XXI Jazz Fest Sarajevo otvara John Zorn


Fotografija: John Zorn, The Bagatelles Marathon Sarajevo 2016 – rehearsal, Armin Smailović

Ovogodišnji 21. međunarodni muzički festival Jazz Fest Sarajevo 2017 bit će održan od 31. oktobra do 5. novembra a bit će otvoren specijalnim koncertom JOHN ZORN IMPROV NIGHT – A Benefit For The Stone.

Nakon što je prošle godine na festivalu održao maratonsku evropsku premijeru programa The Bagatelles, John Zorn se vraća u Sarajevo, na Jazz Fest, na kojem će nastupiti zajedno sa 26 izuzetnih muzičara njujorške scene.

Otvaranje festivala je planirano kao potpuno improvizirani koncert na kojem će uz Zorna nastupiti još 10 muzičara. John Zorn je jedan od najvažnijih američkih kompozitora s kraja 20. i početka 21. stoljeća, jedan od najznačajnijih alt saksofonista našeg vremena a njegov umjetnički opus uključuje više od 200 nosača zvuka brojnih i raznovrsnih žanrova. Kontinuirano sarađuje sa velikim brojem muzičara, s njim su svirali Mike Patton, Thurston Moore, Bill Frisell, Laurie Anderson, Lou Reed, a njegove su kompozicije snimali Pat Metheny, Trey Spruance, Marc Ribot i mnogi drugi.

Američki umjetnik ove godine u Evropi predstavlja program koji je prošle godine imao evropsku premijeru u Sarajevu na 20. Jazz Festu, narednog mjeseca nastupa u nedavno otvorenoj hamburškoj dvorani Elbphilharmonie, a nakon toga i u pariškoj filharmoniji.

Zorn će na 21. Jazz Festu tokom tri dana predstaviti program Musick and Magick – ukupno 11 ansambala će na 9 koncerata održati evropske i svjetske premijere u Sarajevu. Osim programa Johna Zorna, 21. Jazz Fest će predstaviti veliki broj umjetnika iz Evrope i Amerike, muzičara mlađe i srednje generacije uključujući i neke od istinskih heroja improvizirane muzike.

U okviru pratećih festivalskih programa bit će održan 6. regionalni edukativni program Music Meeting, koji će uključivati brojna predavanja, razgovore i panele.

Kompletan program 21. izdanja Jazz Festa bit će objavljen do kraja marta, dok će prodaja ulaznica za pojedinačne festivalske koncerte početi u aprilu.

Najava programa Sarajevske zime

22.2.2017.

Film i video:

SEDMICA IRANSKOG FILMA, film: “Gdje su moje cipele?“, Cinema City | u 18,00 sati

Teatar:

„Balkan Dance Project Vol. 2“; Koreografija: Igor Kirov, Aleksandar Saša Ilić i Natalie Iwaniec; Igraju: Mojca Majcen, Ema Janković, Branko Mitrović, Luka Živković i Jakša Filipovac, Sarajevski ratni teatar-SARTR | u 20,00 sati

Književnost:

Susret posvećen Dželaludinu Rumiju i Omaru Hajjamu, Galerija Isfahan u Morića hanu | svaki dan 17,00 – 18,00 sati

Vizuelna umjetnost:

Kolektivna izložba GROUP №16 “Svileni put”, Dimitar Grozdanov, Denica Todorova, Milen Petkov Djanovski, Historijski muzej BiH | otvorenje izložbe u 18,00 sati

“Neprestane priče” – Pierre Courtin,  Duplex100m2

Izložba „ Svileni put umjetnosti“ – Međunarodni centar za mir, Galerija Hanikah

Izložba, Siniša Reberski, Galerija Roman Petrović

Izložba karikatura “Svijet u karikaturi”, Rešad Sultanović, Galerija Preporod

Izložba “Sarajevo kulturna prijestolnica Evrope”, Miomirka Mila Melank, Gradska galerija Collegium Artisticum

 

 23.2.2017.

