Školegijum: Književna nagrada Šukrija Pandžo 2018.

Pozivamo učiteljice i učitelje, nastavnice i nastavnike maternjeg jezika, studentice i studente, kao i druge uključene u kurikularnu reformu da u formi metodičke pripreme časa odgovore na pitanje Kako izabrana pripovijetka Šukrije Pandže može doprinijeti postizanju ishoda nastave književnosti, vezanih za čitanje i razumijevanje, konkretno, jednog ili više od sljedećih: [učenica, učenik] pokazuje dobro razumijevanje pročitanog; sumira, pojašnjava značenje pozivajući se na tekst, argumentira stav o pročitanom; povezuje napisano sa svojim iskustvom, vremenom i okruženjem u kojem živi; prepoznaje stereotipe i predrasude u tekstu, i načine na koje pisac nastoji uticati na nečije stanovište; razvija empatiju i uočava moralne vrijednosti tekstova i sadržaja.

Žiri će uz diplomu autorici ili autoru najbolje ocijenjenog teksta dodijeliti i nagradu u iznosu od 1.000,00 KM.

Tekstove je potrebno poslati do 31. 7. 2018. na mail konkurs@skolegijum.ba u Word-formatu.

Svi pristigli tekstovi biće objavljeni tokom osmog mjeseca na portalu Školegijuma.

Odluku će žiri na istom mjestu objaviti do 15. 9. 2018. godine.

Autorice i autori mogu učestvovati sa najviše tri teksta dužine do 20.000 znakova.

Školegijum: “Koeficijent 50”

preuzeto sa: http://skolegijum.ba

U ovom tekstu analiziraćemo odgovor ministra obrazovanja na zastupničko pitanje, s ciljem da ukažemo na očiglednu sabotažu demokratskih procedura. Zaključci ove analize mogu biti osnova za definisanje stranačkih izbornih programa, ali i za redefinisanje učešća međunarodne zajednice u reformi obrazovanja u BiH.

I. Pitanja

Zastupnik Mario Vukasović je na 40. radnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj dana 4. aprila 2018. godine, u okviru tačke dnevnog reda Poslanička pitanja, inicijative i odgovori, a u skladu sa Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo, postavio zastupničko pitanje:

1. Nakon što je preduzeće Eding telecom u posljednje dvije godine dobilo posao vrijedan 2 miliona KM u dvije godine za projekat elektronskih učionica, a zatim i licencu od Ministarstva za oblast obrazovanja odraslih, sada su dobili i posao obuke nastavnika iz informatike za prvi i drugi razred u vrijednosti od 200.000 KM. Koja je referenca na osnovu koje je baš ova kompanija odabrana, da se njima baš dodijeli toliki novac, s obzirom na to da su osnovani prošle godine?

2. Zašto nisu objedinjene sve nabavke iz oblasti vatrodojave i nabavke opreme za skijanje nego je Ministarstvo novac posebno prebacivalo svakoj školi i na taj način izbjeglo tendersku proceduru?

3. Zašto je Ministarstvo kod nabavke golova izabralo najskuplju ponudu i za 136.000 KM nabavilo 45 umjesto planiranih 96 golova, kolika je bila prvobitna ponuda?

II. Odgovor

Odgovor ministra Elvira Kazazovića analiziraćemo rečenicu po rečenicu. Njegove rečenice su istaknute.

1. (Zahvaljujem, predsjedavajuća, i koristim priliku da vas sve pozdravim, kao i gledaoce kraj malih ekrana.) Želim da odgovorim na pitanja uvaženog zastupnika Maria Vukasovića koja se odnose na problematiziranje određenog dijela javnih nabavki u sektoru za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Ukupno 42 riječi, ništa konkretno. Izjava želim da odgovorim je suvišna. Ministrova je obaveza da odgovori.

