam im dnevni ili sedmični paket s osnovnim stvarima, pelenama, higijenskim proizvodima, nešto hrane, keks… Ovdje mame mogu popiti kafu, čaj, presvući bebu, imaju na raspolaganju i jastuke za dojenje… Lijepo je vidjeti im osmijeh na licu”, kaže nam Arijana Alagić.

Kutak za mame i bebe dio je aktivnosti pri Kutku za djecu koji djeluje uz kamp u Hotelu “Sedra” i Mobilnog kutka u napuštenom Đačkom domu u parku Pod Borićima, u okviru kojih djeca imaju priliku pohađati razne radionice, te crtati, pisati se i družiti.

“S jeseni smo najčešće vani, na stadionu, djeca vole da igraju nogomet i druge igre s loptom, rado dolaze u Kutak”, kaže Subhad Šabić koji je angažiran u Kutku.

Izvršna direktorica Udruženja “Žene s Une” Aida Behrem kaže kako su usluge Kutka za djecu i Kutka za majke i bebe potrebne djeci i njihovim mamama.

“Svaki dan smo na terenu i u kontaktu s roditeljima i djecom, pozivamo ih u jedan od kutaka gdje kroz razne aktivnosti i igru djeca mogu da razbiju tešku svakodnevnicu, a mame s bebama mogu da dobiju potreban predah, presvuku bebu i dobiju savjete o dojenju koje promoviramo. Odziv je dobar i vidimo da cijene podršku i pomoć koja im se tu pruža”, kaže Aida Behrem.

Predstavnica UNICEF-a za BiH Geeta Narayan komentirala je strahote koje je većina izbjeglica/migranata prošla na svojim putovanjime, ostavljajući svoje domove, članove porodice i prijatelje, trudeći se da pronađu sigurne destinacije gdje svojoj djeci mogu omogućiti bolju i sigurniju budućnost.

“Znajući kako većina porodica namjerava samo proći kroz Bosnu i Hercegovinu, važno je da dok su u BiH, obezbijedimo da izbjeglice/migrant, posebno djeca i porodice dobiju humanitarnu pomoć, human i siguran smještaj i pristup procedurama azila i ako je potrebno međunarodnu zaštitu”, izjavila je Geeta Narayan komentirajući podršku koju pruža UNICEF.

 

Volontiraj na 13. Pravo Ljudski Film Festivalu!

Volonteri i volonterke su bitan dio svakog organizacionog tima, te upravo zbog toga Pravo Ljudski Film Festival poziva sve posvećene entuzijaste starije od šesnaest godina da ulože svoje vještine i energiju u realizaciju 13. Pravo Ljudski Film Festivala, koji će biti upriličen u periodu od 28. novembra do 3. decembra 2018. godine.

Ne brinite, ne tražimo previše!

Ako ste željni izazova, sticanja znanja i volite filmsku umjetnost, spremni ste da se zajedno sa našim entuzijastičnim i predanim timom upustite u avanturu organizovanja 13. izdanja Pravo Ljudski Film Festivala!

Volontiranje na Pravo Ljudski Film Festivalu predstavlja nezaboravno iskustvo jer pomaže vašim postojećim sklonostima i sposobnostima da dosegnu novi nivo, a istovremeno pruža mogućnost razvijanja drugih vještina kroz angažman u raznolikom spektru kreativnih zadataka i neočekivano uzbudljivih poslova.

Pravo Ljudski će svakom članu i članici volonterske porodice obezbijediti užinu, poklon majicu i pristup svim projekcijama i popratnim događajima, kao i druženje sa gostima i gošćama Festivala te kreativnim mladim ljudima iz cijele regije. Svim volonterkama i volonterima koji budu dio 13. Pravo Ljudski Film Festivala bit će dodijeljena potvrda o volontiranju.

Napominjemo da volontiranje na Pravo Ljudski Film Festival ne podrazumijeva novčanu naknadu i nije u mogućnosti pokriti troškove putovanja i smještaja u Sarajevu.

Prijave šaljite na e-mail adresu apliciram@pravoljudski.org najkasnije do 5. novembra. Sve detalje o pojedinim volonterskim aktivnostima možete pronaći na web stranici Pravo Ljudski Film Festivala.

Požurite, festivalska pustolovina uskoro počinje!

