Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Prazni stripovski oblačić kao spomen Karimu Zaimoviću
Moderna umjetnost dugi je niz decenija, i gotovo stoljeća, istraživala značenje praznog prostora, ponekad kroz bijelo na bijelom, monohromne slike i minimalističke panele koji, u svojoj apsolutnoj redukciji, prisiljavaju gledatelja da ispuni prazninu vlastitim opažanjem i imaginacijom. Takav pristup vratio nas je, preko pionira poput Robert Rauschenberga, do današnjih dana, otvarajući prostor za eksperimente tišine, odsutnosti, pa i sjećanja.
U tom duhu, nastala je i nova intervencija posvećena sjećanju na Karim Zaimovića, tihi hommage, ali jako emotivan.
Hommage u javnom prostoru
Na raskrsnici Titove i Dalmatinske ulica u Sarajevu koje su duboko utkane u urbano odrastanje i otjelovljenje gore navedene generacije i koje je ovjekovječeno i na kultnoj portretnoj fotografiji samog Karima (autor Nermin Muhić) prvih dana opsade na istom mjestu, postavljen je stripovski oblačić bez sadržaja. Bez riječi, bez boje, bijeli znak koji poziva na tihu refleksiju.
Iza ove intervencije stoje bliski prijatelji Karima, njegovi prevrtljivi saputnici kroz ratna i poratna vremena: Almir Imširević i Andrej Đerković. Obojica su već godinama unazad posvećeni očuvanju njegove memorije, Almir je 2008. godine pokrenuo peticiju za podizanje spomen-obilježja, dok je Andrej dvije godine ranije, zajedno s magazinom DANI i fondacijom posvećenom Zaimoviću, organizovao izložbu Sanjam… u auli uništene još tada Vijećnica. Ova intervencija je stoga logičan, gotovo neizbježan nastavak njihove posvećenosti, generacijski memento u javnom prostoru.
– Prazni stripovski oblačić koji simbolizira želje i snove, kratkog, ali slobodno možemo reći, nezaustavljivoga života Karima Zaimovića i uopće čitave jedne generacije, otvoren je za bezgraničnu interpretaciju u kojoj sposobnost percepcije postaje preduslov za učestvovanje u samom dijelu. Prolaznik se poziva na interakciju sa samim radom konfrontujući imaginarni sadržaj oblačića koji vizualno stoji iznad njega ili nekog drugog prolaznika sa vlastitim imaginarnim čitanjem istoga. Svojom bijelinom i čistoćom, oblačić označava (ne)ostvarene snove i želje jedne čitave jedne generacije čiji su životi podijeljeni na tri dijela: prije, tokom i poslije rata. Svojim diskretnim uplitanjem, rad sa druge strane, izražava i nemogućnost prevazilaženja konstantnog sukoba snova sa stvarnošću. Radije nego da direktno napada sa tekstom koji bi bio reprezentacija sna, rad preferira povlačenje u sakrivenu sliku, te usmjerava pogled na introvertirano i apstraktno putovanje kroz naše vlastite živote, ističe umjetnik Andrej Đerković.
Danas, nakon dovoljnog vremenskog perioda kritičke observacije javnog i intimnog čitanja naših života u opsadi, ovaj prazni stripovski oblačić je svojevrsni afektivni suma summarum (pre) živjelih života te memoriterne generacije koja je slijedom vlastitog poniznog od(s)rastanja, gledajući unatrag emancipativne rezultate vlastitih životnih (ne)ostvarenih želja i stavova, te kroz danas već decenijsko poštovanje njihovog duhovnog i kreativnog rada od strane okružja/zajednice, došla (i) do svog duhovnog pročišćenja.
Ovogodišnje izdanje SONEMUS Festa, jedinog festivala savremene umjetničke muzike u Bosni i Hercegovini, koji se održava pod programskim nazivom ASSEMBLAGE, donosi koncert etabliranog austrijskog dua strings&noise koji će nastupiti u utorak, 9. decembra u 20:00 na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu.
Duo strings&noise, koji čine violinistica Sophia Goidinger-Koch i violončelistica Barbara Riccabona, ovom prilikom će izvesti program za violinu i violončelo s elektronikom, uključujući djela kompozitora kao što su Emre Sihan Kaleli, Sonja Mutić, Evelyn Frosini, Simon Steen-Andersen, Peter Ablinger i Kaija Saariaho.
Duo strings&noise posvećen je afirmaciji savremene umjetničke muzike kao prostora otkrivanja uzbudljivih i stimulativnih zvučnihfenomena, usmjerenih podjednako ka stručnoj i manje iskusnoj publici. U fokusu njihovog rada je intenzivna potraga za skrivenim zvučnim potencijalima violine i violončela do krajnjih granica interpretativnih mogućnosti, pri čemu muzičarke proširuju instrumentalnu izvedbu upotrebom različitih objekata, glasa i tijela, preispitujući ustaljenu percepciju gudačkih instrumenata i “razbijajući” okvir konvencionalne eufonije. Od osnivanja 2015. godine, duo je posvećen predstavljanju djela kompozitora koji u svom radu spajaju zvuk s drugim performativnim elementima i medijima – videom i elektronikom.