2. Napraviću kratki uvod: obzirom da dolaskom nove Vlade, što se tiče resora obrazovanja, napravili smo velike reforme, hrabro, istrajno i odlučno, u cilju da promijenimo dosadašnji sistem koji nije bio funkcionalan, prije svega u resoru obrazovanja i tako, ne povećavajući budžet resornog ministarstva, uspjeli smo da jednim racionalnim pristupom, koji je nekad bio i dosta ambiciozan od strane nas, zaustavili te negativne procese i negativne interesne grupe i ostvarili višak vrijednosti i na taj način te vrijednosti uložili u opremanje, u infrastrukturu škola, u osiguranje škola i sve ostale.

Ukupno 90 riječi. Još uvijek nema odgovora na pitanje.

Tvrdnja da su napravljene velike reforme nije tačna. Tema nije u vezi sa postavljenim pitanjem. Ne postoje analize funkcionalnosti dosadašnjeg sistema, pa je i taj dio izjave proizvoljan, i kao takav nebitan. Drugi dio rečenice je konfuzan. Ministar obrazovanja očigledno nije u stanju sastaviti složeniju rečenicu. I dalje ne znamo: šta su bili negativni procesi, šta je ambicioznost u racionalnom pristupu, ko čini negativne interesne grupe (i šta je njihov interes?), kako je ostvaren višak vrijednosti, šta je višak vrijednosti, i od čega, u obrazovanju, koliki je on tačno bio i gdje se tačno uložio. Bez svih ovih detalja, iskaz je, još jednom, proizvoljan, dakle nebitan, i suvišan.

3. Na taj način smo stekli jako puno neprijatelja, znači tih interesnih grupa koje pokušavaju na bilo koji način da ospore taj naš uspjeh problematizirajući, uglavnom kod javnih nabavki, one najznačajnije naše projekte koje je javnost prihvatila sa oduševljenjem.

Ukupno 38 riječi.

Tvrdnja da je javnost prihvatila najznačajnije projekte s oduševljenjem je također proizvoljna. Ministarstvo nije radilo istraživanja javnog mnijenja na tu temu.

Ministar svoj proizvoljni utisak o radu (svog) ministarstva, nepotkrijepljen relevantnim činjenicama, nevezan za temu, sada namjerava povezati s temom, tako što pitanje zastupnika dovodi u vezu sa interesnim grupama koje se protive: a) reformama, b) opremanju škola, c) osiguranju škola, d) izgradnji infrastrukture. Insinuira da je i zastupnik Vukasović dio te interesne grupe. I dalje ne znamo koje niti koji su njeni motivi za destrukciju obrazovanja.

4. (Prvo pitanje se odnosilo na nabavku i opremanje elektronskih učionica.) Uvaženi zastupniče Vukasović, jednoglasno ste donijeli budžet u kojem jedna od stavki budžeta resora za obrazovanje, nauku i mlade je bila i elektronske učionice.

Ukupno 34 riječi.

Činjenica da je budžet donesen jednoglasno nema nikakve veze s pitanjem kako je nabavka izvršena. I ponovo nebitno. Pominjanjem zastupnika, i korištenjem množine, uz jednoglasno, odgovornost se želi prebaciti na Skupštinu.

5. Procedura nalaže da se formira komisija za javne nabavke. Komisiju za javne nabavke čine eksperti iz Kantona, ne samo iz resora, nego iz Kantona koji su na raspolaganju i ta komisija ima zadatak da izvrši javnu nabavku i to je jedan proces u kojem svi oni koji imaju ambicije da apliciraju imaju mogućnost da utiču i na tendersku dokumentaciju, da se žale Agenciji za javne nabavke u svim procesima te javne nabavke.

Ukupno 72 riječi.

Pitanje je bilo, podsjetimo se: koje su reference kompanije kojoj su dodijeljena sredstva. Ministar ovdje drži lekciju, smušeno i nejasno, o proceduri, koja je poznata, propisana, i koju zastupnici znaju. Po svemu sudeći, ministar se obraća TV gledaocima, koje želi uvjeriti u zakonitost i korisnost svoga rada. Cijeli iskaz je, međutim, ponovo nerelevantan.