Film i video:

SEDMICA IRANSKOG FILMA, film: „Ludi zamak“, Cinema City u 18,00 sati

Književnost:

Susret posvećen Dželaludinu Rumiju i Omaru Hajjamu, Galerija Isfahan u Morića hanu | svaki dan 17,00 – 18,00 sati

Muzika:

Lagrimas – veče uz glas i harmoniku, Duo Lagrimas (mr Dejana Hršum, sopran i Danijela Gazdić harmonika), Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića | u 19:00 sati

Vizuelna umjetnost:

„Bionički ja“, Daniel Premec, Historijski muzej BiH | otvorenje izložbe u 18,00 sati

“Neprestane priče” – Pierre Courtin,  Duplex100m2

“Priroda”, Elena Churnosova, Galerija Preporod

Izložba „ Svileni put umjetnosti“ – Međunarodni centar za mir, Galerija Hanikah

Izložba, Siniša Reberski, Galerija Roman Petrović

Izložba karikatura “Svijet u karikaturi”, Rešad Sultanović, Galerija Preporod

Izložba “Sarajevo kulturna prijestolnica Evrope”, Miomirka Mila Melank, Gradska galerija Collegium Artisticum

 24.2.2017.

Književnost:

Sead MAHMUTEFENDIĆ – Čovjek koji pljuje po svome grobu, Biblioteka “Mak” | u 17,00 sati 

Susret posvećen Dželaludinu Rumiju i Omaru Hajjamu, Galerija Isfahan u Morića hanu | svaki dan 17,00 – 18,00 sati

Film i video:

SEDMICA IRANSKOG FILMA, film: „Anđeli dolaze u paru“, Cinema City | 18,00 sati

SEDMICA JAPANSKOG FILMA, film: „Maestro!“, Kino Meeting Point | u 20,00 sati

Vizuelna umjetnost:

“Trag ženske baštine – BiH”, Nela Hasanbegović, Historijski muzej BiH otvorenje izložbe u 18,00 sati

“Neprestane priče” – Pierre Courtin,  Duplex100m2

Izložba „ Svileni put umjetnosti“ – Međunarodni centar za mir, Galerija Hanikah

Izložba, Siniša Reberski, Galerija Roman Petrović

Izložba karikatura “Svijet u karikaturi”, Rešad Sultanović, Galerija Preporod

Izložba “Sarajevo kulturna prijestolnica Evrope”, Miomirka Mila Melank, Gradska galerija Collegium Artisticum

Promocija knjige Seada Mahmutefendića

U okviru Festivala „Sarajevska zima“, u petak, 24. februar 2017. godine, u odjeljenju Mak Biblioteke Sarajeva u 17,00 sati, održat će se promocija knjige Seada Mahmutefendića „Čovjek koji pljuje po svome grobu“. Promotori će biti: Alija Pirić, Senadin Lavić i Edin Pobrić

Prozna knjiga plodnog, nagrađivanog i prevođenog na mnoge jezike, bosanskohercegovačkog književnika i publicista, sadrži raznorodne tekstove (kratke priče, dijaloge, pisma, dnevničke zapise…) koji se neprestano i vješto isprepliću, nadopunjuju i na kraju tvore smislenu cjelinu. Autor kroz specifičan smisao za humor, prikazuje apsurdnu stvarnost i izvrnute vrijednosti suvremenog društva.

“Ovu knjigu mogu čitati samo prosvijećene osobe; prost čovjek nije stvoren za takva saznanja; njemu filozofija neće nikad pripasti u dio. Oni koji govore kako postoje istine koje treba skrivati od naroda ne treba da se uzbuđuju; narod ne čita; on radi šest dana u sedmici, a sedmog ide u krčmu ili urlati na stadion zbog lopte u mreži kao manijak. Jednom riječi, filozofska djela pravljena su za filozofe, a svaki pošten čovjek treba da nastoji biti filozof, ne hvaleći se da to i jeste.”