Festival realizira Udruženje Nove Muzike – SONEMUS u saradnji sa Muzičkom akademijom Univerziteta u Sarajevu, a uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Austrijskog kulturnog foruma Sarajevo i Ambasade Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini.
Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije „SA Sinfonietta“ iz Sarajeva i „Udruženje Hila“ iz Zrenjanina objavljuju ekfrastički tekst nastao u sklopu projekta Ekfrastičke teme koji je podržalo Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, a u saradnji s Portalom Strane i Muzičkom akademijom Univerziteta u Sarajevu.
Tekst „Dva sna“, autora Vladimira Arsenića, donosi književnu refleksiju na kompozicije izvedene na koncertu ansambla SA Sinfonietta, održanom u novembru u koncertnoj sali „Cvjetko Rihtman“ u Sarajevu. Koncert je bio dio koncertne sezone 2025/26 Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i posvećen sjećanju na prof. Dževada Šabanagića (1945–2024). Program je obuhvatao djela Antonína Dvořáka – Gudački kvartet u F-duru, op. 96 (Američki kvartet) i Franza Schuberta – Gudački kvartet u d-molu, D 810 (Smrt i djevojka), u izvedbi violinistkinja Tamare Arsovski i Alme Dizdar, violistkinje Aide Deljkić i violončelistkinje Belme Alić.
Ekfrastički tekst pokušava da rekreira umjetničke oblike kojima su se bavila muzička djela i da prenese njihove dominantne izražajne elemente – čas kroz narativnost, čas lirizam ili slikovitost jezika. U cjelini, on odražava osjećaj jedinstva emotivnog i intelektualnog doživljaja koji je muzika inspirisala.
Tekst je napisao Vladimir Arsenić.
________________________
Dva sna
Staviš glavu na jastuk, pod uslovom da je dovoljno udoban. Kao što znaš, ja volim meke jastuke u koje mogu da utonem. Mek jastuk i tvrd dušek su garancija da ću zaspati. Potom san može da počne. Ako me posluži sreća, biće živahan i veseo. Sanjaću kako šetamo planinskom stazom i držimo se za ruke. U drugom slučaju, tačnije je reći, u češćim slučajevima probudiću se oznojan i zbunjen, kao da me je neko polio kofom hladne vode. Takva buđenja su zaista najgora. Ali pustimo mene.
Možda ti je neudobno? Možda su ti stopala hladna? Ispod kreveta su mekane papuče izvezene srebrnim koncem, ako noću ustaneš da te ne preseče hladnoća poda. Preko stolice, kraj postelje, prebačen je penjoar, ogrni se, noći su studene, čak i kad je grejanje uključeno. Zamolio sam kućepazitelja da dobro založi peći, da te blagi titraj vatre uspava, a pucketanje drveta da ti razveje brige. Ne brini, pretoplo biti neće. Decembar je. Na severu smo. Zima se približava, oseća se njen dah.
Vreme je da te ostavim. Ujutru ćeš mi ispričati snove. Anđeli ti upomoć.
Antonin Dvoržak Gudački kvartet Br. 12 u F duru, Op. 96, Američki
Sedi. Kafa je još topla ili možda želiš čaj? Nadam se da si lepo spavala. Jesi li sanjala? Divno. Slušam te pažljivo. Ne daj mi da te prekidam. Znaš da umem da budem nesnosan. Da li mogu nešto da te zamolim, pre nego što počneš. Doneću papir i olovku. Možda bih nešto zapisao. Smem? Nemaš ništa protiv, sjajno. Hvala ti.
Ne, nikada nisam bio tamo. Retko napuštam grad. Volim uske ulice i visoke krovove. Znam šta kažu stranci i razumem ih. Meni, međuim, daljine ne znače mnogo. Navikao sam na svakodnevnicu, postala mi je udobna. Zanimljivo je da ni ti nisi bila na javi, ali evo sad jesi, zar ne? Bilo je toliko uverljivo? Izvrsno. Da, da čuo sam za reku Potomak. Kažu da ju je prvi ugledao Kapetan Džon Smit. Ne, nije Mel Gibson, mislim on je dao glas crtanom junaku, pomalo i stas. Smešna si, ali vrlo se dobro sećam koliko si volela Pokahontas. Znam, znam, ne crtani nego junakinju. Hrabru indijansku princezu. I šta si još videla, osim reke?