„Velika bijela kuća“, Udruženja “Srce za djecu” osvojio Grand Prix Dubrovnik Film Festivala

Dokumentarni film „Velika Bijela Kuća“ mreže mladih liječenih od raka „Mladice“, koji djeluju u sklopu Udruženja „Srce za djecu oboljelu od raka“, je još jedan podsjetnik da su velike pobjede moguće. MladiCe čine mladi ljudi koji su u djetinjstvu odnijeli najveću pobjedu svojih života, uspješno su pobijedili rak. Pobijediti rak je zaista velika životna pobjeda, ali tu nije svakako kraj pobjedama za ove hrabre borce. Dokazali su to i velikim uspjehom na Dubrovnik Film Festivalu 2018, gdje su sa pomenutim dokumentarnim filmom odnijeli najveću nagradu, tzv. Grand Prix nagradu i tako postali najbolji film 7.DUFF-a. Nagradu su sa velikim zadovoljstvom primili Advija i Muhamed, snažni mladi ljudi koji su članovi MladiCa i koji su ih ovom prilikom predstavljali.

“Velika Bijela Kuća” je dokumentarni film, koji  na osnovu svog sopstvenog životnog iskustva diskutuju o optimizmu, motivaciji, planovima za budućnost u ostvarenju svojih snova, sada i prije opasne bolesti koju su preživjeli.

„Velika Bijela Kuća“ je način da se pokaže da snovi mogu biti ostvareni, a prema riječima stručnog žirija DUFF-a on je „Ozbiljna priča o osjetljivoj temi. Priča o ljubavi i podršci“.

Film je u cjelosti autorski rad članova MladiCa, urađen isključivo volonterskim radom i velikim entuzijazmom, koji su na ovaj način željeli pokazati da neprestano moramo tražiti nove načine da mladi javno govore o problemima, ali i istovremeno ukazuje na mogućnosti za njihove rješavanje.

Snimatelj je bio Mirza Ajnadžić, a mentor Zoka Ćatić iz Udruženja za Kulturnu i Medijsku Dekontaminaciju.

Sedmi Dubrovnik Film Festival  održan je od 18. do 21. oktobra.

U selekciju takmičarskog programa ove je godine pristiglo rekordnih 320 filmova djece i mladih iz desetak mediteranskih zemalja, od kojih je selekcijski žiri odabrao njih sedamdesetak u u dvije dobne kategorije (do petnaest te od šesnaest do dvadeset godina) i u tri prema godinama autora odvojene kategorije, za animirani, igrani i dokumentarni film dok je otvorena kategorija zajednička za obje kategorije. Tako se u četiri dana glavnog programa festivala u Dubrovniku okupilo 150 djece, mladih, njihovih mentora i profesora, koji su kroz film – najjači medij, progovorili o okruženju u kojem žive, o svojim problemima, ali i lijepim stvarima koje ih nadahnjuju.

Osnovna ideja je da filmski festival djece i mladih iz mediteranskih zemalja (dobna granica je 20 godina) mora omogućiti, unaprijediti i poticati  filmsko stvaralaštvo kod mladih. Dubrovnik svake godine u vrijeme festivala ugosti veliki broj djece iz različitih zemalja i kulturnih sredina, često drugačijeg socijalnog statusa pa i načina života, ali uvijek spremnu da kroz filmski medij pokažu važnost svojih osobnosti i probleme zajednica u kojima žive, kako one ružne koje žele izmijeniti nabolje, tako i lijepe koje ih nadahnjuju i s kojima se, s pravom, mogu pohvaliti.

Školegijum rastjeruje strah i mrak u obrazovanju

Održana osma večer Magazina za pravedno obrazovanje Školegijum u Figurama • Predstavljana knjiga iz edicije Lektira narodu Ko misli, zlo ne pjeva • Objavljen novi broj časopisa Riječ i smisao.

Mirza Ahmetović i Indira Buljubašić su u Ateljeu Figure u Sarajevu primili nagradu Šukrija Pandžo za najbolje radove na temu Kako izabrana pripovijetka Šukrije Pandže može doprinijeti postizanju ishoda nastave književnosti koji su pristigli na konkurs Magazina za pravedno obrazovanje Školegijum.

Također, održana je i promocija novog broja Školegijuma, kao i petog izdanja Časopisa za nastavu književnosti Riječ i smisao.

