Autor: urednik

Uprkos mjerama zabrane okupljanja, lokalno stanovništvo u Foči jutros je počelo sa blokadom izgradnje malih hidroelektrana (MHE) Bjelava i Mala Bjelava, a pridružili su im se i predstavnici Koalicije za zaštitu rijeka BiH.  Na blokadi se okupilo više od dvadeset mještana koji su spriječili radnike da priđu mašinama i nastave sa nelegalnim radovima.

Nelegalnu izgradnju ovih MHE, firma “Srbinjeputevi” d.o.o. iz Foče počelo je u situaciji kada je kretanje građana ograničeno, javna okupljanja zabranjena i inspekcijski nadzor otežan, što je izazvalo revolt lokalnog stanovništa.

“Mi smo ovdje odrasli i ova rijeka nas je odgojila. Ovdje smo naučili plivati i želimo da spriječimo dalje uništavanje naše životne sredine. Zahvalio bih se ljudima koji su došli da nas podrže i poručio svima da mi od Bjelave nećemo odustati”, izjavio je mještanin Miloš Vujičić.

Lokalno stanovništvo u njihovim zahtjevima podržale su i druge organizacije koje se u svojim opštinama bore za očuvanje rijeka. Među njima su bili i predstavnici Udruženja građana “Eko Centar” iz Višegrada.

“Došli smo na poziv naših saboraca za zaštitu rijeka. Ovdje je na djelu kršenje svih prava i veliki zločin protiv prirode i nas ljudi,” izjavio je Dejan Furtula, predsjednik “Eko Centra”.

Odmah po zaprimanju informacija o početku gradnje MHE Bjelava i Mala Bjelava, iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH, Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS upućen je zahtjev za uvid u ekološke, građevinske i urbanističke dozvole izdate za pomenute hidroelektrane.

Ministarstvo je dostavilo odgovor u kojem jasno stoji kako nisu vođeni postupci propisani Zakonom o zaštiti životne sredine i Zakonom o uređenju prostora i građenju, na osnovu čega su u Centru za životnu sredinu, u ime Koalicije za zaštitu rijeka BiH, odlučili da podnesu krivičnu prijavu protiv osumnjičenog privrednog subjekta.

“Zahtijevamo od Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske da pokrene istražni postupak protiv investitora koji uveliko gradi bez potrebnih dozvola. Smatramo da činjenje krivičnog djela ne smije ostati nekažnjeno, a pogotovo ne u slučaju kada neko koristi ovakvu situaciju, prouzrokovanu pandemijom korona virusa, kako bi nelegalno gradio”, izjavio je Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Pored podnošenja krivične prijave, iz Koalicije zahtijevaju od Urbanističko-građevinske i ekološke inspekcije Republičke uprave za inspekcijske poslove hitan inspekcijski nadzor nad procesom izvođenja radova na rijekama Bjelava i Mala Bjelava.

“Kada nadležna inspekcija ustanovi da su naše tvrdnje tačne, a po osnovu odgovora nadležnog ministarstva i foto dokumentacije koju smo im dostavili, od njih zahtijevamo da postupe u skladu sa Zakonom i njihovim ovlaštenjima te da zaustave ove nelegalne radove na ovim dvjema rijekama”, kazao je Orlić.

U međuvremenu, mještani lokalnih zajednica u kojima se grade male hidroelektrane na rijeci Bjelavi poručuju da neće odustati od svoje borbe i neće dozvoliti da privatni interes bude iznad zakona i javnog interesa.

Od samog početka epidemiološke krize u Bosni i Hercegovini volonteri Udruženja „Ruku na srce“ stavili su se na raspolaganje porodicama slabijeg imovinskog stanja kako bi barem malo ublažili negativne posljedice situacije u kojoj smo se našli. Intenzivirali smo tada redovnu akciju Udruženja „10 životnih namirnica“ koja za cilj ima prikupljanje i doniranje prehrambenih proizvoda porodicama slabijeg imovinskog stanja.

Do sada u sklopu ove akcije volonteri Udruženja pripremili su 190 paketa prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština koji su uz pomoć kompanije A2B i podršku Homework Hub-a dostavljeni na adrese porodica.

Na spisku onih kojima je pomoć i dalje neophodna još uvijek je preko 150 porodica, a priprema novih paketa trenutno je obustavljena zbog nedostatka sredstava za kupovinu namirnica. Kako bi obradovali sve ove porodice i barem im malo olakšali neizvjesnu svakodnevnicu, više nego ikada potrebna im je podrška sugrađana koji će novim donacijama omogućiti nastavak realizacije projekta. Udruženje je sve svoje kapacitete uložilo u ovu akciju na koju fokus svog djelovanja usmjerava i u narednom periodu smatrajući da je neophodno biti od pomoći upravo na ovakav način i da vanredna situacija iziskuje maksimalne napore kako bi pomogli drugima.