Vozila si se vozom. Onim starim, parnim. Lokomotiva je brektala, pored tebe su promicala beskrajna polja kukuruza i soje. Mogu da zamislim. Smenjivanje žutog i zelenog, kad se oblici iz zahuktalog voza ne primećuju najjasnije. Ljuljanje u moru pastelnih boja. Povremeno miris dima koji stiže iz lokomotive. U kupeu s tobom neobični ljudi. Jedan uspavani debeljko s cvikerima na nosu. Pored njega lepa mlada žena koja pazi na njega, iako bi normalno bilo da je obrnuto. On hrče, ona se izvinjava, ali ti se ne ljutiš. Nisi ni obratila pažnju. Zaokupljena si pejzažom. U kupeu su i četiri mlade žene u crnom. Nose velike kožne futrole, kao da su u njima instrumenti. Otkud instrumenti u vozu koji vozi na Divlji zapad. Ko će slušati gudački kvartet?! Divlji Bil Hikok? Pet Geret? Dok Holidej? Ta ideja te zasmejava. Zamišljaš prašnjave kauboje koji smrde na balegu, znoj i štavljenu kožu kako se začešljavaju, dolaze u „saloon“ i pažljivo slušaju Dvoržaka.
Iz snovidice u snu te budi buka. Indijanci su napali voz. Pravi vestern. Niko nije stradao. Kondukter objašnjava da je to način trgovine. Indijanci jašu paralelno s vozom, dok se ne zaustavi. Potom se u stočni vagon potrpaju ždrebad koje su doveli za prodaju, kondukter ih isplati u zlatu i vatrenoj vodi, a oni onda odjašu dalje, do sledeće prilike. Laknulo ti je. Često se u snovima dogodi da neko pogine, ali kažu da to znači da je toj osobi produžen život. Onda san ne bi bio veseo.
Bizoni kažeš. Krda bizona koji šetaju i pasu u preriji. Ogromne životinje. Nisam video nijednog uživo. Ne idem u zoološke vrtove. Ne podnosim da vidim životinje u kavezima. Njihova patnja me izluđuje. Otvorio bih vrata i pustio ih napolje da lutaju ulicama, da vidimo ko bi koga prvi napao. Naravno da znaš. Mislio sam da su bizoni istrebljeni, ali u tvom snu nisu, zašto bi bili. Oko njih su trčala telad. Da li se kaže telad i za mladunčad bizona? Oprosti, glupo je pitanje. Brbljam previše.
Ti nikad nisi pecala! Jesi? S ocem kad si bila veoma mlada? Vodio te? Eto, koliko dugo se znamo, a ovo nisam znao o tebi. Šta si upecala? Staru čizmu? Kao iz crtanih filmova? Pravi san, zaista. Reka je bila duboka, a ti si ipak zaplivala. U ledenoj vodi? Bila je prijatna? Baš lepo. Kad si pogledala u svoje noge, umesto njih videla si riblji rep. Postala si rečna vila. Rusalka. Osećaj je bio čudan, ali ti nije smetao. Zaronila si duboko i pod vodom ugledala zamak. Ipak, nisi mu se približila jer ti je nešto govorilo da bi bilo dobro da izroniš na površinu, da je riblji rep zamka. Zamahnula si njime najjače što si mogla i začas se našla na suncem obasjanoj površini. Zaplivala si ka obali. Kad si izašla bila si naga, ali na svojim nogama. U ruci si imala školjku s ogromnim biserom. Privila si ga na grudi…
U tvojoj Americi je uvek sunčano i prijatno vreme, reke su izdašne i tople, bizoni veseli, a Indijanci mašu putnicima. Povedi i mene sledeći put. Voleo bih da je vidim. Možda, možda i hoću. Snovi se sele, kažu. Iz jedne glave u drugu, od spavača ka spavaču. Nadam se da će tvoj američki san da me pohodi. I da će biti jednako veseo. Nije sve? Sanjala si još nešto.
Franz Schubert Gudački kvartet br. 14 u D molu, D 810,Smrt i devojka
Najpre šuštave haljine. Crne. Zanimljivo, šta bi to moglo da znači?! Naravno ništa lepo, ali ne mora da znači. Čudna je simbolika snova. Zatim se čula muzika. Kakva? Dobro, gudački kvartet. Četiri devojke iz voza na sceni s minijaturnim orguljama u pozadini. Sećam se da si ranije sanjala koncert. Bila si baš uzbuđena. Kvartet je svirao, a ti si se osvrtala po sali. Nigde nikog. Bila si jedina posetiteljka, rekao bih posvetiteljka. Muzičari nisu marili. Svirali su kao da sviraju u Karnegi Holu. Davali su sve od sebe. Muzika je izazivala kovitlace prašine po sali. Kad bi napravili pauzu između stavova gvalje prašine i papirići bi se smirili, a s narednim stavom sve bi se uskomešalo, činilo ti se čak da ti kosa vijori oko glave. Tvoja dugačka kosa bila je plava. Sećam se tog sna kao da sam ga lično sanjao.
Ovoga puta bilo je drugačije. Koncert je bio posveta profesoru. Dirljivo. Danas su učitelji zaboravljena bića. Uglavnom ih ljudi izbegavaju na ulici. Kao da su kužni. Kao da nose sa sobom iskonsku nesreću koje treba da se klonimo, jer je zarazna. Ponekad se osećam kao nastavnik, ali neretko i kao neko ko ih, u dubini duše, prezire. Držali su govore pre koncerta, simpatično. I šta su svirale? Koji je bio program? Nešto što si već čula, ali ne možeš da se setiš naslova komada. Nije bitno.