Sead MAHMUTEFENDIĆ, prozaik, esejist, feljtonist, pjesnik, novinar, književni pedagog, rođen u Sarajevu 29. svibnja 1949, osnovnu školu i gimnaziju završio u Konjicu, studirao je južnoslavensku i latinsku filologiju na Filološkom fakultetu u Beogradu, radio je kao profesor maternjeg i latinskog jezika, knjižničar u srednjim školama u Sokolcu, Rijeci i Sarajevu, kolumnist Novog lista iz Rijeke, Oslobođenja

Promocija knjige Gorana Simića u Zvonu

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti ”Zvono” poziva vas sutra (utorak, 21. februar) u Galeriju Zvono (Obala Maka Dizdara 10) u 21h na promociju knjige poezije ”Treći zubi” autora Gorana Simića.
Knjiga ”Treći zubi” nagrađena je na konkursu Fondacije za izdavaštvo 2015. godine i objavljena u izdanju Planjaxa iz Tešnja.
Goran Simić je pjesnik, prozni i dramski pisac. Autor je dvadesetak knjiga poezije, proze i dramskih tekstova za djecu. Knjige su mu prevedene na 15 jezika a za svoj rad je višestruko nagrađivan u BiH i inostranstvu.
Poezija mu je uvrštena u više antologija pjesništva BiH i u antologije svjetske poezije.

VEČER RENASANSNOG ZVUKA – DARKO KARAJIĆ (lutnja)

Koncertna sezona // Lutnja // Renesansni i ranobarokni repertoar // Darko Karajić //

Organizacioni tim Koncertne sezone 2016/2017. Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu pobrinuo se da ljubiteljima prefinjenog zvuka pokloni posebnu koncertnu večer u okviru koje će se sarajevskoj publici predstaviti eminentni lutnjista s beogradskom adresom Darko Karajić.

Riječ je o umjetniku koji svoju stručnu naobrazbu stiče na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, dok postdiplomski i doktorski studij uspješno okončava na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Pokretač je nastave lutnje u nižoj i srednjoj muzičkoj školi u Srbiji, te djeluje kao profesor gitare na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Pored pedagoškog angažmana, ažurno se zalaže za promociju i afirmaciju lautističke i rane renesansne muzike.

Koncertni repertoar čine djela koja se referiraju na stilske epohe renesanse i ranog baroka, te slove za reprezentativnija ostvarenja lutnjističke literature. Vrstan interpretator, te bogat i atraktivan repertoarski sadržaj samo su neki od razloga zbog kojih ovaj muzički događaj za sarajevsku publiku predstavlja svojevrsnu senzaciju i istinski raritet. Spokojna, dirljiva i senzibilna zvučnost ovog renesansnog instrumenta će zazvučati u akustičnom ambijentu Bošnjačkog instituta 21. februara 2017. godine, s početkom u 19.30h.

Ulaz na koncert je besplatan! Dobrodošli!

”KONCERT PTICA” na sceni Kamernog teatra 55

U subotu, 18. februara, u 20:00 sati u Kamernom teatru 55, će biti izvedena predstava pod nazivom ”KONCERT PTICA”, rađena po tekstu Dževada Karahasana.

Tekst je napisan kao svojevrsna parodija kojom autor na jedan vrlo rafiniran način ismijava ljudsku sujetu, želju za vlašću, kao i samu srž naše ljudskosti, koja, ogoljena i razotkrivena, ostaje isprazna, tašta i okrenuta sebi.

Predstava ”Koncert Ptica” još jedan je dokaz da se dobro napisan, duhovit i maštovit dramski tekst u susretu sa adekvatnom, dakle tačnom redateljskom intepretacijom može pretvoriti u veoma zanimljiv i gledanja vrijedan pozorišni događaj.

Na 30. Susretima kazališta/pozorišta BiH u Brčkom predstava je osvojila sljedeće nagrade:

Tatjana Šojić – Grand Prix Susreta za najbolju žensku ulogu,

Adisa Vatreš – nagrada za kostim i

Dževad Karahasan – nagrada za najbolji dramski tekst bosansko-hercegovačkog savremenog pisca.