Udruženje ovim putem poziva sve one koji žele i imaju mogućnost da doprinesu ovoj akciji, jer naše malo nekome može značiti sve.

Donacije za ovu akciju moguće je uplatiti na broj žiro računa 1990490056036171 (Sparkasse Bank d.d. BiH, primalac: Udruženje “Ruku na srce”, adresa: Hakije Turajlića 33, Sarajevo, svrha uplate: Za akciju „10 životnih namirnica“).

Također, korisnici BH Telecom operatera pozivom na humanitarni broj telefona 090 291 071 mogu donirati 2 KM za realizaciju ovog projekta.

“Već devet godina vodimo se sloganom da ne možemo promijeniti svijet, ali nekada je i malo dovoljno da nečiji svijet učinimo ljepšim. Upravo sada ova ideja dobija posebno značenje, jer smo tu za one koji se nemaju ni na koga drugoga osloniti”, poručuju iz Udruženja “Ruku na srce”, čija posvećenost i briga predstavlja jedini tračak nade za mnoge porodice koje su prepuštene same sebi, u ovim teškim vremenima.

Web stranica: www.rukunasrce.ba

Jutros, 29. aprila, u 7.00 sati, stanovnici fočanskog kraja, te aktivisti za očuvanje rijeka iz Višegrada, Sokoca, Fojnice i Sarajeva okupili su se u dolini rijeke Bjelave pored Foče, iz protesta zbog izgradnje malih hidroelektrana na ovom području. Simboličnom dežurom kraj rijeke, uz poštovanje svih mjera prevencije širenja koronavirusa, demonstranti su zaustavili nelegalne građevinske radove privatne kompanije “Srbinje putevi”. Okupljanje je u toku.
Kriza uzrokovana pandemijom iskorištena je za potpuno nelegalnu gradnju dvije male hidroelektrane, jedne na rijeci Bjelavi a druge na njenoj pritoci Maloj Bjelavi. Pomenuta privatna kompanija posjeduje samo ugovor o koncesiji – nije joj izdata građevinska dozvola niti je urađena nužna eksproprijacija privatnog i državnog zemljišta na području gradilišta.
Vanredna situacija izazvana pandemijom COVID-19 u BiH je zaustavila društveni život, ali ne i uništavanje prirodnih dobara radi koristoljublja i bogaćenja pojedinaca eksploatacijom prirode. Štaviše, gradnja malih hidroelektrana se intenzivira i to na netaknutim planinskim rijekama poput Bjelave, te Vrhovinske rijeke kod Kalinovika, pri čemu je upitno poštivanje čak i inače veoma nezahtjevnih zakonskih procedura.
Ugrožena je i pitka voda. Tako se oko Sarajeva npr. ubrzano i skriveno od javnosti mijenjaju regulacioni planovi koji garantuju nastavak uništavanja vodozaštitne zone, što će nepovratno ugroziti izvore pitke vode za ovaj grad. Trenutni vakuum u javnom životu, koji
se prećutno pokušava učiniti trajnim, tako omogućava polutajno pustošenje naših prirodnih resursa širom zemlje.
U slučaju Bjelave problem je dvojak. Radi se o otvorenoj uzurpaciji privatne imovine i javnog dobra. S druge strane, male hidroelektrane koje se bjesomučno grade po BiH nanose nepopravljivu štetu prirodi i lokalnim zajednicama, ugrožavajući opstanak ljudi i živog svijeta uopšte na ovim prostorima. U vremenu koje nam na zastrašujući način pokazuje značaj uravnoteženog odnosa s prirodom i strogog očuvanja prirodnih dobara, a naročito čiste vode koja je preduslov naše zaštite od raznih oboljenja, rijeke i izvorišta moraju se zaštititi od ekspolatacije u svrhe bogaćenja (uvijek iste) šačice tajkuna.
Ljudi okupljeni na protestu kraj Bjelave odlučni su da ne dopuste nastavak ove pljačke narodnih dobara i uništavanja prirodnih dragocjenosti. S Bjelave danas zato ide poruka za cijelu zemlju: momentalno proglasiti moratorij na gradnju malih hidroelektrana, te bilo kakvo privatizovanje ili ugrožavanje vode i drugih prirodnih i javnih resursa. Samo ćemo takvim odnosom prema prirodi i našim zajedničkim dobrima uspjeti da prebrodimo ovu krizu i krenemo putem neke drugačije budućnosti u kojoj ćemo živjeti ljudski dostojanstveno i u ravnoteži s prirodom.

USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama i 9 jedinica lokalne samouprave iz BiH formirali su zajednički fond za podršku razvoju biznisa marginaliziranih žena. Ukupna vrijednost fonda je oko 420.000 KM, u kojem jednakim iznosom učestvuju i USAID i lokalne zajednice.

Podrška Fonda namijenjena je razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća kao i seoskih domaćinstava žena žrtava nasilja, samohranih majki, nezaposlenih mladih žena mlađih od 35 godina, žena s invaliditetom ili s djetetom s invaliditetom, te žena koje su na neki drugi način marginalizirane, doprinoseći konkurentnosti lokalnih ekonomija i stvaranju mogućnosti za zapošljavanje teško zapošljivih kategorija.

Fond je osnovan početkom 2017. godine, te je kroz njega do sada podržano preko 140 biznisa žena u 18 lokalnih zajednica u ukupnom iznosu od oko 1.220.000 KM. Kreiranjem Fonda između USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama i lokalnih zajednica nastoje se stvoriti prilike za održivi razvoj preduzetništva marginaliziranih grupa žena, kroz poticanje na samozapošljavanje, te njihovo veće i lakše uključivanje u preduzetništvo i kreiranje novih radnih mjesta.

„Danas nastavljamo sa našim naporima da osiguramo ekonomske prilike ženama, posebno marginaliziranim ženama. Žene vrlo često imaju izvrsne ideje za posao, a rijetko ih mogu realizirati zbog nedostatka resursa ili drugih ograničenja. USAID radi u partnerstvu sa 9 novih lokalnih zajednica na uspostavljanju trećeg ciklusa našeg fonda za pomoć marginaliziranim ženama za razvoj preduzetništva. Udruživanjem sredstava iz ovih lokalnih zajednica u BiH uspostavit ćemo fond vrijedan skoro 500.000 KM, kako bismo pomogli desetinama žena da pokrenu vlastiti posao“, izjavila je Nancy J. Eslick, direktorica misije USAID za BiH i dodala da će po završetku trećeg ciklusa USAID osigurati podršku za više od 200 žena u 27 zajednica u BiH.

Fond za podršku razvoju marginaliziranih grupa žena bit će dostupan u 9 zajednica: Bratunac, Čapljina, Gračanica, Jajce, Milići, Modriča, Osmaci, Srebrenik, Vlasenica.

„Ovaj fond stvara prilike za održivi razvoj preduzetništva marginaliziranih grupa žena, kroz poticanje na samozapošljavanje, te njihovo veće i lakše uključivanje u preduzetništvo i kreiranje novih radnih mjesta. Poseban je i po tome što naglasak stavlja na društveno uključivanje žena i brisanje predrasuda da žene nisu u mogućnosti voditi biznise i zapošljavati druge ljude. Osim toga, pružamo i savjetodavnu podršku korisnicama tokom trajanja ugovora. Vjerujemo kako će načelnici prepoznati ovaj model održivim i da će ga nastaviti koristiti i u budućnosti“, izjavio je Jasmin Bešić, direktor USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama.

Edin Hozan, načelnik Općine Jajce izjavio da oni odranije provode slične projekte samozapošljavanja njihovih građana, ali da do sada nisu imali poseban fond za podršku razvoju preduzetništva žena. Izrazio je veliku zahvalnost USAID-u jer je omogućio Općini Jajce da sudjeluju u kreiranju ovog fonda i dodao da će fond biti veoma koristan za velik broj stanovnica Jajca, koje će nakon toga moći osigurati bolju egzistenciju za sebe i svoju porodicu.

Načelnik Opštine Bratunac, Nedeljko Mlađenović napomenuo je da ova podrška dolazi u pravo vrijeme, kada su mnoga radna mjesta izgubljena zbog posljedica pandemije virusa COVID-19. Gospodin Mlađenović napominje da žene u Opštini Bratunac imaju dobre poslovne ideje i da im je potreban samo početni kapital kako bi te svoje ideje i realizirale.

Nakon potpisivanja ugovora, svih devet jedinica lokalne samouprave će uz podršku USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama raspisati javne pozive na koje se mogu prijaviti žene zainteresirane za pokretanje i razvoj svojih biznisa.

Smrt medvjeda pronađenog na području Lovačkog udruženja „Borčići“ Šiprage (tromeđa Kotor Varoši, Kneževa i Čelinca) nastupila je prirodno, usljed starosti jedinke. Ovo je Centru za životnu sredinu potvrdio interventni tim Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS  na osnovu uviđaja sa lica mjesta, a nakon upita za dodatnim pojašnjenjem o uzrocima smrti ove jedinke.