Stvarno? Pa to se često dešava. Dolaze ljudi koji su primorani da dođu. I šta je taj debeli radio? Zevao sve vreme, a onda i zaspao. Srećom pored njega je bila veoma lepa mlada žena u mondenskoj haljini koja ga je gurala i opomenula. Dodala mu je maramicu da obriše bale, pazila je na njega. Smešan je bio, kažeš. Pre bih rekao prost. Zašto takvi uopšte dolaze? Ako nema sluha za klasičnu muziku nek ide na koncerte u sportskim salama. Nek rokće zajedno sa svojom sabraćom iz obora. Oprosti, ljute me ljudi koji nemaju poštovanja. U redu je ne znati, u redu je ne voleti, ali nije u redu smetati drugima da uživaju. Biti prost. Pokazivati nepoštovanje. Ti si isuviše tolerantna, ja bih to po kratkom postupku. Dođe redar i zamoli ga da izađe. Nekada je tako bilo u bioskopima, koje smatram pučkom zabavom. Nisi mogao šta si hteo, a danas?! Hrče na koncertu klasične muzike. Sramota. Da, da, znam da je to tek san koji si sanjala, ali gde je razlika između snova i stvarnosti, reci mi.
Stvari se odigravaju brzo, naravno. Logika snova razlikuje se od stvarnosti. Zvuk se pojačavao. Odjednom nisi mogla da čuješ ništa osim muzike. Ni sebe kako dišeš, ni listanje programa, ni meškoljenje po sedištima do sebe. Muzika je sve usisala, a onda se dogodilo ono što te je najviše zaprepastilo. Gudala su se upalila. Toliko su intenzivno povlačile po žicama da je najpre prvoj violini gudalo počelo da varniči, a zatim i da se dimi. Nedugo zatim strune su buknule u plamen. Nakon toga plamičci su se, kao u crtanom filmu, selili s jednog na drugo gudalo, s jednog na drugi instrument. Potom su i instrumenti buknuli. Ali cure su nastavile da sviraju kao da se ništa nije dogodilo. Kao da plamen nije vreo. Naprotiv, delovalo je da su još posvećenije, da muzika ne samo što guta publiku nego i njih. Ceo prizor se video kroz izmaglicu. Kao da su instrumenti goreli blagom vatrom, onom koja čisti, a ne sagoreva.
Tebi je odjednom bilo hladno. Osetila si leden dah za vratom. Osvrnula si se oko sebe. Sala je ponovo bila prazna. A onda si se setila kako se zove komad koji su svirale. Šubert Smrt i devojka. Glasno si izgovorila smrt i devojke i nasmejala se. Bila si spremna.
***
Starac je polako ustao od stola. Kućni mantil je bio izbledeo i pohaban, njegovi nokti dugi, lice neobrijano. Čaj se davno ohladio. Kafa takođe. Tost se stvrdnuo. Puter rastopio, džem ubuđao. Olovka i papir ležali su na stolu ostavljeni ko zna kad. Preko puta njega nalazila se prašnjava stolica.
Nakon šest dana umjetnosti, kulture i savremenih interpretacija antifašističkog naslijeđa, u Jajcu je završen prvi AVNOJ Fest – novi festivalski koncept posvećen obilježavanju godišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Tokom festivalskog programa, koji je od 25. do 30. novembra okupio umjetnike, autore, istraživače, građane i posjetitelje iz cijele zemlje, održane su izložbe, promocije knjiga, filmske projekcije, paneli, koncert i obilazak lokaliteta vezanih za historijsko naslijeđe AVNOJ-a. Ovaj događaj, organizovan je s ciljem da se savremenim umjetničkim izrazima oživi kultura sjećanja, osnaže antifašističke vrijednosti i afirmiše Jajce kao mjesto koje čuva i tumači jedno od najvažnijih poglavlja bosanskohercegovačke i regionalne historije.
Direktor Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a i predsjednik Organizacijskog odbora AVNOJ Festa, Elvedin Imamović, poručio je da je ovaj festival ispunio svoju misiju. „Iza nas je šest dana dijaloga, umjetničkog promišljanja i neposrednog susreta s naslijeđem koje oblikuje naš identitet. Jajce je ponovo dokazalo da ima kapacitet da bude prostor u kojem se historija ne samo čuva, nego i razumije, interpretira i prenosi dalje. Ovo nije bio samo festival, nego proces u kojem smo zajedno preispitivali vrijednosti koje su utkane u temelje savremenog društva“, istakao je Imamović.
Tokom festivala publika je imala priliku posjetiti izložbu fotografija „I poslije Tita – Tito“ Milomira Kovačevića Strašnog, promociju knjige „Bitka na Sutjesci – Pakao u raju“ autora Šimuna Cimermana te izložbu „Yugo.Logo – Grafička identifikacija u Jugoslaviji“ Ognjena Rankovića i Antonia Karače. Također, publika je mogla pogledati projekciju filma „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ Jasmile Žbanić, prisustvovati panelu „AVNOJ 4.0 – Rebrendiranje AVNOJ-a“, kao i svečanom obilježavanju godišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Centralni festivalski događaj bio je koncert slovenačke grupe Laibach, čije su karte bile rasprodate danima unaprijed, dok je posljednji dan festivala bio rezervisan za obilazak kulturno-historijskih i prirodnih znamenitosti Jajca povezanih sa AVNOJ-em.