Režiju predstave potpisuje Aleš Kurt. Uloge tumače: Tanja Šojić, Mirsad Tuka, Senad Alihodžić, Amar Selimović i Aida Bukva.

Ljubiteljima pozorišta preostaje samo da odu pogledati ovu zaista lijepu predstavu i o svemu tome razmisle sami, jer pored mnogostrukih značenja, ova predstava nudi i priliku da se gledatelj odlično zabavi, što je jedna nesumnjiva vrijednost pozorišta koju današnji umjetnici tvrdoglavo zanemaruju.

PlayUK svečano otvoren u Sarajevu i još pet gradova regije

Festival novog britanskog filma „PlayUK“  svečano je otvoren u prostorijama Kina Meeting Point sa premijernim prikazivanjem nastavka kultnog britanskog filma, Trainspotting. Festival su otvorili Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala i Nj.E Edward Ferguson, britanski ambasador u BiH.

Festival novog britanskog filma „PlayUK“, u organizaciji British Councila koji se održava od 16. do 19. februara, okupiće filmsku publiku u Beogradu, Podgorici, Prizrenu, Sarajevu, Skoplju i Tirani na premijerama deset igranih i dokumentarnih filmova aktuelne britanske produkcije. Dokumentarni film o uticaju britanske muzike „Čovjek iz Mo’Waxa” (The Man from Mo’Waxa), komedija o odrastanju Vještine odrastanja(Adult Life Skills), snažna drama „Una“, dokumentarac o širenju džihada u savremenom svijetu „Priznanje“ (The Confession), samo su neki od intrigantnih naslova koji će publici širom regije omogućiti da otkrije nove snage britanskog filma.

Reditelj Derrick Borte u filmu „London Town“ oslikava život radničke klase u predgrađima Londona tokom 1979. godine. Porodice sklapaju kraj sa krajem, a nezaposlenost raste iz dana u dan. Četrnaestogodišnji Shay Baker odrasta brzo, dok se cijela porodica bori da ostane na površini i ne potone. Nakon što mu stigne kaseta sa najnovijom muzikom iz Londona, zvuci sastava „The Clash“ ga zarobljavaju svojom sirovom energijom i odvlače u novi svijet.

Snažna drama „Una“ je debitantski film reditelja Benedicta Andrewsa. Zasnovana na predstavi BlackbirdDavida Harrowera, „Una“ donosi emotivnu priču o mladoj ženi koja kreće u potragu za svojom prošlošću. Sa očajničkom željom da sazna da li još uvijek znači nešto Rayu, Una će se uputiti na njegovo radno mjesto i suočiti ga sa bolnom prošlošću koja je proganja. Njihov susret nakon 15 godina otvoriće brojne rane i neriješene dileme, a potisnute strasti i žudnje će isplivati. Gomila laži, zabranjena ljubav i nenadani susret prijete da poremete njihove živote. Uloge tumače Rooney Mara, Ben Mendelsohn i Riz Ahmed.

Priznanje(The Confession),  je prvi dugometražni dokumentarac Ashishija Ghadialija. Film prati Mozzama Begga, muslimana iz Engleske koji je iskusio brojne sukobe. Od pružanja podrške mudžahedinima, preko zatočeništva u zatvorima Bagram u Afganistanu i Gvantanamu, pobunjeničkih obuka u kampovima u Siriji, do zatvorskih ćelija Belmarša u Britaniji, Mozzam Begg iz prve ruke priča o širenju džihada u današnjem svijetu i reakciji Zapada.

Justine (Brie Larson) organizuje sastanak između dvojice Iraca (Cillian Murphy, Michael Smiley) i bande koju predvode Vernon (Sharlto Copley) i Ord (Armie Hammer) u napuštenom skladištu u Bostonu, sedamdesetih godina prošlog vijeka. Pritisak na sastanku se povećava, jer oružje koje se prodaje nije ispravno, a ispaljuje se metak i kada nije planirano… Uslijediće borba za preživljavanje tokom sat i po trajanja filma „Unakrsna vatra“ (Free Fire). Martin Scorsese i Emma Tillinger Koskoff su izvršni producenti filma, dok režiju potpisuje reditelj Ben Wheatley.