Saberimo: 348 riječi, a još nema odgovora ni na prvo od tri pitanja.

 

6. U ovom slučaju ste spomenuli konzorcij koji je uspio da prođe i da realizuje ovaj projekat u kojem se nalaze, mislim da su dvije firme kao konzorcij, da su prošle kod nabavke elektronskih učionica i poslije to povezujete sa da je jedna od tih firmi, to jest jedan od vlasnika te firme, kasnije, takođe po zakonu o obrazovanju odraslih, to je prvi zakon koji ste jednoglasno donijeli kao Skupština, i koji je jako značajan zakon da uredi oblast obrazovanja odraslih, rekli ste da jedan od tih firmi, od osnivača, je kasnije osnivač jednog centra za obrazovanje odraslih, a to je prvi centar koji je registrovan u Kantonu Sarajevu.

Ukupno 109 riječi.

Zastupnik nije pominjao konzorcij, nije pominjao nikakve firme, nije pominjao vlasnika firme. Još uvijek nema odgovora na pitanje. Ponovo se odgovornost prebacuje na Skupštinu (prvi zakon koji ste jednoglasno donijeli…). Pitanje se odnosilo na firmu Eding telecom. Iz 109 riječi ministra nije jasno ko je konzorcij, koliko firmi je umiješano, ko je čemu i čega osnivač, o kakvom se centru radi… Ponovo elementarna nesposobnost da se sastavi jasna izjavna rečenica i odgovori na jasno na postavljeno pitanje.

7. I problem se javlja kada kod javnih nabavki taj centar kao prva osnovana organizacija, dobiva prvu javnu nabavku za edukaciju nastavnika, to jest učiteljica informatike jer smo uveli nastavni predmet informatiku od prvog razreda, kada Elektrotehnički fakultet nije konkurentan.

Ukupno 39 riječi.

Kakav se problem javlja? Ministar zastupničko pitanje doživljava kao problem? Ali, najzad, naziremo nešto nalik odgovoru. Neki je novoosnovani centar (privatna firma) dobio posao da obrazuje učiteljice, iz oblasti kojom se bavi Elektrotehnički (javni) fakultet. Razlog: ETF nije konkurentan. Zašto nije? Ne znamo.

8. Moram da kažem da je moja obaveza, kao i resornog Ministarstva, da poštujemo zakon i da smo mi molili kolege sa ETF-a da se registruju za oblast obrazovanja odraslih jer na drugi način nemaju mogućnost da prođu, nisu uopšte u mogućnosti da budu ravnopravni i da na taj način ostvare javnu nabavku kod obrazovanja odraslih.

Ukupno 56 riječi.

Dakle, ETF nije konkurentan jer nije registrovan, po zakonu, koji je donesen nedavno, i vrlo vjerovatno s ciljem da se angažuje privatni sektor. Odgovor na pitanje, kakve reference ima firma osnovana prije godinu dana, glasi: jer jedina ona ispunjava uslove Zakona o obrazovanju odraslih. Ukupno: 8 riječi.

9. (Sljedeće pitanje odnosi se na nabavka vatroopreme). Znači, mi smo kao resorno ministarstvo opredijelili se da praksu noćnih čuvara koja je postojala 15 godina i koja nas je koštala na godišnjem nivou skoro 5 miliona maraka zaustavimo i da napravimo ogromne uštede i da škole opremimo vatrodojavom, alarmnom dojavom i nadzorom i na taj način ostvarimo mogućnost za osiguranje škola i ušli smo u projekat osiguranja škola gdje se ovom prilikom problematizira nabavka vatrodojave kada, a sada moram spomenuti i način trezorskog poslovanja, kada mi imamo plan nabavki u toku godine, međutim, na kraju kalendarske godine sva sredstva koja nisu utrošena kroz projekte, gdje nisu uspjele se sprovesti javne nabavke, idu na saniranje deficita, stav ove Vlade je bio da se ne bavi isključivo saniranjem deficita koji je napravila prethodna vlada, već da pokuša da realizuje jako značajne projekte za sve resore.

