Organska hrana iz Martin Broda

Obitelj Marčeta ima usjeve na 5000 četvornih metara zahvaljujući zemlji svojih susjeda koju unajmljuju i obrađuju. To je još jedna uspješna priča vezana uz članove Turističkog klastera Una

Od voća i povrća, preko proizvoda od aronije do onih od meda, sve se može pronaći u poljoprivrednom obrtu obitelji Marčeta iz Martin Broda. Na 5000 četvornih metara sade krumpir, kukuruz, grah, papriku, paradajz… Voćke dobro urode plodom, a ove su se godine naročito isticale maline i smokve. Poseban ton cijeloj priči daju i pčele koje napustivši svoje košnice uživaju oprašujući prekrasnu dolinu rijeke Une.

Bosiljku Marčetu i njezinu obitelj posjetili smo u njihovu domu, zainteresirani saznati kako ti članovi Turističkog klastera Una provode pripreme za ostvarenje malog granta koji su ovog ljeta dobili kroz natječaj WWF-a unutar projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude – terenski projekt Una“. Grantovi su bili vezani za kreiranje nove i obogaćivanje već postojeće turističke ponude.

Dom obitelji Marčeta se nalazi doslovce nekoliko metara iznad rijeke Unac, a žamor slapova upotpunio je svaku minutu našeg razgovora. Zajedno sa suprugom Slavkom i snahom Mitrom, Bosiljka brine o usjevu. Dok njezin sin Milorad financijski osigurava obitelj radeći u Graničnoj policiji kao inspektor, najmlađi članovi obitelji, 10-godišnja Teodora i 12-godišnji Aleksandar itekako su svjesni ljepote rada sa zemljom i svakodnevno pomažu mami i baki.

 „Kada sama zbog posla ne stignem nuditi robu turistima, prepustim to svojoj djeci“, objašnjava Mitra Marčeta, Bosiljkina snaha koja je u Bosiljki pronašla savršenu svekrvu, ali i dobru prijateljicu i odličnu suradnicu. Stigavši iz Bosanskog Šamca u svoj budući dom, odmah je imala ideju o poljoprivrednom obrtu i nije puno čekala – plastenik uz kuću je nastao vrlo brzo. Mitra radi kao sezonski turistički radnik u Nacionalnom parku Una i njezin joj plastenik dobro dođe kao odmor nakon posla. Za razliku od nje, Bosiljka je cijelo vrijeme posvećena zemlji.

„Imamo svoje svinje, ovce, kokoši, pčele, povrće i voće. Kako ljudima koji imaju zemlju u Martin Brodu a nisu stalno ovdje ta zemlja ne bi propala, mi je unajmljujemo i na njoj sadimo. Tako je svima dobro – njihova zemlja ne propada, imaju i neki prihod od nje, a mi imamo veću obradivu površinu“, govori Bosiljka. Na pitanje što će postići kroz WWF-ov grant, objašnjava da će ubuduće svoje proizvode pakirati u posebnu ambalažu, brendirati ih jedinstvenim etiketama te izraditi raznovrstan promotivni materijal za sve događaje koje organiziraju NP Una, gospodarska komora i druge institucije.

Bosiljka Marčeta se nije oduvijek bavila poljoprivredom. Tek kada su se nakon turobnog razdoblja, prije 20-ak godina, vratili u Martin Brod, shvatili su da će tako najprije pronaći sredstva za život. Posebno ih je inspirirala snaha Mitra, koja je donijela novu energiju i volju. Školovana u Beogradu, Mitra je pohađala radionice motivacije na fakultetu i odmah spoznala da je budućnost u zajedništvu. Utoliko se oduševila početkom ove godine kada ju je predsjednica Turističkog klastera Una Zrinka Delić pozvala da zajedno s drugim članovima tada još budućeg Klastera pođe na studijsko putovanje u Sloveniju. „Tada smo svi shvatili koja je dobrobit asocijacije koja je osnovana u martu ove godine i sada više nitko ne može zaustaviti suradnju koju smo započeli“, zadovoljno priča Mitra.