„Bobby Sands: 66 dana“ (Bobby Sands: 66 days) je priča o svakodnevnici u centru turbulentnog i tragičnog sukoba, koja se pretvara u nevjerovatnu priču mladog idealiste koji se izgladnio do smrti kako bi sačuvao integritet republikanskog pokreta kojem je vjerno služio. Film pokazuje kako je Sands postao tvorac sopstvene sudbine i prati njegov uspon do statusa svjetske istorije.

U ljeto 1983. godine, samo nekoliko dana prije rođenja svog prvog sina, pisac i teolog John Hull je osljepio. Da bi ponovo našao smisao života, počeo je da vodi dnevnik na kasetama. Filmsko remek djelo „Bilješke o sljepilu”(Notes on Blindness) istražuje unutrašnji svijet sljepila, oslanjajući se na originalne snimke Johna Hulla i prikazuje sljepilo koje obuhvata snove, sjećanja i maštovit život.

U centru komedije Vještine odrastanja“ (Adult Life Skills) je Anna, koja se približava tridesetoj godini, a živi kao pustinjak u maminoj bašti i snima video materijale u kojima su glumci njeni palčevi. Univerzalna priča o samopouzdanju i dostojanstvu, nasmijaće i najtvrđa srca, ali i postaviti pitanje Kako pronaći mir sam sa sobom? “

Na programu „PlayUK“ naći će se i dokumentarni film „Čovjek iz Mo’Waxa” (The Man from Mo’Waxa) , koji prikazuje izvanredan život i karijeru DJ ikone, muzičkog producenta  James Lavelle-a.  U glavnim ulogama pojavljuju se DJ Shadow, 3D iz sastava Massive Attack, Futura, Ian Brown, Grandmaster Flash i Josh Homme.

Četverodnevni festival novog britanskog filma „PlayUK“ donosi i film Najbolje od njih“ (Their Finest), koji predstavlja duhovit i romantičan prikaz mlade žene koja pronalazi svoj put, u haosu rata, ali ujedno otkriva i filmove. Glavna junakinja Catrin (Gemma Arterton) 1940. godine u Londonu, radi kao scenarista i pokušava da organizuje glumce i filmsku ekipu, kako bi snimila film koji će da istovremeno podigne raspoloženje nacije, ali i inspiriše Ameriku da uđe u rat.

Filmovi koji će biti prikazani tokom četiri dana, u šest gradova Zapadnog Balkana u okviru festivala „PlayUK“ slave ljudsku izdržljivost i sposobnost da se pronađu pravi odgovori i rješenja u teškim vremenima. Cjelokupan program festivala dostupan je na www.britishcouncil.ba/PlayUK

 

Novi spot Zostera

Mostarski bend Zoster, predstavio je spot za singl ‘Osjećam se’, zadnji singl s albuma “Srce uzavrelo”.

Video za pjesmu ‘Osjećam se’ snimio je i montirao Miki Olabarri Powell, fotograf i redatelj te ujedno prijatelj i vanjski suradnik grupe Zoster. Spot je snimljen za vrijeme njegova boravka u Ruandi, a glavni protagonist je plesač Eric iz grada Kigala. Eric je, kako kaže Miki, bio ‘streetboy’, ali sad je učenik u centru MINDLEAPS.ORG, gdje uči ples, engleski jezik i informatiku.

Pjesma govori o nedostatku originalnosti u suvremenom društvu i krizi identiteta koju ljudi danas često osjećaju …

Ideja je da Eric, iako ne poznaje naš jezik, ispriča svoju priču kroz ples i svakodnevicu Kigale, slušajući glazbu s balkanskog poluotoka i uspostavi univerzalnu komunikaciju, prvenstveno plesom”, rekao je autor spota Miki Olabarri Powell.