Urednik magazina Nenad Veličković je prilikom predstavljanja novog broja napomenuo zašto je bilo važno sastaviti ga, te je izdvojio neke tekstove vrijedne pažnje. Osvrnuo se na proteklu godinu u kojoj su objavljena četiri broja te je govorio i o naslovima iz edicije Lektira narodu s posebnim akcentom na posljednji – Ko pjeva, zlo ne misli Predraga Stojadinovića.

Inspiracija za saradnju sa Stojadinovićem je bila njegova ranije objavljena knjiga 50 logičkih grešaka. Želja je bila da objavimo neki bukvar logike jer je upravo najveći propust u našem obrazovanju to što djecu ne učimo da logički misle, rekao je Veličković.

Prisutnima se obratio i autor knjige. On je istakao da mu je suradnja sa časopisom izuzetno važna te kako vjeruje da će knjiga biti zanimljiva čitateljima.

Knjiga se bavi logikom i logičkim greškama prije svega. Ta tema je jako važna za sve nas jer bez logike i poznavanja logičkih postupaka ne možemo ispravno da razmišljamo, a samim time nismo u stanju donositi ispravne odluke u svakodnevnom životu, kazao je Stojadinović.

Sapuni iz Kladnja spremni za Emirate

Alma Čamdžić, vlasnica obrta AlmaDerm, posljednjih nekoliko sedmica užurbano priprema proizvode za izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate. Svake godine provodi nekoliko mjeseci u Dubaiju, te je jedna od prvih malih porodičnih obrta iz BiH koja je uspjela osigurati prostor za prodaju kozmetičkih preparata, krema i sapuna na tržištu Bliskog Istoka.

“Učestvujemo u Global Village okupljanju, koji kreće od 30. oktobra i traje šest mjeseci. Riječ je o jednom od najvećih događaja za turizam i zabavu u tom dijelu svijeta, i predstavlja izuzetnu šansu za prodaju i promociju naših proizvoda”, objašnjava nam Alma.

AlmaDerm je počela sa proizvodnjom sapuna kao mala porodična kompanija, a danas već ima stalnu prodaju u nekoliko gradova širom BiH. Proizvodnja raste iz dana u dan, a izazov je odgovoriti na sve zahtjeve tržišta.

“Imamo prodaju naših proizvoda u Sarajevo City Centru i u dvije radnje na Baščaršiji. Radimo i po dvadeset sati dnevno kada je potrebno ispoštovati rokove. Imali smo odličnu saradnju sa USAID/Sweden FARMA II Projektom kroz nabavku opreme, što nam je olakšalo rad i zaokružilo našu proizvodnju. Sada imamo šansu da razmišljamo i o povećanju radne snage. Ali poduzetnicima nije lahko, velike su obaveze pred vama kada želite ići u razvoj i investicije”, dodaje Alma.

“Na našem tržištu se polako etabliramo kao brend kojiem kupci vjeruju. Ipak, potreban je veliki napor i odricanje kako bismo osigurali cijenu koja je pristupačna našim standardima. Nabavka kvalitetne ambalaže i sirovina, kreiranje dobre recepture, osiguranje prostora za prodaju, sve su to stvari koje svakodnevno traže da uložite novac. No, mi idemo dalje i pravimo rezultate.  Meni je na početku bilo teško napraviti ime u Sarajevu, kao neko ko dolazi iz Kladnja. Danas pravimo ime u Dubaiju. Samo trebamo istrajati”, pojašnjava Alma.

“Dosta smo napredovali i kroz korištenje društvenih medija i promocije. Nekada promocija pravi trošak, pa izađete što se kaže na nuli, ali se mušterije vraćaju – važno je zadobiti njihovo povjerenje. I kada idemo vani, želimo da predstavimo našu zemlju i osiguramo da naši proizvodi budu mjerna jedinica kvalitete. Zbog svih izazova koje sam prošla, želim poručiti drugim ženama-poduzetnicama da ne odustaju i da prate svoju ideju. Samo uz puno rada i odricanja rezultati mogu doći”, zaključuje Alma.

U prodaji nova knjiga Khaleda Hosseinija “Molitva moru”

U prodaji je bosanskohercegovačko izdanje knjige “Molitva moru“, objavljeno u izdanju izdavačke kuće Buybook, ekskluzivnog izdavača Khaleda Hosseinija za BiH.