Reagiraju li susjedi drukčije na članove Klastera? Komentira li se napredak u poslovanju? „Nama nitko ne može biti konkurencija jer sve imamo prvi, a reakcija će uvijek biti“, jasna je Mitra. „U Martin Brodu prvi imamo svoj paradajz, domaći, nešpricani. Već ga 15. juna možemo ubrati. A kako radimo tuđu zemlju i tamo sijemo, imamo puno toga. Da ljudima ne propadne njiva, jer to se događa ako se zemlja ne obrađuje, mi smo te njive unajmili i sijemo i tamo. Imamo svoje ovce, kokoši, pčele… I trudimo se da svake godine imamo što više!“

Bosiljkin suprug Slavko brine o njihovim pčelama. „Životni vijek pčele radilice je 21 dan. Mlada pčela izlazi van iz legla u tom vremenu i ona mora imati hrane. Pripremamo joj smjesu od šećera i vode, čime ih svakoga dana hranimo. Preostale pčele, ako ne troše energiju, požive do šest mjeseci“, objašnjava nam kako brine o svojim košnicama Slavko Marčeta.

„Proizvode od meda nudimo uz svježe povrće i voće. No nismo jedini! U Martin Brodu ima još ljudi koji turistima nude svoje proizvode, od likera do sira. NP Una i WWF omogućili su nam da svoje proizvode nudimo turistima na tri lokacije u Martin Brodu, što mi ravnopravno koristimo“, priča Bosiljka. Upravo su to lokacije na kojima se nerijetko mogu susresti Bosiljkini unuci.

Broj turista u parku iz godine u godinu raste. Tome najbolje svjedoči Mitra, koja prodaje ulaznice i ponosi se svojim bilješkama o prodaji kroz posljednjih pet godina. „ Naročito nas posjećuju Arapi! Vole vodu, prirodu, sve ih to privlači“. No Mitra upozorava i na veliku prepreku s kojom se suočava njezin kraj – udaljenost od Bihaća. „Nedostaje nam pruga koja je nekoć postojala. U selu živi samo 80 ljudi, uglavnom starija populacija. Ako prođe nominacija parka pri UNESCO-u, ta bi se pruga mogla obnoviti i to bi za nas bio spas. Tako bi i više posjetitelja parka moglo uživati u ovom prekrasnom dijelu Une“, kaže Mitra, zaključujući da je ovako većina posjetitelja usredotočena na Štrbački buk, nesvjesna dobre priče u Martin Brodu.

A da ona postoji, u to smo se i sami uvjerili. Legenda kaže da je ovo selo dobilo naziv po djevojci Marti koja je svakodnevno prelazila Milančev buk kako bi se na drugoj strani obale sastala s mladićem u kojeg je bila zaljubljena. Jednog se dana okliznula na unsku sedru, pala i utopila u rijeci. Od tada se ovo mjesto zove Martin Brod.

Možda tužna priča, ali svakako dobar poriv za otkriti ljepote Martin Broda i razumijeti oduševljenje Mitre Marčete krajem u koji se doselila i nikad ga ne bi napustila.

 

O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/

 

Dan ekološkog duga

Dan ekološkog duga dolazi najranije otkako se vrše mjerenja. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reproducirati i ponovo izrasti.

 

Već 2. augusta, najranije otkako se vrše mjerenja, čovječanstvo će iskoristiti godišnje resurse prirode, javlja Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network, GFN), međunarodna istraživačka organizacija koja je prva uvela metodu izračuna ekološkog duga. Emisije ugljika najbrži su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak.

 

Dan ekološkog duga  označava datum kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premašuje ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. Pomaknuo se s kraja septembra (mjereno 1997. godine) na 2. augusta ove godine, najranije otkako je svijet prvi put ušao u ekološki dug početkom 1970-ih. Drugim riječima, čovječanstvo trenutačno koristi resurse 1,7 puta brže nego što se ekosustavi mogu regenerirati. Dakle, globalno koristimo 1,7 planeta a imamo samo jedan. Troškovi ovog globalnog ekološkog prekomjernog trošenja postaju sve očitiji diljem svijeta, u obliku nestajanja šuma, suša, oskudice vodom, erozije tla, gubitka biološke raznolikosti i nakupljanja ugljičnog dioksida u atmosferi.