U osvrtu na završetak festivala, Imamović je dodao da je prvi AVNOJ Fest tek početak dugoročnog projekta. „Naš cilj je da ovaj festival postane tradicija – događaj koji će svake godine otvarati nova pitanja, donositi nove umjetničke poglede i približavati ovu temu mladim generacijama na način koji razumiju i prihvataju. Vjerujemo da savremeni umjetnički izražaji imaju snagu da pokrenu dijalog i stvore emocionalnu vezu s prošlošću, a upravo je to ono što AVNOJ Fest želi ostvariti i u godinama koje dolaze“, naveo je Imamović.
Prvi AVNOJ Fest organizovao je JU Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu uz podršku Općine Jajce, Ministarstva obrazovanja, mladih, nauke, kulture i sporta Srednje-bosanskog kantona, SUBNOR-a BiH, Grupe Laibach, Ambasade Republike Slovenije u BiH, JU Dom kulture Jajce, JKP Čistoća i zelenilo Jajce i Visit Jajce.
Noć evropskog filma u kinu Meeting Point uz film „Tajni agent“, ulaz besplatan
Noć evropskog filma u kinu Meeting Point bit će obilježena projekcijom filma “Tajni agent” Klebera Mendonçe Filhoa sutra, u utorak, 2. decembra u 19 sati, a ulaz na projekciju je besplatan.
Ovaj film, koprodukcija Brazila, Francuske, Njemačke i Nizozemske, bio je u konkurenciji ovogodišnjeg festivala u Cannesu, gdje je osvojio nagrade za najbolju režiju (Kleber Mendonça Filho), za najboljeg glumca (Wagner Moura), FIPRESCI nagradu i AFCAE nagradu te još niz drugih nagrada na međunarodnim festivalima. Radnja filma događa se u Brazilu, 1977. godine. Marcelo, stručnjak za tehnologiju u ranim četrdesetima, u bijegu je. Stiže u Recife tokom sedmice karnevala, nadajući se ponovnom susretu sa sinom, no ubrzo shvaća da grad nimalo nije nenasilno utočište koje traži.
Besplatne ulaznice preuzimaju se sat vremena prije početka projekcije u kinu Meeting Point.
Sedmu godinu zaredom, MEDIA surađuje s mrežom Europa Cinemas kako bi u svakoj državi članici ponudila besplatne projekcije evropskih filmova koje podržava Creative Europa MEDIA. Time povezuje više od 10.000 ljubitelja filma, približava evropske filmove publici te slavi jedinstveno bogatstvo i raznolikost evropske kulture. Ova je inicijativa, kao i broj kina koja sudjeluju, tokom godina značajno rasla. Prvo izdanje 2018. uključivalo je 34 kina; sudjelovanje je naraslo na 54 kina u 2019., zatim na 67 u 2020. te na čak 71 kino u 2021. godini. U 2022. sudjelovalo je 75 kina, a 84 u 2023. godine.
Ove godine Evropska filmska noć okuplja 88 kina. Godine 2025. inicijativa se širi globalno s EULAC Filmskim noćima – posebnim izdanjem u suradnji s kinima širom Latinske Amerike i Kariba. Tako je u novembru gotovo 30 kina u 16 zemalja Latinske Amerike i Kariba prikazivalo koprodukcije koje ujedinjuju evropske i latinoameričke glasove, a na evropskoj strani, od 1. do 5. decembra, priključit će se 93 kina iz mreže Europa Cinemas, koja je partner programa Creative Europe MEDIA – programa EU koji podržava evropsku audiovizualnu industriju. Među njima je i kino Meeting Point iz Sarajeva.
Pozivamo publiku da zajedno obilježimo Noć evropskog filma, u utorak, 2. decembra u 19 sati u kinu Meeting Point uz višestruko nagrađivani film „Tajni agent“.
U Kinoteci BiH će se u decembru 2025. godine prikazati sljedeći filmovi:
Ponedjeljak 01.12.2025. CARTOUCHE / Cartouche, Francuska / Italija 1961.god. 111.min. Režija: Philippe de Broca. Uloge: Jean-Paul Belmondo, Claudia Cardinale, Jess Hahn…
Utorak 02.12.2025. SVIJET CIRKUSA / Circus World, SAD 1964.god. 132.min. Režija: Henry Hathawy. Uloge: John Wayne, Rita Hayworth, Claudia Cardinale…
Srijeda 03.12.2025. PROFESIONALCI / The Professionals, SAD 1996.god. 113.min. Režija: Richard Brooks. Uloge: Lee Marvin, Robert Ryan, Claudia Cardinale…
Program: ”DIANE KEATON” ( In Memoriam 1946. – 2025.) Četvrtak 04.12.2025. MALA BUBNJARICA / The Little Drummer Girl, SAD 1984.god. 125.min. Režija: George Roy Hill. Uloge: Diane Keaton, Yorgo Voyagis, Klaus Kinski…
Program: ”ZDRAVKO ŠOTRA” ( In Memoriam 1933. – 2025.)