“S ‘Molitvom moru’ pokušao sam odati počast milionima porodica, poput one Alana Kurdija, koje su razdvojene i prisiljene napustiti svoje domove bježeći od rata i progona“, riječi su autora Khaleda Hosseinija.

Khaled Hosseini autor bestselera Lovac na zmajeve, Hiljadu sjajnih sunaca i A planine su odjekivale, napisao je dirljivu kratku priču o sirijskoj izbjegličkoj porodici.

U septembru 2015. Alan Kurdi utopio se u Sredozemnom moru pokušavajući se domoći sigurnosti Evrope. Bježao je iz Sirije i imao je samo tri godine. Sam Hosseini je kao dječak bio izbjeglica i odrastao je daleko od svog rodnog Afganistana. To iskustvo razdvajanja i nostalgije daje jedinstvenu emocionalnu snagu njegovim knjigama i bilo je pogon za njegove društveno-socijalne izazove. Hosseini je ambasador dobre volje UNHCR-a, Agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice i osnivač Fondacije Khaled Hosseini, neprofitne organizacije koja pruža humanitarnu pomoć afganistanskom narodu.

U “Molitvi moru“ obje ove stvari došle su do izražaja. U emocionalno nabijenoj priči, koju prate ilustracije Dana Williamsa, u formi pisma otac pripovijeda svome sina o opraštanju od doma i opasnostima koje donosi bijeg.

Na mjesečinom obasjanoj plaži otac čuva u naručju svog usnulog sina dok čekaju zoru da svane i brod da dođe. Priča mu o dugim ljetima svog djetinjstva, prisjeća se kuće njegovog djeda u Siriji, treperenja krošnji maslina na povjetarcu, meketanja koze i krčkanja u loncima njegove nene. Sjeća se i vreve grada Homesa i prepunih sokaka, džamije i bazara, i vremena prije nego što je nebo počelo bljuvati bombe a oni morali pobjeći. Kad sunce svane, oni i svi oko njih skupit će sve što imaju i preko mora se zaputiti u potragu za novim domom.

Sva autorova zarada od prodaje ove knjige odlazi u Fondaciju Khaled Hosseini (www.khaledhosseinifoundation.org) i UNHCR-u, Agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice, za financiranje hitnih operacija pomoći kako bi izbjeglice diljem svijeta imale bolju budućnost (www.unhcr.org/khaled-hosseini).

Knjiga se može naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 19,00 KM.

Dan Akademije – Priča o mladima koji ostaju

U proteklih godinu dana polaznici Akademije (20 polaznika širom BiH) su pokrenuli značajne inicijative i projekte u svojim zajednicama, a neki od njih su stečenim vještinama i prilikama pruženim kroz ovaj program čak došli do svog prvog zaposlenja. Namjera nam je svečanom ceremonijom predstaviti dostignuća polaznika i programa u prisustvu roditelja polaznika, predavača, predstavnika donatora, predstavnika vlasti i nevladinih organizacija te medija.
Događaj „Dan Akademije – priča o mladima koji ostaju“ održat će se u Historijskom
Muzeju BiH, u subotu 20.10.2018. sa početkom u 16.00h.

Akademija za mlade lidere u civilnom društvu je jednogodišnji program neformalnog
obrazovanja baziran na iskustvenom učenju s ciljem obrazovanja i osnaživanja izuzetnih mladih koji imaju potencijal da postanu predvodnici društvenih promjena. Osim ličnog razvoja i učenja svaki polaznik kroz program obavezno radi na rješavanju problema u zajednici kojeg je sam odabrao.
Pozivamo Vas da u ugodnoj atmosferi upoznate diplomante druge generacije Akademije.

Konferencija “Kulturna raznolikost: Zajedničko naslijeđe čovječanstva”

četvrtak, 18. oktobar 9:30 – 17:15

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

(Zelenih beretki 8, Sarajevo)

Kulturni turizam, brzorastuća grana turizma, omogućava kulturnu usklađenost i razumijevanje među ljudima. Sveobuhvatnije znanje drugih kultura potiče razumijevanje i želju za saradnjom, stimulišući komunikaciju i integraciju. Pretpostavlja se da, osim što ima važan industrijski i socijalni utjecaj, kulturni turizam jača identitet zemaljapomažući u izgradnji pozitivnog ugleda, ali pomaže i u očuvanju kulturne i historijske baštine.