 

Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, objavljenom u oktobru prošle godine, sve zemlje u našoj regiji žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. To dokazuju i podaci GFN-a o ekološkom otisku, koji se mjere u globalnim hektarima (ghe). To je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da udovolji našim zahtjevima (biokapacitet). Slovenija se ističe kao zemlja s najvećim ekološkim otiskom (4,69 gha). Slijedi je Hrvatska (3,78 gha), iza koje su Crna Gora (3,63 gha), Bosna i Hercegovina (3,22 gha gha) te Srbija (3,1 gha). Dobra je vijest da je u svim zemljama regije ekološki otisak mjeren u 2013. manji u odnosu na 2012. godinu.

„Dobra vijest je da možemo preokrenuti ovaj poražavajući trend. Naš planet je konačan, ali ljudske mogućnosti nisu. Ako svake godine pomaknemo Dan ekološkog duga za 4,5 dana unazad, do 2050. godine vratili bi se u okvire potrošnje jednog planeta. U WWF-u nastojimo pridonijeti tome sprječavajući uništavanje prirodnih rijeka, unaprjeđujući rad zaštićenih područja, potencirajući dobro gospodarenje šumama i promovirajući održive proizvode iz ribarstva“, ističe Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

 

Prema posljednjim podacima, Bosna i Herzegovina troši resurse 1,98 planeta. Naš ekološki otisak čine ugljični dioksid (1,69 gha), obradive površine (0,66 gha), šumski proizvodi (0,53 gha), ribolovna (0,02 gha) i naseljena područja (0,02 gha) te pašnjaci (0,3 gha). Biokapacitet po stanovniku izinosi 1,69 gha.

 

Stručnjaci tvrde da bi smanjivanje otpadne hrane za 50% u cijelom svijetu moglo pomaknuti datum Dana ekokloškog duga za 11 dana, dok bi ga smanjenje emisija ugljičnog dioksida za 50% pomaknulo za čak 89 dana.

 

GFN s gotovo 30 partnera širom svijeta potiče pojedince da podupru #movethedate akciju osobnim angažmanom. To uključuje zabavno i informativno učenje o raznim metodama kojima se kroz svakodnevne aktivnosti može smanjiti osobni ekološki otisak. Na internetskim stranicama Dana ekološkog duga nalazi se i kalkulator ekološkog otiska kojim se može izračunati koliko prirodnih resursa troši svaki pojedinac te kada je baš vaš Dan ekološkog duga.

Sustavna promjena ključna je za pomicanje datuma Dana ekološkog duga. Zato GFN, koji je ranije ove godine pokrenuo svoju otvorenu podatkovnu platformu, pomaže u širenju rješenja koje su identificirale dvije organizacije: Project Drawdown i McKinsey & Company. „Da bi se postigli ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma, čovječanstvo će morati prestati koristiti fosilna goriva prije 2050. To bi u velikoj mjeri doprinijelo rješavanju problema prekomjerne potrošnje prirodnih resursa“, tvrdi Mathis Wackernagel, predsjednik uprave GFN-a i jedan od osnivača Ecological Footprint-a.

 

Prema najnovijim podacima već se krećemo u pravom smjeru. Ekološki otisak po stanovniku u SAD-u pao je gotovo 20% od 2005. do 2013. godine, od kada postoje posljednja dostupna mjerenja. Ova značajna promjena povezana je uglavnom sa smanjenim emisijama ugljik- dioksida. Američki BDP po glavi stanovnika porastao je za oko 20% u istom razdoblju, što pokazuje da je moguće smanjiti potrošnju prirodnih resursa i u isto vrijeme ostvariti ekonomski rast. Unatoč tome što je američka vlada „napustila“ rad na borbi protiv klimatskih promjena,  mnogi američki gradovi, države i velike tvrtke udvostručuju svoje obveze.

 

Kina, zemlja s najvećim ukupnim ekološkim otiskom, u najnovijem petogodišnjem planu čvrsto se zalaže za izgradnju „ekološke civilizacije“. Škotska, Kostarika i Nikaragva dobri su primjeri zemalja koje ubrzano rade na prestanaku korištenja fosilinh goriva u svom energetskom sustavu.