«Nakon što su mediji prvo objavili vijesti koje su ukazivale na krivolov, a ubrzo potom i vijesti da nelegalnog odstrela nije bilo, obratili smo se interventnom timu koji je formiran pri nadležnom ministarstvu sa ciljem rješavanja neželjenih situacija i zbrinjavanja krupnih zvjeri (medvjed, vuk, ris). Odgovor koji smo dobili pojašnjava da je nakon saznanja o ovom događaju došlo do ponovnog izlaska na teren i vršenja pregleda medvjeda koji je potvrdio da on nije imao nikakve vidljive mehaničke ozlijede koje bi upućivale na ranjavanje vatrenim oružjem. Radi se o starom medvjedu, nije pronađeno ništa sumnjivo na njemu niti oko njega, a prema procjeni je uginuo pet do šest dana prije pronalaska», istakla je Aleksandra Anja Dragomirović iz programa Biodiverzitet i zaštićena područja Centra za životnu sredinu.

Ona podsjeća da Centar kroz svoj rad, s ciljem unaprijeđenja zaštite i istraživanja biodiverziteta, sprovodi projekat „Zaštita mrkog medvjeda na području Dinarida“, a jedan od njegovih važnih segmenata je upravo izrada plana upravljanja mrkim medvjedom. U cilju izrade ovog planskog dokumenta ostvarena je saradnja sa nadležnim ministarstvima iz oba entiteta.

«Uzrok smrti divljih životinja se dodatno istražuje sa ciljem praćenja statusa populacija. Evidentiranje uzroka smrti jedinki pojedinih vrsta takođe treba biti definisano i planovima upravljanja i to kroz bilježenje smrtnosti, sakupljanje i analizu tijela mrtvih životinja čime se mogu saznati uzroci smrti, eventualno postojanje bolesti u populaciji te analizirajući prikupljene podatke možemo na vrijeme prepoznati ograničavajuće faktore za postojanje optimalnih uslova za život vrsta. Apelujemo na širu javnost da se aktivno uključi u praćenje stanje na terenu te da o uočenim pojavama obavještava nadležne institucije. Uključivanjem šire javnosti u mehanizme dojavljivanja uočenih pojava sa terena i prikupljanje podataka povećava se svijest javnosti o važnosti divljih vrsta kao dijela zajedničkog nam ekosistema i prirodnog bogatstva naše zemlje. Ispravno upravljanje velikim zvijerima kao i svim biljnim i životinjskim vrstama, od velike je važnosti za njihovo očuvanje i skladan saživot s čovjekom“, istakla je Alekdandra Anja Dragomirović.

JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo organizira nagradni fotokonkurs na temu ”Moje Sarajevo u doba korone”, na kojem mogu učestvovati srednjoškolci i studenti.

Obzirom da smo slobodu kretanja prije pandemije koronavirusa doživljavali kao nešto što se samo po sebi podrazumijeva, većina nas se teško suočava sa novonastalom situacijom. Mnogi su utjehu pronašli u svijetu umjetnosti, od književnosti, filma, muzike, pa i fotografije.

Kada govorimo o fotografiji kao jednoj od umjetničkih disciplina, ona nije nužno vezana samo za pokret, šetnju, boravak na otvorenom ili neki događaj koji se fotografiše. Fotografija je trenutak jednog vremena i kao takva može biti istovremeno i dokument i umjetničko (kreativno) djelo.

U Kantonu Sarajevo još uvijek je na snazi djelimična zabrana kretanja osobama mlađim od 18 godina. Upravo je to grupa mladih kojima je najteže u izolaciji, te im ovim putem nudimo mogućnost da lakše prebrode dane u svojim domovima.

Onima kojima kretanje nije zabranjeno, nudimo da pokažu kako se odvija život u doba korone van njihovih domova.

Razmjenom iskustava dobit ćemo jednu bolju sliku našeg grada u vremenu pandemije, a ono što je najvažnije, mladima ćemo pružiti jedan vid kreativnog izbora za izražavanje njihovih emocija, poruka, pa i bunta.

Velika je plejada fotografskog pristupa ovoj temi koja treba biti jedan lični pečat i doživljaj autora koji posmatra novonastalu zbilju.

JU CKM je pod pokroviteljstvom Općine Centar, kao svojim osnivačem, obezbijedila nagradni fond u iznosu od 600 KM, od čega za prvo mjesto 300 KM, za drugo mjesto 200 KM, dok je za trećeplasiranog na fotokonkursu obezbijeđen iznos od 100 KM.

Proglašenje autora najboljih fotografija bit će upriličeno na online izložbi o čijem će terminu učesnici biti blagovremeno obaviješteni.

Prijave traju do 7. maja do 12 sati, a više informacija o načinu prijave, pravilima i nagradama možete pronaći na web stranici www.centarkulture.ba