Ukupno 143 riječi.

Ministar govori o uštedi na noćnim čuvarima: oni su otpušteni, a umjesto njih je uveden sistem vatrodojave i protivpožarnog osiguranja (od materijalne štete?) škola. Kolike su te uštede: ne znamo; da li je proces završen: ne znamo. Ali znamo da nije odgovor na pitanje:

Zašto nisu objedinjene sve nabavke iz oblasti, čime se zaobišla tenderska procedura?

U drugom dijelu rečenice spominje politiku vlade prema deficitu prethodne vlade. Ovdje se odgovornost prebacuje na prethodnu vladu, koja je stvorila neki deficit, a koji se ranije rješavao na račun neuspješnih javnih nabavki. To je nova tema, i nema veze s pitanjem, a iz konfuzne rečenice svejedno ne znamo ništa više: ni da li se i kako deficit sada rješava, koji su značajni projekti, ko i kako odlučuje o toj značajnosti, na koje se resore misli. Problematizira se i trezorsko poslovanje, i to nejasno: šta nije uredu s trezorskim poslovanjem?

10. U ovom slučaju, obzirom da smo imali veliki broj inspekcijskih prijava zbog čega škole u Kantonu Sarajevo nemaju vatrodojavu, opredijelili smo se da dio sredstava direktno preusmjerimo, znači, to je bila odluka, a mogu povezati i skijanja odmah, odluka Vlade i kod skijanja kada dio neutrošenih sredstava preraspoređuje na škole u cilju da se realizuju ovi projekti, da se stvore normalni uslovi za funkcionisanje škola.

Ukupno 65 riječi.

I nema odgovora na pitanje zašto se izbjegla tenderska procedura. A za skije, odgovornost je prebačena na Vladu. Pri tome, kupovina skija nema nikakve veze s normalnim funkcionisanjem škola. Nismo dobili odgovor, i sada bi se ovim pitanjem (izigravanje zakona) moralo baviti tužilaštvo.

11. Koristim priliku da čestitam, često me zastupnik Sejo Bukva pita zbog čega ne spomenem, znači, na inicijativu zastupnika Seje Bukve i na vaše prihvatanje i na veliko prihvatanje Vlade, realizovali smo jedan istorijski projekat, to je škola skijanja, gdje ponovo pojedinci, a znamo o kojim se portalima radi, pokušavaju da problematiziraju javnu nabavku skija gdje se Vlada opredijelila da sredstva prebaci školama i da škole direktno nabave opremu i da na taj način preko 4000 učenika nauči vještinu skijanja.

Ukupno 80 riječi.

Postavljeno pitanje koristi kao priliku da čestita. Kome? Sebi, ili zastupniku Bukvi. Pri tome, projekat nije dovršen, nikada nije bio u formi projekta razrađen i predstavljen. I ovdje se odgovornost prebacuje na Vladu (Vlada se opredijelila da sredstva prebaci…) Odgovor bi onda bio: Ministarstvo nije provelo zakonsku proceduru jer je Vlada riješila da sredstva podijeli na drugi način? Dovoljno je bilo i 15 riječi, iako taj odgovor ne bi bio dovoljan. Ko je u Vladi tako odlučio? Ko je izabrao Intersport i njemu mimo tendera prebacio pola miliona?

Ponovo se pominju neprijatelji, portali i pojedinci, koji problematiziraju rad ministarstva. TV gledaoci bi trebalo da zaključe da problema u radu nema, da je sve urađeno po zakonu, a da je zastupničko pitanje rezultat kampanje koja se u medijima vodi protiv ministra i Ministarstva. Insinuira se, ponovo, da su zastupnička pitanja postavljena zlonamjerno.

12. (I zadnja nabavka koju takođe pominjete je nabavka sigurnosnih golova.) Nakon nemilog događaja koji se desio na Dobrinji kada je stradao dječak zbog loše opreme, tada ovih golova, Federalno ministarstvo se opredijelilo da izdvoji dio značajnih sredstava za sve škole na području BiH u cilju da se počne nabavljati ta sigurnosna oprema, znači sigurnosni golovi koji su licencirani u EU i mi smo dobili dio sredstava i krenuli u tu javnu nabavku.

