Misli o prirodi! – Predavanja o zaštiti okoliša za studente/ice novinarstva u Tuzli

Studenti i studentice novinarstva Filozofskog fakulteta u Tuzli slušali su  predavanja dvije iskusne novinarke te stručnjakinje iz oblasti zaštite okoliša. Studenti/ce su sa predavačicama razgovarali o najvećim okolišnim problemima u svojim sredinama i o tome kako ih efikasno i objektivno predstaviti javnosti. Predavanja su organizovana u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji provodi Centar za promociju civilnog društva, a finansira Vlada Švedske.

Studenti/ce su imali priliku poslušati iskustva Aide Hadžić, urednice emisije „Agro-ekologika“ koju producira privatna medijska kuća „Tim System“, a emituje BHRT, te Alme Krdžalić, novinarke sa višegodišnjim iskustvom u zaštiti okoliša i urednice sedmične emisije RTV Tuzlanskog kantona „Zelena karta“.

Aida je, iz pozicije TV novinarke, pričala studentima i studenticama o svom iskustvu bavljenja okolišnim temama, uz primjere priloga iz emisije „Agro-ekologika“. Opisivala je primjere snimanja najizazovnijih priloga i obrade najizazovnijih tema, te najvećih prepreka sa kojima se suočavala, objašnjavajući korak po korak televizijsku obradu tema zaštite okoliša i načine na koje je prevazilazila prepreke.

Kao novinarka RTV Tuzlanskog kantona, Alma Krdžalić podstakla je studente/ce iz različitih mjesta Tuzlanskog kantona da govore o najvećim okolišnim problemima sa kojima se njihova opštine ili mjesta suočavaju. U razgovoru sa Almom, studenti/ce su na praktičan način novinarski obradili sve teme, te naučili na koje načine treba prikupiti ključne podatke, kako ih obraditi, sa kim razgovarati, te kako informacije predstaviti javnosti. Alma je istakla i važnost saradnje novinara/ki sa organizacijama civilnog društva koje igraju veliku ulogu u zaštiti okoliša.

Sa pozicije struke i civilnog društva, govorila je direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić. Detaljno objasnivši koliko su i zašto okolišni problemi u tuzlanskoj regiji opasni – zagađenje zraka, otpad, onečišćenje vode – Džemila je istakla važnost medija bez kojih bi informacije koje kao stručnjaci prikupljaju mnogo teže dolazile do javnosti, te bi posljedično mnogo teže dolazilo i do promjena.

Cilj predavanja bio je buduće novinare i novinarke zainteresovati za pitanja zaštite okoliša, izuzetno bitna pitanja koja nisu dovoljno medijski pokrivena, te im pružiti priliku da razmisle da se u svom profesionalnom angažmanu u budućnosti posvete upravo zaštiti okoliša. Ovo je prvo u nizu grupe predavanja koja će, u okviru projekta „Misli  o prirodi!“, biti organizovana na fakultetima novinarstva širom Bosne i Hercegovine.

„Misli o prirodi!“ je trogodišnji projekat koji provodi Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Vlada Švedske, s ciljem jačanja uloge civilnog društva u oblasti zaštite okoliša.

Eko HUB Blagaj – Održana akcija čišćenja na području lokalne zajednice Čapljina

Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val, održao je akciju čišćenja s lokalnom zajednicom Čapljina,

Akcija čišćenja se održala na lokaciji – Čapljina, Mogorjelo (Villa Rustica).

Ovu akciju čišćenja sproveli su članovi nekoliko udruženja iz Čapljine: Ekološka udruga „Lijepa naša“, udruga EHOO, Regionalni resursni centar, Referentna grupa, Neretva delta forum, udruga Čaplja, kao i svi zainteresirani građani lokalne zajednice, uz poštovanje svih epidemioloških mjera. Svi učesnici su dobili potrebnu opremu za ovu akciju, kao hranu i osvježenje.

Na ovoj akciji čišćenja skupljeno je 25 vreća organskog i anorganskog otpada, sa ukupno 15 učesnika.

Ovim putem se zahvaljujemo svim učesnicima na pruženoj podršci prilikom realizacije akcije čišćenja u sklopu projekta Eko HUB Blagaj.

Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val Blagaj, pokrenut je u sklopu projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Vlada Švedske.

 

Prvi put online u Bosni i Hercegovini obilježen 20. novembar Svjetski dan djeteta

UNICEF u Bosni i Hercegovini je danas obilježio 20. novembar Svjetski dan djeteta. Globalnom REIMAGINE kampanjom UNICEF širom svijeta nastoji ponovo osmisliti bolji svijet – za svako dijete. U Bosni i Hercegovini je, uz poštovanje svih mjera i ograničenja zbog COVID-a-19, prvi put otkako se obilježava Svjetski dan djeteta, 20. novembar obilježen online događajem kojem su prisustvovali gosti iz diplomatskog hora, medijski profesionalci, predstavnici udruženja, organizacija i institucija koje se bave promocijom i zaštitom prava djece, kao i djeca i mladi koji su se uključili u ovogodišnje aktivnosti ponovnog osmišljavanja boljeg svijeta #ZaSvakoDijete.