U Jajcu počinje prvi AVNOJ Fest, šestodnevni festival umjetnosti, kulture i dijaloga posvećen obilježavanju 82. godišnjice Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Od 25. do 30. novembra, festival donosi bogat program, savremene umjetničke interpretacije antifašističkog naslijeđa i sadržaje koji povezuju lokalnu zajednicu, mlade i posjetitelje iz cijele zemlje. Program će se odvijati na više lokacija u Jajcu, a zvanično otvaranje bit će upriličeno sutra u 17:00 sati u Domu kulture Jajce izložbom „I poslije Tita – Tito“ Milomira Kovačevića Strašnog, otvorenom do 30. novembra. Prvi AVNOJ Fest ima za cilj osnažiti kulturu sjećanja, promovisati vrijednosti mira i slobode te afirmisati Jajce kao antifašističku prijestolnicu Evrope, a organizator je JU Muzej II zasjedanja AVNOJ-a.
Direktor Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a, Elvedin Imamović, istakao je važnost novog festivalskog koncepta. „AVNOJ Fest je logičan iskorak u modernizaciji obilježavanja jednog od najznačajnijih datuma naše historije. Želimo stvoriti prostor u kojem se umjetnost, sjećanje i savremeni pristupi kulturi susreću, te na taj način približiti antifašističke vrijednosti novim generacijama“, naveo je Imamović.
U okviru festivala, 26. novembra u Muzeju AVNOJ-a bit će predstavljena knjiga „Bitka na Sutjesci – Pakao u raju“ autora Šimuna Cimermana, u kojoj autor avanturu kroz prelijepa prostranstva na kojima se odvijala “Operacija Schwarz” prikazuje smislenijom od banalnog turizma i pukog uživanja u prirodi. Dan kasnije, 27. novembra, u galeriji Muzeja AVNOJ-a bit će otvorena izložba „Yugo.Logo – Grafička identifikacija u Jugoslaviji“ Ognjena Rankovića i Antonia Karače, koja istražuje i prikazuje vizualni identitet jedne epohe. U petak, 28. novembra, za učenike osnovnih škola iz Jajca bit će održane projekcije filma „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ Jasmile Žbanić, dok centralni dan festivala, 29. novembar, donosi polaganje cvijeća, svečanu akademiju i panel „AVNOJ 4.0 – Rebrendiranje AVNOJ-a“. Posljednji dan, 30. novembar, rezervisan je za turistički obilazak kulturno-historijskih lokaliteta Jajca povezanih s Drugim zasjedanjem AVNOJ-a.
Poseban fokus ovogodišnjeg festivala je i koncert legendarne slovenačke grupe Laibach, koji će biti održan 29. novembra, a za koji su sve ulaznice već rasprodane. „Grupa Laibach je svojevremeno u bosanskohercegovačkim medijima bila optužena da je razbila Jugoslaviju. Sad će, na historijskom mjestu, u samom jezgru rođenja Jugoslavije, nastupiti sa posebnim programom koji bi te tvrdnje mogao i pobiti“, naglasio je u svom obraćanju član slovenačke grupe Laibach, Ivan Novak.
Prvi AVNOJ Fest organizuje JU Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu uz podršku Općine Jajce, Ministarstva obrazovanja, mladih, nauke, kulture i sporta Srednje-bosanskog kantona, SUBNOR-a BiH, Grupe Laibach, Ambasade Republike Slovenije u BiH, JU Dom kulture Jajce, JKP Čistoća i zelenilo Jajce i Visit Jajce.
U srijedu, 26. novembra 2025. godine, na dan kada je profesor i kompozitor Josip Magdić napustio ovaj svijet prije pet godina, Muzička akademija u Sarajevu postaje poprište muzičke eksplozije koja spaja bolno sjećanje i brutalnu avangardu.
Koncertna sala “Cvjetko Rihtman” (Josipa Štadlera 1/II), Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu.
19:00 sati
———————
INFORMACIJA VIŠE Koncerti IN MEMORIAM Josip Magdić, osim u Sarajevu, održati će se i u mjestu rođenja kompozitora, Ogulinu (četvrtak, 27. novembra) kao i na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (petak, 28. novembra), na kojoj je profesor Magdić predavao od 1995. godine do odlaska u mirovinu.
PRVI ČIN: RAT, GELERI I EKSPRESIJE
Magdić je 25 godina oblikovao sarajevsku muzičku scenu (1970-1995), eksperimentirajući u elektroakustičkom studiju EAR u saradnji sa svojim tadašnjim studentom Mladenom Miličevićem. Sada se vraćamo njegovim monumentalnim, bolnim i prkosnim djelima:
Sarajevske ratne razglednice (integralna izvedba) i Preludio aleatorio za klavir.