Ukupno 73 riječi.

Počinje se istorijatom, ali ponovo konfuznom rečenicom, bez jasnije uzročno-posljedične veze među događajima: a) nemio događaj (pogibija dječaka); b) investicija Federalnog ministarstva; c) kretanje u javnu nabavku.

Ne zaboravimo: Pitanje je bilo zašto je Ministarstvo kod nabavke golova izabralo najskuplju ponudu i za 136.000 KM nabavilo 45 umjesto planiranih 96 golova, kolika je bila prvobitna ponuda?

13. Imali smo tri pokušaja gdje nikada se nije, a nije bio uslov najniža cijena, već da se zadovolje certifikati koje je predvidjelo Federalno ministarstvo, aplicirali smo i tek u četvrtom pokušaju pojavljuje se firma sa tim certifikatima koja je ostvarila javnu nabavku.

Ukupno 42 riječi.

I dalje istorijat, bez konkretnog odgovora. Iz rečenice se naslućuje da u prva tri pokušaja nijedna ponuda nije imala certifikat o sigurnosti. Ministar provlači kroz odgovor da uslov nije najniža cijena nego certifikat, što je samo polovično tačno. Uslovi koji se ne isključuju su i najniža cijena i certifikat!

14. Mi smo insistirali da se ovo ponavlja iz razloga što bi bili poslije, ako bi se desio neki nesretni slučaj, rekli bi evo imali ste sredstva, imali ste sve, niste nikada to realizovali, vratili ste sredstva Federalnom ministarstvu i zbog toga smo bili istrajni i hvala bogu da smo ovaj uspjeli sprovesti tu javnu nabavku gdje nam se problematizira da je jedna firma odbijena zbog niske cijene, a to je, kako me je komisija upoznala, po Zakonu o javnim nabavkama.

Ukupno 80 riječi.

Objašnjava se motiv, iako se on ne dovodi u pitanje. Samovrednuje se rad (bili smo istrajni), bez adekvatne analize, osim, indirektno, nadnaravne verifikacije (hvala bogu). Odgovor je: Po zakonu ne moramo izabrati najnižu ponudu, pa smo zato izabrali duplo skuplju (13 riječi). Iako arogantan, ovaj se odgovor mora zapamtiti. On otkriva logiku upravljanja obrazovanjem: otpuštaju se radnici da bi se uštedjelo u obrazovanju, a onda se ušteđenim novcem razbacuje, neodgovorno i mimo zakonskih procedura.

15. Mi smo mogli dati ta sredstva Mašinskoj školi da na praktičnoj nastavi napravi te golove za sve škole u Kantonu Sarajevu, ali tada ne bismo imali taj certifikat i ne bi imali sigurnost da se sutra neće ponovo desiti taj nesretni slučaj. Imali smo čak i jednu prozivku zašto nisu instalirani ti golovi iz razloga što je dio direktora tražio da prođe ovaj zimski period kada bi mogli biti oštećeni, već kad počne realizacija nastave tjelesnog odgoja na vanjskim terenima da se to omogući da se instaliraju po neophodnim standardima.

Ukupno 92 riječi.

Cijeli je dodatak nebitan, jer je već odgovoreno na pitanje. Ali se ovdje pravi motiv –nedomaćinsko, a moguće i koruptivno ponašanje – sakriva (opravdava!) skretanjem pažnje na sigurnost djece.

16. Evo pokušao sam, možda sam bio malo opširan, ali radi javnosti da imate te informacije kako naši projekti na koje smo ponosni pokušavaju da se omalovaže, da se stavi nama mrlja u cilju interesa vjerovatno onih koji su povrijeđeni jer smo im uskratili neke novčane benefite i sve ovo što smo uradili. (Hvala.)

Ukupno 53 riječi.