2020. godina ostaće upamćena po virusu COVID-19, kao i direktnim i indirektnim uticajem pandemije na zdravlje, obrazovanje i uopšte život djece. Dok se zdravstveni sistemi širom svijeta suočavaju sa velikim izazovima, kriza izazvana pandemijom virusa COVID 19 odnosi živote i ugrožava egzistenciju ljudi, utiče na privredne, i što je još važnije – obrazovne procese i mnoge porodice se bore da je prevaziđu.

“U Bosni i Hercegovini svjedoci smo teških posljedica koje pandemija ima na djecu, njihovo obrazovanje, sigurnost te na njihovu dobrobit uključujući i mentalno zdravlje, što će sve vjerovatno imati utjecaja na njihovu budućnost, a time i ljudski kapital u ovoj zemlji. Zajedno moramo učiniti više kako bismo osigurali da sva djeca imaju jednak pristup kvalitetnom učenju. Vlade moraju dati prioritet tome da škole ostanu otvorene i da budu sigurne za djecu, nastavnike i roditelje te istovremeno unaprjeđivati mogućnosti učenja online čime će osigurati jednake mogućnosti za marginaliziranu djecu. Dok se roditelji širom svijeta bore za održavanje egzistencije, vlade moraju pojačati mjere socijalne zaštite kroz programe i politike koje će porodicama osigurati spasonosna materijalna davanja, zdravstvenu zaštitu, prehranu i obrazovanje. Mi u UNICEF-u radimo sa zajednicama, vladama i partnerima kako bismo suzbili širenje virusa COVID-19 i što više smanjili njegov socijalni i ekonomski utjecaj na djecu i njihove porodice. Stoga pozivamo svoje partnere da nam se pridruže u ostvarivanju tog cilja. Nastavimo graditi bolje, sigurnije, zdravije i mirnije okruženje i ponovo osmislimo budućnost svakog djeteta”, izjavila je dr Rownak Khan, predstavnica UNCIEF-a u Bosni i Hercegovini.

Prepoznajući značaj medija, UNICEF u Bosni i Hercegovini tradicionalno dodjeljuje priznanja medijskim profesionalcima za doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u BiH. Ove godine dodijeljena su četiri priznanja i to: Ivani Erić, novinarki TV N1 u kategoriji Televizija, Nataši Lazukić, u kategoriji Blog, Azri Husarić, u kategoriji Internet rad. Posebno priznanje za medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta dodijeljeno je novinaru portala Otisak, Željku Lazareviću.

Osim priznanja, ovogodišnji žiri u sastavu Zoran Ćatić, Nineta Popović, Sandra Gojković Arbutina, Katarina Marijanović, Lamija Silajdžić i Benjamin Omerbegović, odlučio je dodijeliti i zahvalnice za medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta za TV priloge Amini Bijelonja i Tahiru Žustri, za blogove Hani Kazazović, Brankici Smiljanić, Ivoni Grgić, Ilmi Kurtović i Nejri Džananović, te za internet radove Snježani Aničić i Anamariji Zadro.

UNICEF i Bosni i Hercegovini, prateći globalnu Reimagine kampanju, ove godine realizuje REIMAGINE TALKS – seriju live epizoda tokom kojih su učesnici razgovarali i razgovarat će o temama važnim #ZaSvakoDijete.

Pored medijskih profesionalaca, UNICEF u Bosni i Hercegovini objavio je i pobjednike nagradnog konkursa Re-Imagine thoughts 4 Re-Imagine Talks tokom kojeg su djeca i mladi uzrasta 12 – 18 godina slali svoje radove (video, priče, fotografije, crteže ili ilustracije) na neku od tema Re-Imagine Talksa. Pobjednici ovog konkursa su: Azra Tupkušić (17) iz Tuzle – tema Inkluzija, Ajla Alić (16) iz Teočaka – tema Mentalno zdravlje, Dajana Markanović (16) iz Brčkog – tema Muzika, Hana Isaković (12) iz Sarajeva – tema Radio/TV, Sara Kelava (16) iz Travnika – tema Aktivizam, Amar Džafić (15) iz Lipnice, Tuzla – tema Okoliš, Adis Arnaut (16) iz Zenice, tema Obrazovanje i Iris Altumbašić (12) iz Tuzle – tema Online život. Nagrade su im dodijelili dr Ingrid Macdonald rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, Saliha Đuderija, pomoćnica ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH i Nicola Minasi, ambasador Italije u Bosni i Hercegovini, koji su se obratili učesnicima.

Djeca, koja su se uključila online, Aida Vehabović, Ema i Sarah Agić, su poručile: “Mi smo maske nosili i prije korone, prošle godine i godine prije toga. Kažu nam boravite što više vremena na otvorenom, ali mi ni ne možemo izaći radi korone, a sada kako dolazi zima i zagađenja, šta god da uradimo, narušavamo svoje zdravlje mentalno ili fizičko. Želimo da vas zamolimo da osigurate da za djecu i mlade osobe osmislite obrazovanje da u njemu bude više prilika i mogućnosti da prepoznamo svoje talente, da lakše otkrijemo šta je to želimo da radimo i šta je to što želimo da budemo, bez obzira na mjesto rođenja, bez obzira da li smo rođeni u velikom ili malom gradu, ili tek nekom naselju. Molimo sve vas, koji možete da utičete na sadašnjost i budućnost djece i mladih u Bosni i Hercegovini, da pomognete da ostvarimo svoja prava, da omogućite uslove u kojima ćemo moći da ostvarimo svoje snove, da nas podržite i da omogućite da živimo slobodu i ponos.”