Clustering i Prkosni preludij sa gelerom za orgulje
Zvučni spektri za klavir četveroručno i Clustering za klavir šesteroručno, u izvedbi Bartolomeja Stankovića i specijalnih gostiju: Karle Begić i Ivana Filipovića (studenti klavira Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu, razred: Bartolomej Stanković).
Pitanje za publiku: Jeste li spremni suočiti se sa zvukom koji pamti rat i pretvara ga u umjetnost?
DRUGI ČIN: GENIJ KOJI JE STVORIO GENIJE
Magdićevi nekadašnji studenti kompozicije, danas kompozitori s međunarodnom reputacijom nastavljaju s dekonstrukcijom zvuka. Pijanist Bartolomej Stanković (vanredni profesor na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Istočnom Sarajevu) premijerno izvodi njihova djela. Ališer Sijarić u Sintetičkim etidama – istražuje zvučne valove i alikvotne nizove koji testiraju granice sluha, Svjetlana Bukvić kombinira theremin, magnetne trake i klavir kojima stvara zvučni pejzaž izvan poznate stvarnosti. Valentina Dutina u Bosanskoj sviti za klavir spaja naizgled nespojivo, tradicionalno naslijeđe sa savremenim kompozitorskim tehnikama. Mladen Miličević u kompoziciji Yuppie musicdaje potpunu slobodu izvođaču i može trajati 3 minute ili šokantnih 3 sata! (Dođite da vidimo koju će verziju Stanković odabrati!)
VELIKO FINALE KOJE LOMI PRAVILA
Vrhunac večeri je Koncert za klavir i elektroniku Frane Đurovića!
Dok je Magdić davno u Sarajevu spajao nespojivo, Đurović na scenu donosi najsavremenije elektroakustičke tehnologije. Ovo nije samo klavir. Ovo je dijalog između tradicije, stroja i sirovog zvuka, odjek onoga što je Magdić započeo sa svojim ansamblima MOMUS I MASMANTRA u Sarajevu.
Dođite i osjetite naslijeđe avangarde. Dođite i posvjedočite muzici koja nije tu da umiri, već da PROBUDI.
Sarajevski otvoreni centar pokrenuo je kampanju s ciljem podizanja svijesti o seksualnom uznemiravanju u javnom prevozu i ohrabrivanja građana i građanki da reaguju kada svjedoče nasilju.
Prema anketi koju je Sarajevski otvoreni centar proveo 2023. godine o iskustvima žena u javnom prevozu, 75% žena u Kantonu Sarajevo ne osjeća se sigurno u vozilima javnog prevoza ili na putu do stajališta. Strahovi su najčešće povezani sa seksualnim nasiljem (36,1%), fizičkim nasiljem (34,3%) i džeparenjem (59%).
Podaci dodatno zabrinjavaju kada se uzme u obzir da je 63,4% žena doživjelo neki oblik uznemiravanja, dok je samo 27,5% slučajeva prijavljeno policiji, 9,2% vozaču, a 31% žena uznemiravanje nikome nije prijavilo.
Kampanja postavljena u vozilima javnog prevoza i na stanicama ima za cilj da jasno poruči da neželjeno dodirivanje, dobacivanje, fotografisanje i svako drugo neželjeno ponašanje seksualne prirode nije bezazleno ponašanje, nego krivično djelo.
Sarajevski otvoreni centar poziva sve putnike i putnice da ne normalizuju takvo ponašanje i da reaguju kao svjedoci nasilja, jer zajednička reakcija šalje poruku da je nasilje neprihvatljivo.
Šta je seksualno uznemiravanje u javnom prevozu?
Seksualno uznemiravanje obuhvata svako neželjeno ponašanje seksualne prirode, uključujući:
stajanje tik uz osobu iako u vozilu ima dovoljno prostora,
dodirivanje,
dobacivanje opaski seksualne prirode,
nepristojno gledanje,
pokazivanje spolovila ili samozadovoljavanje,
fotografisanje bez pristanka.
Šta učiniti ako doživite uznemiravanje?
Jasno upozorite osobu da prestane.
Ako napad eskalira, pokušajte se skloniti ili odgurnuti nasilnika.
Obratite se vozaču ili vozačici.
Zatražite pomoć drugih putnika.
Prijavite slučaj policiji ili podnesite krivičnu prijavu Tužilaštvu KS.
Kamerni opus Regera, Beethovena i Jungmanna – moguća slika djetinjstva
Udruženje za razvoj muzičke umjetnosti i pedagogije Strings Attached Sinfonietta najavljuje koncert u okviru trećeg ciklusa projekta „Muzikom kroz izložbu“, koji se realizira u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Ovaj ciklus promišlja odnos zvuka i prostora, muzike i vizuelne umjetnosti, te kroz brižljivo planirane programe predstavlja dijalog koncertne interpretacije i izložbenog narativa. Predstojeći koncert konceptualno je povezan s izložbom Hanne Dujmović „Nostalgija djetinjstva“, čiji imaginarij ličnih i kolektivnih sjećanja dobija svoj zvučni pandan kroz repertoar oblikovan za trio flauta–violina–viola.