Traži se najbolja kratka priča

Centar za Kreativno Pisanje i magazin za književnost i umjetnost NEMA raspisuju natječaj za najbolju kratku priču!

Propozicije natječaja:
Prijaviti se mogu autori/ce koji pišu na jednom od jezika regije (hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom).
Prihvaćaju se isključivo priče koje nisu nigdje prethodno objavljene (uključujući Facebook stranice i blogove).
Duljina priče ne smije prelaziti 2000 riječi.
Jedan/a autor/autorica može sudjelovati samo s jednom pričom.
Tema je otvorena.
Priče se šalju na info@ne-ma.net uz naznaku ‘Za natječaj’.
Priče moraju biti spremljene u formatu .doc ili .docx te priložene poruci.
U nazivu priloženog dokumenta potrebno je istaknuti samo naziv priče, a unutar dokumenta još i ime, e-mail adresu te broj telefona autora/ice.
Priče koje uđu u uži izbor bit će objavljene u posebnom izdanju magazina NEMA.

Tri najbolje priče bit će nagrađene.
1. nagrada – Besplatna semestralna radionica po izboru u CeKaPeu u Rijeci ili Zagrebu ili besplatna kotizacija u Ljetnoj školi pisanja u Gorskom kotaru
2. nagrada – Popust od 50% za semestralnu radionicu po izboru u CeKaPeu u Rijeci ili Zagrebu i prijevod kratke priče (duljine do 2000 riječi) na engleski jezik
3. nagrada – Poklon paket knjiga iz CeKaPeove biblioteke “Prvi korak”

Natječaj je otvoren do 8.3. u ponoć.

Vizual: Marina Vukić

Više informacija: http://cekape.com/natjecaj-za-najbolju-kratku-pricu-cekapea-i-casopisa-nema/

Promocija knjige ‘’SATOVI U MAJČINOJ SOBI’’

 

TKD Šahinpašić i Svjetlostkomerc dd
imaju čast pozvati vas na promociju knjige
“SATOVI U MAJČINOJ SOBI”
autorice Tanje Stupar Trifunović,
dobitnice Evropske nagrade za književnost u 2016.
Promotori:
Faruk Šehić i Aida Gavrić

Promocija će se održati u
četvrtak 16.02.2017. u 19 sati
Svjetlostkomerc knjižara br. 1,
Titova 54, Sarajevo

Tanja Stupar Trifunović rođena je  Zadru 1977. godine. Diplomirala je srpski jezik i književnost u Banjaluci i urednica je časopisa za književnost, umjetnost i kulturu Putevi. Autorica je zbirki pjesama: Kuća od slova, Uspostavljanje ravnoteže, O čemu misle varvari dok doručkuju i Glavni junak je čovjek koji se zaljubljuje u nesreću. Iako prvenstveno pjesnikinja, upravo je za svoj roman rekla da je to njezino najpoetičnije djelo. Roman je uistinu pisan neobičnom višeglasnom tehnikom i smješten je na graničnom području poezije i proze, sna i jave te pred našim očima razdvaja slojeve stvarnosti uhvaćene u onom stanju kakvi zapravo jesu. Prustovski preosjetljiva, Tanja Stupar Trifunović otvorila je vrata prema paralelnim svjetovima od kojih se sastoji svako ljudsko biće, ali ih nije u mogućnosti definirati. Ona to čini umjesto nas.

U romanu Satovi u majčinoj sobi junakinja priziva svoje bivše ja u pokušaju razumijevanja procesa odrastanja i onog ključnog razdoblja prelaska iz dječje u odraslu dob, podjednako tešku i za muškarca i za ženu.