U znak podrške obilježavanju Svjetskog dana djeteta večeras će Grad Banja Luka i Grad Mostar u plavo “obojiti” svoje najpoznatije građevine – Banski dvor i Stari most. U Sarajevu će, sada već tradicionalno, plavom bojom biti osvijetljen Sarajevo City Centar.

Okrugli stol – “Pandemija nasilja nad ženama”

Od 25. novembra do 10. decembra obilježava se 16 dana aktivizma protiv nasilja na temelju spola (GBV). Inicijativa poziva sve ljude, u svim dijelovima svijeta, da poduzmu akciju u svojim zajednicama, i daju svoj doprinos, te ustanu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.
Ujedinjeni narodi definiraju nasilje nad ženama kao “bilo koji čin rodno zasnovanog nasilja koji rezultira ili vrlo vjerojatno može prouzročiti fizičku, seksualnu ili psihičku/duševnu povredu, štetu, ili patnju ženama, uključujući i prijetnje takvim djelima, prisiljavanje ili samovoljno lišavanje slobode , bilo da se isto događa u javnom ili privatnom životu”.
Šesnaest dana aktivizma protiv nasilja na temelju roda nastalo je inicijativom Svjestkog Instituta za žensko liderstvo 1991. godine i koristi se kao organizirana strategija koja ujedinjuje pojedince i organizacije širom svijeta kako bi se pokrenula svijest i ukazalo na važnost sprječavanja pojave, tj. prevenciju i uklanjanje posljedica nasilja nad ženama i djevojčicama.
Prvi događaj koje Udruženje Zaboravljena djeca rata organizuje povodom kampanje “16 dana aktivizma” jeste okrugli stol “Pandemija nasilja nad ženama” koji će se održati tokom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama (25.11.2020). Događaj će se održati u prostorijama HUB387 na adresi Maglajska 1 (hrđava zgrada na Marijin Dvoru) od 17:00 do 19:00.
Govornice na okruglom stolu su Vedrana Frašto, Marija Šarić i Ajna Jusić, dok događaj moderira Hana Sokolović. Glavne teme okruglog stola su nasilje nad ženama, važnost psihološke stručne podrške za žene, te predstavljanje mišljenja i analize na temu “žene preživjele seksualno nasilje i silovanje tokom pandemije corona virusa”.
Svoje prisustvo možete potvrditi slanjem emila na adresu senedin.zdr@outlook.com ili putem poruka na Facebook stranicu Udruženja Zaboravljena djeca rata.

Eko HUB Blagaj – akcija čišćenja Čapljina

Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val, organizuje slijedeću akciju čišćenja sa lokalnom zajednicom Čapljina, 21.11.2020 (Subota) sa početkom u 10:00h.

Akcija čišćenja će se održati na lokaciji – Čapljina, Mogorjelo (Villa Rustica).

Ovoj akciji čišćenja sprovesti će članovi udruženja ekološke udruge „Lijepa naša“, kao i svi zainteresirani građani lokalne zajednice Čapljina, uz poštovanje svih epidemioloških mjera.

Predstavnici lokalne zajednice Čapljina na prvom radnom sastanku su predstavili svoje probleme u zajednici:

 

– veliki broj divljih deponija na neprikladnim mjestima,

– nedovoljno ekoloških organizacija,

– nerazvijena svijest i opšta kultura za propisno odlaganje smeća,

– nedovoljno mjesta za odlaganje smeća.

 

U slučaju vremenskih nepogoda ili dodatnih epidemioloških mjera akcija čišćenja će biti odgođena, gdje će se u dogovoru sa predstavnicima lokalne zajednice Čapljina i ekološkom udrugom „Lijepa naša“ odrediti novi datum. Okupljanje učesnika je u 09:30h. Svi učesnici će dobiti potrebnu opremu za ovu akciju, kao hranu i osvježenje.

 

Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi Val Blagaj, pokrenut je u sklopu projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Vlada Švedske.

 

Svjetski dan djeteta 2020.

Svjetski dan djeteta 20. novembar obilježava se širom svijeta aktivnostima usmjerenim na promociju i zaštitu prava djeteta. Ova godina je izazovna i ni po čemu slična prethodnim. 2020. godinu obilježio je COVID-19, a direktni i indirektni uticaj pandemije na zdravlje, obrazovanje i uopšte život djece je još uvijek teško sagledati. Kao dio globalne kampanje kojom UNICEF širom svijeta nastoji ponovo osmisliti (REIMAGINE) bolji svijet – za svako dijete, UNICEF u Bosni i Hercegovini će, uz poštovanje svih mjera i ograničenja zbog COVID-a-19, obilježiti 20. novembar Svjetski dan djeteta.

Iako u drugačijim okolnostima, i bez mogućnosti da se sretnemo uživo i proslavimo ovaj dan važan #ZaSvakoDijete, čast nam i zadovoljstvo da vas pozovemo da nam se pridružite na:

Prvom online obilježavanju Svjetskog dana djeteta u Bosni i Hercegovini,

putem Zoom sesije koju ćemo prenosti na Facebook live-u,

  1. novembra – u petak, sa početkom u 11 sati.

LINK: Facebook live streaming; Zoom

Učesnicima će se obratiti dr Rownak Khan Predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini, dr Ingrid Macdonald Rezidentna koordinatorica UN-a, predstavnik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i Nj.E. Nicola Minasi Ambasador Italije u Bosni i Hercegovini.