Ministar i javno priznaje da se u odgovoru obraćao TV gledaocima (radi javnosti), informišući je da su projekti Ministarstva (na koje je ponosan) uredu, a da su postavljena zastupnička pitanja pokušaj omalovažavanja. I ponovo insinuira: a) da iza svega stoji neka neprijateljska grupa čiji je motiv b) osvetnički, pošto ona nije dobila novčane benefite. Ne kaže koja, jer zna da bi odgovarao za klevetu, ukoliko ne bi imao dokaze za to što tvrdi. (Očito ih i nema, jer bi inače to učinio.)

Zaključak

Ministar je odgovorio na dva od tri postavljena pitanja, za šta mu je trebalo 1108 riječi, umjesto 21. (Nazovimo to koeficijentom 50. Pedeset riječi umjesto jedne!) Oba odgovora su priznanje da nije poštovao zakon. Logorejom je nastojao to prikriti. Odgovarajući, pokazao je nezavidan nivo govornih kompetencija, nesnalaženje u sintaksi, nezavršavanje rečenica, konfuzno mišljenje. Objašnjenje (nipošto opravdanje!) je nepripremljenost, ali prije svega nastojanje da se izbjegne konkretan odgovor.

Koeficijent 50 je opšteraširena pojava (dakle, ne samo u Skupštini Sarajevskog kantona) karakteristična za parlamentarni rad koji prate kamere javnih servisa. On ukazuje na:

  1. tendenciju da se istupi koriste u svrhu samopromocije
  2.  tendenciju da se sabotira konstruktivan rad, jasnoća iskaza i izbjegne utvrđivanje odgovornosti, skretanjem pažnje sa bitnog na nebitno, ili njenim otupljivanjem, uspavljivanjem, dugim i nefokusiranim govorenjem
  3. nepostojanje zaštitnih mjera od ovih vrsta zloupotreba

U vezi s ovim, Skupština bi mogla i morala ustanoviti mehanizme sprečavanja zloupotrebe skupštinskog prostora i vremena. Predsjedavajući odnosno predsjedavajuća bi morali imati ovlasti da insistiraju na jasnim, kratkim i konkretnim odgovorima na zastupnička pitanja, te da kažnjavaju sve koji tu obavezu izbjegavaju. To je od suštinske važnosti, za zajednicu koja se smatra demokratskom.

Izbjegavanje ministra obrazovanja da odgovori jasno na postavljena pitanja, propuštanje prilike da u skupštini objasni ono što nije na sajtu svog ministarstva važan je signal i za međunarodnu zajednicu. Ukoliko ovakvo upravljanje obrazovnim resursima smatra neprihvatljivim (uz opisano nepoštovanje zdravog razuma, logike i elementarne pristojnosti), onda bi se od njega jasno morala ograditi, a svoj angažman u polju obrazovanja definisati i kao jasan pritisak na političke strukture da ovakve prakse eliminišu.

Školegijum: Ime bez škole (Vahida se vraća)

http://www.skolegijum.ba/

Ponuda direktorima: Izložba. Dostava na školska vrata.

Na mnogo načina kao direktor/ica škole možete poslati poruku u javnost da upravljate kolektivom koji jasno razlikuje antifašizam od fašizma, a neki od njih su ovi:

u vašoj školi sva su djeca jednako dobrodošla; ni jedno (ni javno niti prikriveno) ne uživa privilegije i niti jedno se ne potcjenjuje; sva su različita, nijedno jednakije;

u vašoj školi ne laže se o prošlosti; istina je obaveza i standard, a ne incident;

u vašoj školi ne trpi se nasilje; ni jezičko, ni emocionalno, ni intelektualno, ni moralno;

u vašoj školi djeca su ljudi, a ljudi nisu plastelin;

Na mnogo načina, simbol antifašističkog mišljenja i djelovanja je Vahida Maglajlić. Pozivamo vas da prostor svoje škole otvorite mobilnoj izložbi Ime bez škole.

https://www.youtube.com/watch?v=nzWVuFLFF2M

Translate »