Smrt medvjeda pronađenog na području Lovačkog udruženja „Borčići“ Šiprage (tromeđa Kotor Varoši, Kneževa i Čelinca) nastupila je prirodno, usljed starosti jedinke. Ovo je Centru za životnu sredinu potvrdio interventni tim Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS na osnovu uviđaja sa lica mjesta, a nakon upita za dodatnim pojašnjenjem o uzrocima smrti ove jedinke.
«Nakon što su mediji prvo objavili vijesti koje su ukazivale na krivolov, a ubrzo potom i vijesti da nelegalnog odstrela nije bilo, obratili smo se interventnom timu koji je formiran pri nadležnom ministarstvu sa ciljem rješavanja neželjenih situacija i zbrinjavanja krupnih zvjeri (medvjed, vuk, ris). Odgovor koji smo dobili pojašnjava da je nakon saznanja o ovom događaju došlo do ponovnog izlaska na teren i vršenja pregleda medvjeda koji je potvrdio da on nije imao nikakve vidljive mehaničke ozlijede koje bi upućivale na ranjavanje vatrenim oružjem. Radi se o starom medvjedu, nije pronađeno ništa sumnjivo na njemu niti oko njega, a prema procjeni je uginuo pet do šest dana prije pronalaska», istakla je Aleksandra Anja Dragomirović iz programa Biodiverzitet i zaštićena područja Centra za životnu sredinu.
Ona podsjeća da Centar kroz svoj rad, s ciljem unaprijeđenja zaštite i istraživanja biodiverziteta, sprovodi projekat „Zaštita mrkog medvjeda na području Dinarida“, a jedan od njegovih važnih segmenata je upravo izrada plana upravljanja mrkim medvjedom. U cilju izrade ovog planskog dokumenta ostvarena je saradnja sa nadležnim ministarstvima iz oba entiteta.
«Uzrok smrti divljih životinja se dodatno istražuje sa ciljem praćenja statusa populacija. Evidentiranje uzroka smrti jedinki pojedinih vrsta takođe treba biti definisano i planovima upravljanja i to kroz bilježenje smrtnosti, sakupljanje i analizu tijela mrtvih životinja čime se mogu saznati uzroci smrti, eventualno postojanje bolesti u populaciji te analizirajući prikupljene podatke možemo na vrijeme prepoznati ograničavajuće faktore za postojanje optimalnih uslova za život vrsta. Apelujemo na širu javnost da se aktivno uključi u praćenje stanje na terenu te da o uočenim pojavama obavještava nadležne institucije. Uključivanjem šire javnosti u mehanizme dojavljivanja uočenih pojava sa terena i prikupljanje podataka povećava se svijest javnosti o važnosti divljih vrsta kao dijela zajedničkog nam ekosistema i prirodnog bogatstva naše zemlje. Ispravno upravljanje velikim zvijerima kao i svim biljnim i životinjskim vrstama, od velike je važnosti za njihovo očuvanje i skladan saživot s čovjekom“, istakla je Alekdandra Anja Dragomirović.