Iako se ogroman dio romana dotiče ljubavnih odnosa njegov je temelj ipak (ne)savršena ljubav majke i kćeri koji se uvijek iznova preslikava iz generacije u generaciju. U ovoj višeglasnoj prozi Tanja Stupar Trifunović daje glas djevojčici, ženi i majci u svakoj od nas. Njezina se junakinja preobražava pred našim očima poput glumice koja učas iza zastora mijenja kostim i izlazi na pozornicu prepuna ožiljaka svoje prethodnice. U toj je polifoniji majčin glas najjači jer ničiji glas ne može izazvati toliku bujicu emocija koliko majčin. Od tog se zvuka možete rasuti u milijune komadića. Pripovjedačica Satova majku uistinu upoznaje nakon smrti kroz stvari i tragove koje je ostavila u obiteljskoj kući. One oživljavaju u njezinim rukama i govore svoju priču. Ova gusto tkana proza vrvi motivima koji se kreću od onih iskonskih kao što je rađanje/stvaranja života pa sve do kušanja raznih oblika tog istog života. Očite aluzije na Tolstojevu Anu Karenjinu, feminističku heroinu,  svjedoče o univerzalnosti i aktualnosti ženskog pitanja u patrijarhalnom društvu gluhom za one unutarnje jeke:

“Ana pati od previše očekivanja. Ako se malo bolje zagledaš, iz svake žene viri Ana, koja mašta da pobjegne od muža. Kojoj poklopci ispadaju iz ruku i ručak zagorijeva jer previše želje i sna miješa u svojim rukama. Ane u četama hodaju gradom. Neke se kriju bolje, neke gore. Ane prodaju papriku na pijaci i sjede za pultom u banci. Ane ljube djecu i muževe, potom zatvore oči i putuju u kosmos. Ane su astronauti, piloti i blijede žene što jedu supu za stolom.” 

U posebnom dijelu romana nazvanom Anine bilješke autorica pravi kolaž književnih, ženskih likova, mahom nesretnih, one pričaju svoju priču i priču svake žene. To književno putovanje započinje ugrabljenom ženom Banović Strahinje iz epske narodne pjesme koja suprotstavlja tradiciju i ljudsko u čovjeku te priziva vrijeme kad se žena mogla ukrasti kao neki privlačan predmet:

“Što me Strahinja ne ostavi Aliji, lakše bi mi bilo podnositi tuđina kraj sebe nego tuđina u sebi. Plakala sam kad me Alija od kuće otrgao, plakala sam kad me Strahinja kući vratio. Velik je Strahinja, oprostio mi je. Ali čemu. Nitko me ništa nije pitao.”

Nakon nje progovara sama Ana Karenjina opraštajući se od života:

“Reci mu da je majka otišla vozom da pronađe neki svijet sa više ljubavi, za njega, za nas. Oprosti mi Karenjine, što nisam znala bolje da nas lažem.”

Satovi u majčinoj sobi je roman koji nema konkretan početak i kraj, a ipak čini harmoničnu cjelinu. On je izrezani komad života koji se vrti u krug i nudi osjećaj i iluziju otkrivenja. Njegova se junakinja kao i pripovjedač Combraya izdigla iznad svijeta i smrvila sve oko sebe da mu pronađe svrhu, početak i kraj.

Satovi su roman o svakoj ženi, Anama koje su nas zarobile i Anama koje smo mi zarobile.

Piše: Magdalena Blažević, Potraga za izgubljenim vremenom

 

“Zbog teme i zbog pripovjedačkog postupka ovaj roman suptilno se suprotstavlja epskim vrijednostima unutar kojih se žene posjeduju
kao oružje ili dobar konj, a tematiziranje
samog procesa sjećanja i njegove relativnosti, na čemu je roman kao cjelina u značajnoj mjeri građen, suprotstavlja se epskoj „apsolutnoj prošlosti“ i njenim ideološkim implikacijama.
Istovremeno, satovima kao spravama kojima se mjeri vanjsko, mehaničko vrijeme suprotstavlja se unutrašnje, biografsko i biološko vrijeme ženskog glasa koji nam roman pripovijeda, ali i nepovratno izgubljeno vrijeme likova koji do tog glasa nisu mogli ni doći.”
− Almir Bašović