Tokom događaja će biti proglašeni pobjednici nagradnog konkursa Re-Imagine thoughts 4 Re-Imagine Talks tokom kojeg su djeca i mladi uzrasta 12 – 18 godina slali svoje radove (video, priče, fotografije, crteže ili ilustracije) na neku od tema Re-Imagine Talksa, serijala nedjeljnih live epizoda tokom kojih su učesnici razgovarali o temama važnim #ZaSvakoDijete.

Tokom događaja će biti i dodijeljena priznanja autorima najboljih medijskih radova po ocjenama žirija za konkurs/natječaj Medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u BiH 2020.

Reimagine kampanjom UNICEF širom svijeta nastavlja pomagati oporavku najugroženije djece i njihovih porodica pogođenih pandemijom COVID-19, prikupljanjem sredstava, komunikacijom, zagovaranjem, nabavkom ključnih potrepština, psihološkom podrškom. Zajedno sa našim pratiocima i partnerima možemo napraviti bolji svijet za djecu.

Obilježavanje Svjetskog dana djeteta će biti emitovano i live putem Facebook stranice UNICEF u Bosni i Hercegovini.

Pridružite nam se!

Budite naš gost, te se putem linka uključite na događaj 20. novembra, od 11 sati.

Molimo da nam potvrdite učešće na mejl zasvakodijete.ba@gmail.com, najkasnije do 19. novembra do 12 sati. Sve dodatne smjernice za uključenje i učešće ćemo poslati putem mejla.

O mladima bez mladih – do kada?

U nedjelju se u Bosni i Hercegovini održavaju lokalni izbori. Često čujemo da se mladi moraju snažnije uključiti u izborni dan i kroz glasanje pokazati da su aktivan sudionik u društvu. Ali šta je sa ostatkom godine? Da li mladi ljudi trebaju biti aktivno uključeni u procese donošenja odluka i kreiranja politika ili sav svoj demokratski potencijal iscrpe glasanjem na izborima?

Da mladi ljudi žele biti aktivno uključeni u procese donošenja odluka, pokazuje veliki broj kandidata i kandidatkinja na izbornim listama, koji imaju ispod 30 godina života. Rezultati izbornog dana mogu biti različiti – od toga da imamo veliki procenat izabranih mladih političkih lidera i liderica u lokalna vijeća/skupštine, do toga da nije izabrana ni jedna mlada osoba. Bez obzira na rezultate, mladi ljudi ne smiju biti isključeni iz procesa donošenja odluka.

Učešće mladih u procesima donošenja odluka, na svim nivoima organizovanja, je veoma važno. To je i zakonska obaveza nadležnih organa koji moraju obezbjediti uslove da mladi učestvuju u donošenju odluka, raspravama i debatama koje se odnose na njihovu problematiku. Unatoč tome, mladi u našoj zemlji jako rijetko imaju priliku izraziti mišljenje i stavove za pitanja koja ih se direktno tiču.

„Bitnost uključivanja mladih u procese odlučivanja je višestruka. Sa jedne uključivanjem mladih, lokalne samouprave imale bi jasniju sliku prilika i potreba mladih u lokalnoj zajednici. Istovremeno, mladi ljudi kroz uključivanje u procese odlučivanja postaju relevantan akter u ovim procesima, te takvim pristupom lokalne vlasti pokazuju kakav odnos imaju ka ovoj populaciji. Mjesta za napredak ima i treba ga tražiti i mimo zakonskih okvira, te češće na nivou lokalnih samouprava organizovati druženja, konsultacije i debate sa mladima.“ – poručio je Živko Ćetojević, generalni sekretar Omladinskog savjeta Republike Srpske.

Ono što zakoni predviđaju je minimum učešća mladih, a u praksi, vidimo da ni taj minimum često nije ispoštovan.

„Zakonska rješenja su omogućila minimume za učešće mladih ljudi u procesima odlučivanja. Mi vidimo priliku da mladi pored uključenosti u rad komisije za pitanja mladih budu uključeni i u rad drugih radnih tijela i komisija koja donose odluke ili mišljenja direktno vezana za život mladih ljudi. To mogu biti komisije za stipendiranje, poduzetništvo i slično. Zakonsku obavezu formiranja komisija za mlade, jedinice lokalne samouprave su uglavnom ispunile. Međutim, problem ovih komisija se ogleda u njihovom sastavu, gdje nažalost nema predstavnika omladinskih organizacija, odnosno lokalnih vijeća mladih/savjeta mladih.“ – ističe Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine.

Uključenost mladih ljudi u procese donošenja odluka se ne ogleda isključivo kroz direktni ulazak u lokalno vijeće/skupštinu, ili rad u određenoj komisiji pri tom tijelu. Često se mladi ljudi u procese donošenja odluka uključuju kroz komunikaciju i konsultacije. Veliki broj općina i gradova imaju službenike/ce za mlade ili osobe koje su odgovorne za pitanja mladih u tim zajednicama ali nemaju komisiju za pitanje mladih pa je sasvim jasno da je u tim zajednicama glas mladih slabo zastupljen. Ove osobe predstavljaju kontakt tačke, i trebale bi predstavljati sponu između mladih i vlasti.

