Jačanje svijesti o važnosti zaštite prirode i okoliša na području Parka prirode Blidinje u fokusu je kampanje „Priroda ne poznaje otpad“, koju provodi Udruga ‘Visit Blidinje’ u saradnji sa EU ProLocal programom.
U okviru svih aktivnosti na jačanju lokalne privrede kroz razvoj turističkog sektora u Hercegovini, EU ProLocal program pruža podršku promoviranju Blidinja kao atraktivne prirodne turističke destinacije. Kampanja „Priroda ne poznaje otpad“ koju je pokrenula Udruga Visit Blidinje’ predstavlja jednu od tih aktivnosti.
Jedan od proizvoda ove kampanje, prva brendirana višekratna vrećica za otpad u BiH, je predstavljena javnosti. Posebno osmišljena “Blidinjska vrećica“ će služiti za promociju nove svijesti o zaštiti okoliša. Ovom prilikom je također predstavljen i koncept „Blidinjski doručak”, što predstavlja novitet u turističkoj ponudi. Cilj je da se uvozni džem, med, puter, tost i čaj zamijene visoko kvalitetnim lokalnim proizvodima. „Napravljen od isključivo lokalno proizvedenih i uzgojenih proizvoda, koncept ‘Blidinjskog doručka’ će promovirati lokalne proizvođače i tipične hercegovačke proizvode“, objasnila je predsjednica Udruge ‘Visit Blidinje’ Marija Vukoja.
Sada će vrećica za otpad biti besplatno dostupna turistima, ali će se ubuduće prodavati, a prihod od prodaje vrećica će se koristiti za buduće eko-projekte na Blidinju. „Turisti planinari se potiču ne samo da ponesu svoje otpatke sa sobom, već da pokupe i ponesu i sav drugi otpad koji pronađu u prirodi“, istaknuo je Eike Otto stručnjak za razvoj turizma. „Svako ko kupi ovu vrećicu obavezuje se na sprečavanje bezobzirnog bacanja otpada. Općine koje dijele nadležnost na području Blidinja su se složile da se odlaganje otpada vrši na za to predviđenim mjestima odnosno tzv. ‘zelenim otocima’, koji će biti uspostavljeni širom Parka prirode“, dodao je Otto.
Postavljanje zelenih standarde za sve aktere koji doprinose održivom razvoju regije Blidinja, a posredno Hercegovine, može poslužiti kao dobar primjer drugim destinacijama u BiH.
EU ProLocal finansira Evropska unija sa 9 miliona eura, i Vlada Njemačke sa dodatna 4 miliona eura. Program implementira GIZ BiH.