Tokom 2018. godine,proglašenom Evropskom godinom kulturnog naslijeđa, Evropska unija proslavlja raznoliko kulturno-historijsko naslijeđe u cilju promocije i otkrivanja različitih oblika zajedničkog naslijeđa i naglašavanja te značajne karakteristike koja stvara identitet jednog društva. Promocija manje poznatih evropskih regija je jedan od ciljeva strategija razvoja turizma Evropske unije. Zbog toga, ova živahna industrija, nedovoljna razvijena u Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu, zahtijeva pomoć zvaničnih mreža koje će stvoriti mogućnosti za porast ekonomskog rasta budući da se sektor užurbano razvija i čini bitan dio sveukupne ekonomije države.

Konferencija nastoji doprinijeti poduzetništvu kulturnih i kreativnih sektora, i poticati razvoj kreativnih inkubatora kako bi se omogućio pristup finansiranju i formirala prikladno poslovno okružje. Potencijal ekonomskog rasta, upravljanje kulturnim naslijeđem i njihov doprinos unapređenju bh. turizma, razvijanje politika u okviru kulturnog turizma, upravljanje destinacijama te značaj doprinosa kulturnih vrijednosti razvoju turizma su neke od glavnih tema konferencije. Na panelima će učestvovati priznati stručnjaci i profesori u području kulturnog turizma.

Konferencija  je dio Erasmus+ projekta “Jačanje kapaciteta za promjene u turizmu na zapadnom Balkanu: izgradnja kompetencija za kvalitetno upravljanje baštinom i kulturnim turizmom – CULTURWB” kojeg je pokrenulo Udruženje Sarajevo susret kultura u saradnji sa Univerzitetom Novi Sad, a finansira Evropska unija. U okviru konferencije zvanično će biti obilježen početak rada CULTURWB mreže.

Organizatori konferencije, EU info centar i Sarajevo susret kultura, uz podršku Evropske unije,

Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalnog Ministarstva kulture i sporta i konzorcija ERASMUS+ „CULTURWB“  imaju zajednički cilj- objediniti sektore turizma i kulture.

PROGRAM KONFERENCIJE

 

09:30 – 10:00 Izjave za medije
10:00 – 10:05 Otvaranje konferencije Khaldoun Sinno,

zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini

Biljana Čamur Veselinović,

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine

Dino Mujkić,

Sarajevo susret kultura

 

10:05 – 10:25 Perspektiva Evropske unije o očuvanju kulturnog naslijeđa

 

Khaldoun Sinno,

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini

Tim Clancy, moderator

 

10:25 – 10:55 Strateški pristup razvoju kulturnog turizma – značaj učešća opštinskih vlasti

 

Gian Andrea Garancini,

 Grad Heraklilon, Grčka

10:55 – 11:25 Oživljavanje naslijeđa – značaj održavanja događaja u kulturnim institucijama

 

James Kennell,

Univerzitet Greenwich

 

11:25 – 11:55 Turizam zapadnog Balkana i Azije: naslijeđe, kultura i crveni turizam

 

Wolfgang Georg Arlt,

China Outbound Tourism Research Institute

11:55 – 12:20                                                 Pauza za kafu
12:20 – 12:40 Prilike za razvoj projektnih ideja u okviru kulturnog turizma Aida Kalender,

Desk Kreativne Evrope Bosne i Hercegovine

12:40 – 13:00 Zapadni Balkan:

jedinstvena destinacija kulturne baštine – korištenje turizma kao instrument za postizanje održivog razvoja

Klodiana Gorica,

 Univerzitet u Tirani

 

13:00 – 14:15 Forum diskusija Klodiana Gorica,

Univerzitet u Tirani;

Aida Kalender,

Desk Kreativne Evrope Bosne i Hercegovine;

Gian Andrea Garancini,

Grad Heraklilon, Grčka;

James Kennell,

Univerzitet Greenwich

Arlt Wolfgang,

COTRI

 

Moderatori:

Jana Čarkadžić i Tim Clancy

 

 

14:15 – 15:15 Ručak
15:15 – 17:00 CULTURWB Kutak

Razmjena poslovnih iskustava, znanja i ideja

Moderatori:

Dino Mujkić,  

Sarajevo susret kultura

Miroslav Vujučić

Univerzitet u Novom Sadu

17:00 – 17:15 Zaključci  konferencije Moderator:

Dino Mujkić, 

Sarajevo susret kultura