„Analiza implementacije Zakona o mladima koju smo radili za 2019. godinu pokazala je da 45 jedinica lokalne samouprave ima službenika/cu za mlade, s tim da samo njih 16 imaju certifikat prepoznat od strane nadležnog ministarstva. Službenici, referenti ili službe za mlade postoje uglavnom i u zajednicama u Republici Srpskoj. Ono što je bitno naglasiti jeste da su za razliku od Republike Srpske, službenici za mlade u Federaciji Bosne i Hercegovine i zakonska obaveza.“ – podsjeća Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine.

Participacija mladih jedan je od vodećih principa i Opće deklaracije o ljudskim pravima te je jako bitna za proces demokratizacije i za razvoj svake zemlje. Kada mlade ne konsultujemo oko politika koje se njih tiču rizikujemo da imamo loše politike koje ne odgovaraju na sve veće probleme u društvu, a ako ih ne uključujemo u proces odlučivanja, ne možemo očekivati da i oni budu aktivan dio promjene koju želimo postići, dodaju predstavnici krovnih tijela za mlade u BiH. Pozivaju nadležne organe u BiH da hitno stvore uslove za formiranje komisija za pitanja mladih u svakoj lokalnoj zajednici, a kako bi i mladi ljudi konačno odlučivali o pitanjima koja su važna za njih te kako bi učestvovali u kreiranju bolje budućnosti za sve.

Odmori u BiH: Mnogo atraktivnih sadržaja u gradu na Vrbasu

Inicijativa Odmori u BiH, u saradnji sa Turističkom organizacijom Banja Luke i uz podršku Evropske unije, organizirala je za grupu bh. medija putovanje upoznavanja Banja Luke i okoline.

Obilazak užeg gradskog jezgra Banja Luke započelo je degustacijom banjalučkih ćevapa u čuvenoj ćevabdžinici „Kod Mahe“. Banjalučki ćevapi se od ostalih varijacija tog jela najviše razlikuju po tome što se peku u pločicama od po četiri ćevapa, što jelu daje posebnu sočnost. Nakon jela „Odmori u BiH“ ekspedicija prošetala je dvjestotinjak metara do džamije Ferhadija, zadužbine Ferhad-paše Sokolovića, koji je igrao veliku ulogu u razvoju Banja Luke. Džamija Ferhadija jedna je od najljepših potkupolnih džamija u BiH.

Između Ferhadije i Kastela vrijedi posjetiti i spomen ploču Safikadi, za koju legenda kaže da se bacila pod top nakon što joj je zabranjeno da ljubuje sa izabranikom svoga srca. Ispod spomen-ploče koja joj je posvećena Banjalučani i posjetitelji grada na Vrbasu svakodnevno pale svijeće i odaju počast „banjalučkoj Juliji“. Prepoznatljivi simbol Banja Luke je tvrđava Kastel, na ušću Crkvene u Vrbas. Uz pomoć sredstava Evropske unije tvrđava je dobrim dijelom obnovljena, a unutar zidina nalazi se nekoliko veoma vrijednih arheoloških eksponata, ljetna pozornica, restoran „Kazamat“, te „Kamena kuća“ u kojoj djeluje galerija.

Tura središtem Banja Luke nastavljena je posjetom „Krajiškoj kući“, gdje se mogu kupiti autohtoni krajiški proizvodi, obilaskom banjalučke Tržnice, šetnjom ulicom Veselina Masleše, poznatijom kao Gospodska ulica. Na kraju Gospodske ulice nalazi se Hram Hrista Spasitelja, jedan od najljepših pravoslavnih hramova na Balkanu, te Banski dvor, centar kulture u Banja Luci. U blizini je i Spomenik 12 beba, Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, kao i Spomenik palim borcima NOR-a.

Šetnja je nastavljena pokraj zgrade Narodnog pozorišta Republike Srpske, nakon čega je uslijedila posjeta Katedrali sv. Bonaventure. Zanimljivo je kako je udaljenost od prve do posljednje atrakcije koju je ekipa “Odmori u BiH” obišla u centru Banja Luke oko 1 kilometar, što najbolje pokazuje koliko, zapravo, Banja Luka ima atrakcija na malom prostoru.

Upoznavanje sa Banja Lukom nastavljeno je u Delibašinom selu, oko 5 kilometara od centra grada, gdje se nalazi trapistički samostan i crkva Marija Zvijezda. Monasi – trapisti, najpoznatiji po pravljenju čuvenog sira – trapista, smatraju se začetnicima banjalučke industrije, jer su upravo oni udarili temelje Banjalučkoj pivari, izgradili mljekaru, siranu, ciglanu, prvu električnu centralu u BiH…

Prvi dan obilaska Banja Luke završen je posjetom Muzeju Republike Srpske, koji je kao Muzej Vrbaske banovine osnovan 1930. godine i ove godine slavi 90 godina postojanja. Taj jubilej obilježen je izložbom u kojoj je centralni eksponat srednjovjekovni mač koji je prošle godine pronađen u Vrbasu.

Drugi dan istraživanja Banja Luke i okoline započeo je posjetom kanjonu Tijesno, koji se nalazi na putu ka Jajcu i jedno je od najpopularnijih odredišta za adrenalinski turizam u BiH. Tamo su održana svjetska prvenstva u raftingu, kao i kajaku i kanuingu na divljim vodama, a kanjon je i mjesto održavanja Drill and Chill Climbing and Highlining festivala.

Naredna stanica bila je Krupa na Vrbasu, gdje su predstavnici medija obišli manastir Svetog Ilije, a potom i prekrasne slapove na rijeci Krupi, na kojoj se nalazi i desetak tradicionalnih, drvenih vodenica.

