Reforme Ustava BiH i Izbornog zakona – česta tema u javnom diskursu još od prvih presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koje tretiraju diskriminatorne odredbe u vezi pasivnog biračkog prava u BiH. Svi pokušaji suštinskih promjena su propali i sada više nismo sigurni ni da li ćemo vidjeti barem „ograničene ustavne promjene“ i tehnička poboljšanja izbornog procesa.
Svi politički razgovori u fokus stavljaju produbljivanje etničkih podjela, umjesto kreiranja politike rješavanja goručih društvenih problma, koja ne poznaju etničku pripadnost. te rješenja za reformske procese koja nas udaljavaju od 14 prioriteta Evropske komisije i samim time i od daljeg procesa pristupanja EU.
S druge strane, međunarodna zajednica ne koristi dovoljno prilike i potencijale za razgovore i napredak BiH ka EU, već se vodeći linijom manjeg otpora prilagođavaju političkom diskursu i vođenju politike po principu razgovora i pregovora sa „etničkim vođama“, dok su demokratske institucije vlasti u blokadi.
Gdje i kuda vode izmjene izbornog zakona i „ograničene“ izmjene Ustava BiH? Koga se pita najviše, a šta smo zaboravili? Ko treba napomenuti domaće političare gdje se ove rasprave moraju voditi, a ko međunarodnu zajednicu gdje treba da reaguje kada stvari idu ka ne-evropskim vrijednostima? Ima li Evropska Unija jasnu sliku i strategiju za BiH?
O vrlo važnom pitanju „Demokratija ili etnokratija“ razgovarat ćemo sa:
• Tineke STRIK – članica Evropskog parlamenta;
• Dietmar KÖSTER – član Evropskog parlamenta;
• Jakob FINCI – predsjednik Jevrejske zajednice u BiH;
• Azra ZORNIĆ – građanka;
Moderatorica: Kristina Ljevak
Omogućeno je javljanje putem komentara i chat-a tokom diskusije.
Događaj organizuju Friedrich Ebert Stiftung Bosnien und Herzegowina i Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo
