O tome koliko su postigle u različitim aktivnostima za odgovorno korištenje vode, električne energije i upravljanje otpadom, stvarajući okolišno odgovorne škole i učeći nove generacije o važnosti zaštite okoliša, govorili su u protekla dva dana predstavnici i predstavnice 37 javnih osnovnih i srednjih škola iz 29 opština Bosne i Hercegovine na Konferenciji za nastavnike/ce Eko škola. Radi se o programu rada sa školama koji Centar za promociju civilnog društva provodi u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji finansira Švedska, a dosadašnji rezultati predstavljeni su na konferenciji.
U okviru programa kreiran je Certifikacijski mehanizam, metodologija koja opisuje korake i aktivnosti koje 37 odabranih osnovnih i srednjih škola treba da implementiraju da bi postale Eko škole. Osnovni cilj Certifikacijskog mehanizma Eko škola u BiH je uključiti očuvanje okoliša na principima održivog razvoja u rad odgojno-obrazovnih institucija u BiH, preko implementacije aktivnosti koje će uvesti vidljive promjene stavova i ponašanja u svakodnevnom životu i radu učenika/ica i uposlenika/ica škole, ali i šire društvene zajednice.
Izazovi sa kojima su se suočavale u implementaciji Certifikacijskog mehanizma Eko škola, uspješna saradnja sa lokalnim partnerima, inovativni pristup u radu, kao i načine kako naučna istraživanja i kreativnost mogu obogatiti nastavni proces, neke su od tema o kojima se govorilo na pet panela tokom konferencije.
Prvi panel bio je posvećen izazovima u provođenju aktivnosti, a kao najveći je naravno izdvojena pandemija korona virusa, odnosno protupandemijske mjere zbog koje se nastava nije odvijala na regularni način. I pored toga, međutim, većina škola uspjela je barem započeti provođenje predviđenih aktivnosti te, što je najvažnije, animirati učenike i učenice.
Više je načina na koje su škole provodile aktivnosti. Tako su, naprimjer, predstavnici i predstavnice OŠ „Meša Selimović“ Zenica, OŠ „Vuk Karadžić“ Trebinje, Srednje tehničke škole Tešanj te Četvrte osnovne škole Mostar govorili o tome kako se uz pomoć naučnog istraživanja može razotkriti i istaći ekološki problem i podstaći njegovo rješavanje. Škole koje su dio ovog projekta u svom radu već primjenjuju nauku i istraživanja u cilju zagovaranja za rješavanje ekoloških problema. Tako je škola „Vuk Karadžić“ iz Trebinja provela akciju saniranja oborinskih i otpadnih voda iz školskog dvorišta, dok je Srednja tehnička škola Tešanj počela intenzivnije koristiti solarnu energiju uz pomoć nabavljene solarne klupe i solarne ploče.
Od velike važnosti za provođenje aktivnosti, kao i uopšte za krajnji cilj jačanje svijesti mladih generacije, jeste umreženost škola sa drugim lokalnim akterima čemu je bio posvećen poseban panel. Škola je važan akter svake lokalne zajednice i zato je njena povezanost sa zainteresiranim stranama u lokalnoj zajednici kao što su javna i privatna preduzeća, lokalne vlasti, organizacije civilnog društva i mediji od izuzetnog značaja.
Neke škole predstavile su načine na koji su integrisale oblast zaštite okoliša u nastavni plan i program, u različite predmete. Srednja elektrotehnička škola Sarajevo je, naprimjer, uvela crtanje solarnih panela iz predmeta Tehničko crtanje, lekciju historije zagađenog zraka u BiH iz Historije, iz Hemije lekciju o posljedicama kiselih kiša…
„Ovaj projekat dao je i vanjsku i unutrašnu motivaciju uposlenicima i učenicima/ama naše škole da daju lični doprinos na buđenju svijesti za očuvanje životne sredine učešćem u različitim aktivnostima. Kroz ovaj projakat dobili smo priliku potvrditi da smo na pravom putu“, poručila je eko koordinatorica Gimnazije „Visoko“ Sanite Nukić.
Buduće eko škole nastavit će sa provođenjem aktivnosti kroz tekuću školsku godinu, nakon čega će uslijediti dodjela certifikata eko škola za one koje implementiraju certifikacijski mehanizam.