Na putu od Banja Luke prema Kneževu nalazi se Etno selo Ljubačke doline, koje prikazuje život tradicionalne seoske zadruge, njenu arhitekturu i materijalnu kulturu sa kraja 19. i prve polovine 20. vijeka. Etno selo čini oko 30 autentičnih seoskih objekata, koji su ispunjeni sa hiljadama veoma vrijednih antikviteta.

Jedna od banjalučkih top atrakcija je i plaža Vrućica, u naselju Srpske Toplice, nekadašnjem Gornjem Šeheru. Nekoliko bazena uz sam Vrbas napunjeno je toplom mineralnom vodom sa obližnjih izvorišta, a za koju se smatra da liječi reumatizam, probleme sa srcem i različite kožne bolesti. Vrućica je i stanište populacije viline vlasi (Adiantum Capillus Veneris), biljke koja je preživjela ledeno doba i veoma je rijetka u kontinentalnom dijelu Evrope.

Najbolji pogled na panoramu Banja Luke pruža se sa Banj brda, odnosno Šehitluka, na čijem vrhu se nalazi monumentalni spomenik Krajišnicima palim u Drugom svjetskom ratu, koji je od bijelog, bračkog kamena podignut po nacrtu Antuna Augustinčića.

Putovanje u Banja Luku završeno je odličnim ručkom na splavu – restoranu Hedonist na Vrbasu, u organizaciji domaćina – Turističke organizacije Banja Luka.

Inicijativa „Odmori u BiH“ pokrenuta je sa ciljem da motivira Bosance i Hercegovce da u što većem broju ove godine posjećuju bh. destinacije i da na njima provode svoje odmore. Ovo putovanje bh. medija realizirano je uz podršku Evropske unije. U okviru inicijative pokrenuta je i web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promovira turističke potencijale Bosne i Hercegovine i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u BiH.

ODMORI NAJBOLJE, GDJE JE SRCU NAJLJEPŠE – ODMORI U BiH!

Čuvari rijeka: Vlada FBiH mora što hitnije preći sa riječi na djela – rijeke ne damo!

U Bosni i Hercegovini (BiH) je planirana izgradnja preko 400 malih hidroelektrana (MHE) na više od 250 vodenih tokova. Ovi projekti uništavaju živi svijet oko rijeka i u rijekama – privredu sela i biodiverzitet naših rijeka kao jednog od najvrjednijih prirodnih bogatstava BiH. Šira javnost je spoznala da MHE ne doprinose nikakvom širem javnom interesu, već isključivo bogaćenju pojedinaca iz finansijsko-političkih klanova i zato je nužno što hitnije obustaviti daljnju gradnju, a preispitati sve do sada izdate dozvole!

Dugogodišnja borba za rijeke i uticaj javnosti su doprinijeli da je Predstavnički dom Federacije BiH u junu ove godine napokon donio Zaključak o zabrani izgradnje MHE i o reviziji već dodijeljenih dozvola. Ovim Zaključkom je dat rok Vladi FBiH da postupi po istom i pripremi podzakonske i zakonske akte za zabranu dalje gradnje.

Vlada FBiH u ovom roku nije poduzela ništa. Progres je napravljen tek sredinom oktobra kada su se Čuvari rijeka sreli na sastanku sa premijerom Novalićem i predstavnicima nadležnih federalnih ministarstava. Na tom sastanku Vlada FBiH je dala obećanje su da će se početkom novembra izjasniti o zahtjevima Čuvara rijeka koji su dostavljeni Vladi FBiH za izmjene zakonskog okvira u nadležnosti Vlade FBiH radi realizacije Zaključak Parlamenta o  zabrani gradnje MHE koju je 23. juna izglasao Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

Do današnjeg dana podrška se svodi na riječi i obećanja premijera i nadležnih. Čuvari rijeka i dalje insistiraju i zahtijevaju što urgentnija konkretna podzakonska i zakonska rješenja kako bi se rijeke spasile što hitnije.  Predstavnici grupe Čuvari rijeka iz cijele BiH su se danas okupili na rijeci Ugar da apeluju na Vladu FBiH da što prije krene u konkretne radnje zaštite rijeka od MHE!

Iz Udruženja „Neretvica-Pusti me da tečem“, Konjic, su poručili: „Podržavamo Vladu FBiH i resorna ministarstva u nastojanju da pronađu način da obustave gradnju MHE na našim rijekama. Međutim budno ćemo pratiti i aktivno učestvovati u svim aktivnostima vezano za problematiku MHE, i evo i danas smo na Ugru. Naša poruka je jasna – niti jedna MHE se neće izgraditi na rijeci Neretvici!“

Naza Spahić iz Udruženje građana „Za Doljanku”, Jablanica: „Očekujem da premijer i resorni ministri ispoštuju dogovor koji je postignut da se zaustavi gradnja MHE, te poručujem da nećemo odustati od borbe za naše rijeke, za našu Doljanku, pa makar nas to dovelo do međunarodnih sudova. Potrebno je da hitno krenu u realizaciju zahtjeva koje smo im predočili!“

Iz Eko Bistro, Kruščica, Maida Bilal kao jedna od Hrabrih žena Kruščice je naglasila: „U isčekivanju smo da Vlada FBiH i resorna ministarstva donesu konačnu zabranu izgradnje MHE na bh. rijekama, tu smo solidarno  uz naše komšije i komšinice sa rijeke Ugar sa jedinstvenim stavom, ne damo naše rijeke!“

Došli smo da odamo počast rijeci koja nestaje, isto kao što ćemo i mi nestati, ne budemo li čuvali naše rijeke. Hitno je potrebno da Vlada FBiH poduzme konkretne korake i zaustavi ovaj zločin. Ugar je mogao biti spašen, hitno je da potrebno da spasimo ono što se još uvijek može spasiti“ – izjavila je Tahira Mika Tibold, predsjednica MZ Kruščica, Hrabra žena.