 

O Global Footprint Networku:

Global Footprint Network je istraživačka organizacija koja želi promijeniti kako svijet upravlja prirodnim resursima i reagira na klimatske promjene. Od 2003. djelovali su s više od 50 zemalja, 30 gradova i 70 globalnih partnera za isporuku znanstvenih uvida koji su doveli do učinkovitih politika i investicijskih odluka. Zajedno, mi stvaramo budućnost u kojoj svi možemo napredovati unutar granica našeg planeta.

www.footprintnetwork.org

 

O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/

 

Prepoznajte vrijednost naše prirode uz prirodazaljude.org

Regija u kojoj živimo prepoznata je diljem svijeta po izuzetnim prirodnim vrijednostima: netaknutim rijekama, šumama visoke vrijednosti, jedinstvenoj obali i bogatom divljem svijetu. Prepoznamo li i sami vrijednost prirode koja nas okružuje, ozbiljnije ćemo shvatiti obvezu njezine zaštite koja se tiče svakog pojedinca. WWF je stoga pokrenuo internetsku stranicu prirodazaljude.org kojom na jednom mjestu ističe vrijednosti prirode, a predstavlja je povodom Dana planeta Zemlje koji se na sutrašnji dan obilježava još od 1970. godine.

„Ovom stranicom želimo prikazati prirodu kroz vrijednosti vode, šume, mora i drugih ekosustava bez kojih život na Zemlji ne bi bio moguć. Želimo ohrabriti političare da prilikom donošenja odluka uzmu u obzir širok spektar prirodnih vrijednosti, a poslovni sektor da integrira zaštitu i održivo korištenje prirodnog i društvenog kapitala u svojem poslovanju“, ističe urednica stranice Kasandra-Zorica Ivanić iz WWF Adrije.

Stranica se temelji na podacima, pričama i primjerima dobrih praksi kako koristiti prirodne vrijednosti na održiv način i tako doprinijeti ekonomskom i društvenom razvoju naše regije.

Kako WWF kroz svoje programe potiče lokalne zajednice da aktivnije sudjeluju u upravljanju prirodom i njenim resursima, ova stranica nudi i modele za takve suradnje te može potaknuti svakog pojedinca da se aktivira u zaštiti naših prirodnih vrijednosti.

Podaci objavljeni na prirodazaljude.org temelje se na analizi procjene dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) koju je WWF proveo u 58 parkova naše regije, a među njima i šest parkova u Bosni i Hercegovini. Zaključak je da sva zaštićena područja u Bosni i Hercegovini ostvaruju prihode od vode, poljoprivrede, stočarstva, proizvodnje meda te sve više i od turizma. Močvara Hutovog blata pruža raznolike usluge ekosistema: kontrolu poplava, dopunjavanje podzemnih voda, ublažavanje klimatskih promjena, pročišćavanje vode, rekreaciju i turizam. Zaštićena područja se smatraju prilikama za zapošljavanje: poslovi u nacionalnim parkovima Sutjeska, Kozara i Una osiguravaju ekonomsku stabilnost za više od 200 obitelji.

Koriste li se prirodni resursi u BiH na održivi način, jesu li zaštićena područja integrirana u turizam i razvojne strategije, prepoznaje li lokalno stanovništvo koristi usluga ekosustava i kako riješiti očite nedostatke turističke ponude i infrastrukture u zaštićenim područjima tek su neka od pitanja na koja WWF nastoji pronaći rješenja.

„BiH je teško pogođena nezaposlenošću, a radna mjesta u zaštićenim područjima osim ekonomske koristi nude i brojne društvene dobrobiti, kao što su prilike za obrazovanje i osvješćivanje lokalnog stanovništva potičući skrbnički stav prema prirodi. Kako bismo pronašli rješenja za velik broj problema s kojima se u BiH suočavamo, želimo okupiti stručnjake iz cijele regije koji će podijeliti s nama primjere dobre prakse o održivom korištenju prirodnih resursa u drugim zemljama“, ističe Kasandra-Zorica Ivanić.

Stranica prirodazaljude.org trenutačno se temelji na podacima vezanima uz prirodu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a u WWF-u ističu da će do kraja ljeta obuhvaćati sve zemlje regije. Stranica je ostvarena kroz WWF-ov program „Zaštićena područja za prirodu i ljude“. Unutar tog programa WWF provodi i dva terenska projekta: u Nacionalnom parku Una radi se na stvaranju modela gdje su parkovi generator za razvoj ekološki odgovornog poslovanja, kroz pružanje podrške za ideje zelenog poslovanja, otvaranje eko tržnice, plasiranje lokalnih proizvoda na tržište te njihovo brendiranje. U Nacionalnom parku Sutjeska radi se na razvoju održivog turističkog proizvoda koji može poslužiti kao alternativa neodrživim obrascima razvoja.

O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/