Program čine kompozicije Maxa Regera, Ludwiga van Beethovena i Louisa Jungmanna – autora koji, svaki iz vlastite estetske perspektive, istražuju odnose između tematske invencije, formalne artikulacije i unutrašnje dramaturgije kamerne muzike. Regerova „Serenada“ Op. 141a otvara prostor za ekspresivnu transparentnost i polifonijsku razigranost, oslobađajući se uobičajene gustine njegovog stila i nudeći iznenađujuću melodijsku eleganciju. Beethovenova „Serenada“ Op. 25, napisana gotovo stoljeće ranije, zadržava klasicističku formalnu čistotu, ali već nagovještava njegov karakteristični osjećaj za ritamsku tenziju, tematsku transformaciju i unutrašnji dramski luk, naročito u varijacionom središtu djela. Jungmannova Svita Op. 21 donosi romantičarsku mekoću, pastoralnu liričnost i melodijsku protočnost, zaokružujući programski narativ toplim, gotovo pjevnim karakterom i kontrapunktičkom jasnoćom završne Fughette. U međusobnom odnosu, ova tri djela grade luk koji se kreće od prozračnosti ranog romantizma, preko klasicističke discipliniranosti i dramatskog senzibiliteta, prema visokoj romantičarskoj eleganciji stvarajući jedinstven zvučni ambijent koji prati različite modalitete sjećanja, intime i imaginacije, čime program suptilno korespondira s poetikom izložbe „Nostalgija djetinjstva“.
Datum: Ponedjeljak, 24. novembar 2025.
Termin: 19 h
Mjesto: Historijski muzej Bosne i Hercegovine (Zmaja od Bosne 5, Sarajevo)
Ansambl SA Sinfonietta čine: flautistkinja Mirna Mlikota-Dizdarević, violinistkinja Alma Dizdar i violistkinja Aida Deljkić.
Projekat Muzikom kroz izložbu realizuje se uz podršku Grada Sarajeva, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, u saradnji s Historijskim muzejom Bosne i Hercegovine.
Ulaz je slobodan.
Biografije
Mirna Mlikota-Dizdarević, flauta
Diplomirala je 2016. godine na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu u klasi red. prof. mr. Sakiba Lačevića, gdje 2018. godine završava i master studij. Drugi master studij okončala je 2019. na Akademiji za glasbo u Ljubljani u klasi prof. Mateja Zupana, dok je doktorski studij završila 2022. godine na New Bulgarian University u Sofiji u klasi prof. Luise Sello.
Usavršavala se na brojnim majstorskim radionicama uglednih flautista. Dobitnica je stipendije „Karim Zaimović“, Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu i niza nagrada na državnim i međunarodnim takmičenjima.
Aktivno koncertira u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Italiji, Bugarskoj i Norveškoj, te je učestvovala na festivalima kao što su Sarajevo Chamber Music Festival, Majske svečanosti, Zeničko proljeće, Baščaršijske noći, Flautissimo, Flavtistra, SVEM i drugi. Saradnica je Sarajevske filharmonije.
Zaposlena je kao viši asistent na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za drvene duvačke instrumente i harmoniku, smjer Flauta.
Alma Dizdar, violina
Diplomirala je na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu u klasi prof. YeonJu Jeong, a master studij završila na Ithaca College u SAD-u u klasi prof. Calvina Wiersme, te kasnije i na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu. Nagrađena je Zlatnom značkom Univerziteta u Sarajevu kao jedna od najboljih studentica svoje generacije.
Usavršavala se na seminarima istaknutih pedagoga, među kojima su Dora Schwarzberg, Anna Dzialak Savytska, Ernst Kovacic, Orest Shourgot, Cihat Askin, Calvin Wiersma i Mark Steinberg. Nastupala je u zemljama regiona, te u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i SAD-u. Kao solistica nastupila je sa Simfonijskim orkestrom Mostar i gudačkim orkestrom SA Sinfonietta.
Od 2018. godine zaposlena je kao asistentica na predmetu Violina na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu. Studentica je doktorskog studija na istoj instituciji u klasi prof. emeritusa Ernst Kovacica i prof. dr. Lane Šehović, te od 2016. aktivno djeluje kao muzička pedagoginja i koncertna violinistica.
Aida Deljkić, viola
Diplomirala je 2014. godine na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu u klasi prof. Dejana Mlađenovića, a master studij završila 2016. godine u klasi prof. Pavela Kandruševića. Usavršavala se na majstorskim kursevima kod istaknutih pedagoga kao što su Pavel Kandrušević, Violeta Smailović, Sergej Kravčenko, Maja Rome i Manhattan String Quartet.
Bila je članica više domaćih i evropskih omladinskih i kamernih orkestara, te je kao solistica nastupila sa Gudačkim orkestrom Muzičke akademije u Sarajevu i Kamernim simfonijskim orkestrom Zenica.
Zaposlena je kao asistentica na predmetu Viola na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, a od 2016. godine aktivno djeluje kao muzička pedagoginja i koncertna violistica.