Aarhus centar će nastaviti insistirati na ispunjenju cijelog paketa pravnih zahtjeva koje su Čuvari rijeka uručili Vladi FBiH za zabranu daljnje gradnje MHE i reviziji svih izdatih dozvola. Samo na taj način možemo očekivati da će se zaista i ostvariti nas krajnji cilj, a to je zabrana na gradnju MHE u FBiH, a onda, nadamo se što prije i cijeloj BiH.“ – poručile su ekološke pravnice Nina Kreševljaković i Emina Veljović.

„Premijer Fadil Novalić je više puta do sada u medijima istakao da je u RS-u puno gore stanje po pitanju gradnje MHE. Ja bih samo podsjetio da je trenutno u funkciji 65 MHE u FBiH dok ih je u RS 44. Najgore stanje je baš ovdje u Srednjobosanskom kantonu (SBK) gdje radi njih 35, dok ih je 6 u nekoj fazi izgradnje. Bilo bi dobro kada bi premijer nekada posjetio i uništene rijeke u SBK i HNK kao što su Pršljanica u Bugojnu, Borovnica u Fojnici, Trešanica i Kraljuščica u Konjicu ili ovu rijeku Ugar, koja je doduše uništena u oba entiteta“ kazao je Robert Oroz, dugogodišnji aktivist ispred Eko Gotuša, Fojnica.

„Evo nas danas na rijeci Ugar gdje imate priliku na licu mjesta vidjeti kako se ponašaju tkz. investitori kojima je naša država dala dozvolu za gradnju MHE. Vjerovatno u dozvoli stoji da se moraju pridržavati određenih normi zaštite okoliša, biljnih i životinjski vrsta u i oko korita rijeke. Međutim, kao što vidite ovdje više nema korita, okolna šuma je posječena, a riblji fond je kompletan uništen. Početkom oktobra počeo je lovostaj na rijeci Ugar i nastupio je mrijest potočne pastrmke, ribolov u ovo vrijeme je krivično djelo prema članu 320. Krivičnog zakona FBIH. Međutim svjedoci smo da za investitore ne važe ovi zakoni i oni slobodno teškim mašinama uništavaju sav riblji fond. Pozivamo nadležne institucije da zaustave ovaj ekocid na našim rijekama jer ovo je naše zajedničko dobro, a nikako vlasništvo jednog pojedinca.“ rekao je Indir Melić predsjednik Sportskoribolovnog društva Travnik.

„Želimo vjerovati da je Vlada FBiH suštinski prepoznala problem pošasti MHE, te da želi praviti pozitivne promjene u ovoj oblasti. Međutim, dosadašnje  iskustvo u pregovorima sa vladinim službenicima nam ne daje takav utisak. Stoga, ukoliko Vlada FBiH pogazi svoja obećanja tada nama ne preostaje ništa drugo osim još jače borbe za spas naših rijeka“ rečeno je ispred Zeleni Neretva, Konjic, Amir Variščić.

Anes Podić, Eko akcija, Sarajevo, je rekao: “U junu je Predstavnički dom Parlamenta Federacije donio odluku o zabrani MHE i dao tromjesečni rok Federalnoj Vladi da izađe sa planom realizacije. Tri mjeseca Vlada nije uradila ništa, pa smo joj mi servirali niz konkretnih, lako i brzo provodivih koraka za realizaciju odluke. Mjesec dana kasnije i dalje nema nikakvog pomaka. Pitanje je trebamo li zaključiti iz ovoga da  Vlada u tehničkom mandatu, a posebno ministrica okoliša Edita Đapo i ministar energije Nermin Džindić, aktivno podriva odluke legalno izabranog Parlamenta, što je korak ka podrivanju same države.“

 

„Ugar je nekada bio prelijepa planinska rijeka bogata pastrmkom i mrijestilište mladice. Danas na Ugru ima više malih hidroelektrana nego slobodnih kilometara toka, a nekadašnji revir za mušičarenje koji je posjećivalo na stotine ribolovaca iz zemlje i inostranstva je potpuno pust. Ovdje je potpuno izostavljeno razmatranje kumulativnog uticaja više MHE u nizu koje su od Ugra ostavile potočić.“ izjavio je Viktor Bjelić, Centar za životnu sredinu, Banjaluka.

„U BiH više niko ne misli da su MHE dobar i ispravan put korištenja javnog dobra – vode, osim investitora ali dosta je bogaćenja bogatih na uštrb običnog čovjeka. Javnost je protiv ovih projekata. Vlada FBiH je i sama priznala da nema više smisla ići u tom pravcu. Sada je potrebno s riječi preći na djela, stvoriti pravni okvir u kojem gradnja poput ove na Ugru nije više moguća. Zahtijevamo što hitniju obustavu izdavanja okolinskih dozvola i ukidanje poticaja za MHE, te ispunjenja naših ostalih zahtjeva. Apelujemo na Vladu FBiH da krene u realizaciju zahtjeva koje smo im predočili i to što prije, a koje će vodu zaštiti i rijeke spasiti od daljnjeg uništenja.“, Lejla Kusturica, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT.

Dok čekamo – još jedna rijeka krvari, Ugar. Ako se ta građevinska pošast ne zaustavi, na samom Ugru će biti izgrađeno ukupno sedam hidroelektrana. Cijela rijeka će završiti u cijevima. A Ugar je samo jedna od rijeka na kojima se u ovom periodu intenzivirala gradnja MHE – uprkos izričitom stavu najvišeg zakonodavnog tijela u FBiH. Potrebno je da Vlada FBiH što prije krene u realizaciju zaštite javnog interesa od malih hidrocentrala.

Mladi u BiH imaju pravo na javni prostor, vlasti obavezu da im ga omoguće

U Bosni i Hercegovini živi oko 700 000 mladih. Za sve te mlade ljude, siguran prostor u kojem bi mogli boraviti, raditi, planirati i provoditi različite aktivnosti, gotovo pa i ne postoji. Trenutno, ne postoji ni bilo kakav plan niti mogućnost da će se to uskoro promijeniti. Zato predstavnici krovnih tijela mladih u BiH (Vijeće mladih Federacije BiH, Omladinski savjet Republike Srpske i Vijeće/Savjet mladih Brčko distrikta) podsjećaju javnost da je prostor za mlade jedan od primarnih i osnovnih faktora omladinskog organizovanja. Zato apeluju na sve političke stranke i mlade koji su u izbornoj utrci, da ovo važno pitanje za mlade uvrste u svoje političke programe.

Zakonska rješenja na nivou entiteta predvidjela su obavezu jedinica lokalne samouprave da osiguraju prostor za mlade. To su prostori kreirani specijalno za njih i za njihove potrebe. Prostori u kojima se mladi mogu organizovati, napredovati i u konačnici, ispuniti sav svoj potencijal i pomoći na bilo koji način zajednicu u kojoj žive. Brojevi s terena pokazuju da je ova obaveza, iako jako važna za sve mlade u BiH, ostala samo slovo na papiru.

„Iako imaju obavezu u pogledu Zakona o mladima, prema rezultatima naše Prve analize implementacije Zakona o mladima koju smo radili za 2019. godinu, tek 25 jedinica lokalne samouprave u FBiH je ovu obavezu i ispunilo. Istovremeno 26 jedinica lokalne samouprave u Federaciji finansira ili sufinansira prostor koji koriste omladinska udruženja.“ – istakla je Asja Dizdarević, predsjednica Vijeća mladih Federacije BiH.

Nažalost, situacija na terenu pokazuje da je čak i u jedinicama lokalne samouprave gdje je zakonska obaveza ispunjena, ona ispunjena tek nominalno, dodjeljivanjem kancelarija za rad omladinskim organizacijama ili lokalnim vijećima mladih/omladinskim savjetima. Brojke nisu sjajne ni u Republici Srpskoj.

„U Republici Srpskoj je Zakonom regulisano pitanje omladinskih centara, a u 2011. godini Perpetuum mobile iz Banjaluke je proveo prvo istraživanje omladinskih centara u BiH – Omladinski centri – nosioci omladinskog rada, u cilju sagledavanja situacije na terenu. Dato istraživanje je jasno pokazalo da se mora raditi na standardizaciji rada omladinskih centara. Vjerujemo kako će postojanje standarda osigurati razvijanje kvalitetnih usluga postojećih omladinskih centara, ali i dovesti do unapređenje programskih djelovanja, tehničkih, kadrovskih i etičkih standarda, i konačno, povećanje učešća mladih u društvu.“ – istakao je Nikola Stjepanović, predsjednik Omladinskog savjeta Republike Srpske.

Da je moguće, pokazale su određene lokalne zajednice koje su osigurale adekvatne prostore za mlade ali to je, skoro bez izuzetka, slučaj u većim općinama i gradovima.  Zato se predstavnici krovnih tijela za mlade u Bosni i Hercegovini obraćaju svim političkim partijama i insistiraju da svoje aktivnosti u lokalnim zajednicama usmjere ka jačanju postojećih kapaciteta za mlade ali i stvaranju novih.

“U zajednicama gdje ne postoji snažan omladinski sektor, trebalo bi krenuti od početka, osnovati omladinske organizacije i ojačati kapacitete postojećih. U ostalim, hitno treba pronaći mehanizme i osigurati mladima adekvatne prostore za njihovo djelovanje” – napominje predsjednica Vijeća mladih FBiH, Asja Dizdarević.

U konačnici, važno je naglasiti da obezbjeđivanjem multifunkcionalnih prostora za mlade, obaveze lokalnih zajednica tu ne završavaju. Kako bi omladinski centri tj. prostori za mlade radili kvalitetno, potrebno je pronaći i izvor finansiranja troškova tih centara. Kako bi ti prostori bili i nosilac aktivnosti u lokalnoj zajednici, neophodno je mlade ljude uključiti u procese kreiranja aktivnosti u njima, ali i te aktivnosti prilagoditi svim skupinama mladih ljudi, sa posebnim planom kreiranja programa za osjetljive grupe.