Od ove srijede živimo na dug!

0

U srijedu, 1. kolovoza/augusta, svijet ulazi u ekološki dug, najavljuje Global Footprint Network (GFN). Dan ekološkog duga je onaj dan kada potreba čovječanstva za prirodom nadmašuje ono što zemljini ekosustavi mogu u 2018 godini obnoviti.

Taj dan, koji se ove godine obilježava najranije otkako se vrše mjerenja (1997. godine bio je potkraj rujna), simbolično prikazuje utjecaj ljudskih aktivnosti na prirodu i njezine resurse. Prema GFN-u, za trenutačne potrebe čovječanstva bila bi nam potrebna 1,7 planeta kako bismo imali dovoljno prirodnih resursa za potporu ljudskim aktivnostima.

„Činjenica da se ovaj dan svake godine pomiče unaprijed govori nam da se i dalje prema planetu ne ponašamo odgovorno! Živimo od sve veće pozajmice koju uzimamo s računa bolje budućnosti  svoje djece “, ističe Deni Porej, direktor WWF Adrije. „Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, sve zemlje u našoj regiji žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. To dokazuju i podaci GFN-a o ekološkom otisku, koji se mjere u globalnim hektarima (ghe). To je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da njima udovolji (biokapacitet). Prema tim podacima Slovenija predvodi našu regiju s najvećim ekološkim otiskom i prva ulazi u ekološki dug 12. svibnja/maja. Slijede je Hrvatska (19. lipnja/juna), Crna Gora (29. lipnja/juna), Bosna i Hercegovina (6. srpnja/jula), Makedonija (19. srpnja/jula) i Srbija (30. srpnja/jula)“, kaže Porej, dodajući da najkasnije u dug ulazi Albanija, 14. listopada/oktobra.

Ekološki dug moguć je samo ograničeno vrijeme prije nego što se prirodna osnovica za ljudski opsatanak počne degradirati i eventualno u potpunosti uništiti. Budući da naše potrebe sve više prelaze mogućnosti planeta da se regenerira,, na što dodatno utječu posljedice klimatskih promjena, Dan ekološkog duga je snažan podsjetnik na hitne akcije koje pojedinci i zemlje moraju poduzeti kako bi zaštitili šume, oceane, slatkovodne resurse, biljni i životinjski svijet, te tako pomoći u postizanju održivog razvoja. Ideje kako promijeniti svoj otisak mogu se pronaći na stranici GFN-a i WWF Adrije.

Razdoblje od sada do 2020. godine moramo iskoristiti kako bismo definirali ključne obveze i akcije kojima možemo preokrenuti trend gubitka prirode do 2030. godine i pomoći u osiguranju zdravlja i dobrobiti ljudi i našeg planeta.

O Global Footprint Networku:

Global Footprint Network je istraživačka organizacija koja želi promijeniti kako svijet upravlja prirodnim resursima i reagira na klimatske promjene. Od 2003. djelovali su s više od 50 zemalja, 30 gradova i 70 globalnih partnera za isporuku znanstvenih uvida koji su doveli do učinkovitih politika i investicijskih odluka. Zajedno, mi stvaramo budućnost u kojoj svi možemo napredovati unutar granica našeg planeta.

www.footprintnetwork.org

O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/

Svake dvije minute ugiba jedan dupin ili kit

0

Dupini i kitovi fascinantne su životinje koje neprestano pobuđuju maštu ljudi, čemu svjedoči sve veći broj turista koji dolaze na more s ciljem promatranja ovih veličanstvenih stvorenja. Oni su među najinteligentnijim životinjama na našem planetu i imaju ključnu ulogu u održavanju zdravlja morskih ekosustava, a time i ljudskog zdravlja. Unatoč tome, zbog velikog prilova u ribarstvima diljem svijeta, svake dvije minute strada dupin ili kit.

Povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti, WWF je objavio izvješće izrađeno u suradnji s Konvencijom o migracijskim vrstama, koje otkriva velike izazove s ​​kojima se bore znanstvenici i stručnjaci kako bi smanjili prilov i zajamčili opstanak dupina i kitova. Izvješće ističe potrebu za povećanjem pritiska javnosti na donosioce odluka i ribarsku industriju, da zaštite dupine i kitove za naraštaje koji dolaze.

Dupini i kitovi imaju snažan utjecaj na ekosustave u kojima žive, pa bi značajnije smanjenje njihove brojnosti moglo imati katastrofalne učinke na te ekosustave. Kitovi su vršni predatori, pa su ekološki značajni jer pohranjuju i prenose hranjive tvari (posebno ugljik i dušik) te energiju unutar i između ekosustava. Svake godine više od 300.000 dupina i kitova zapetlja se i utopi u ribolovnim alatima kao što su mreže stajaćice. Samo u Peruu zbog zapetljavanja u ribarsku opremu i mreže godišnje strada između 15.000 i 20.000 dupina i kitova.

Napuštanje neodrživih ribolovnih praksa te usvajanje novih djelotvornijih mjera i tehnoloških rješenja jedina je garancija smanjenja prilova. Prema izvještaju, najnaprednija rješenja uključuju razvoj alternativne opreme za postojeće metode ribolova kao što su mreže stajaćice, te učinkovito upravljanje morskim zaštićenim područjima što uključuje prostorna i vremenska ograničenja ribolovnih aktivnosti.

„Ovo izvješće potvrđuje da već postoji nekoliko metoda i tehnologija s potencijalom za značajno smanjenje prilova kitova i dupina čiji je značaj za biološku raznolikost nemjerljiv. Nadamo se da će izvješće ukazati na ovo goruće pitanje i potaknuti  državne čelnike i relevantne osobe koje upravljaju ribarstvima diljem svijeta da što prije usvoje nove metode i tehnologije. Nemamo vremena za gubljenje“, kaže Patrik Krstinić, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adrija.

Postoje i pozitivni primjeri, poput SAD-a koje su odlučno krenule u sprječavanje  prilova dupina i kitova. Novi američki Zakon o zaštiti morskih sisavaca (MMPA) obvezuje svaku državu koja izvozi ribu u SAD da svoje propise o zaštiti morskih sisavaca uskladi s onima u SAD-u, posebice mjere redukcije prilova. Budući da je SAD jedan od najvećih svjetskih tržišta za uvoz ribe, novo pravilo moglo bi pozitivno utjecati na standarde ribolova u glavnim izvoznim zemljama, uključujući Kanadu, Čile, Kinu, Japan i Meksiko (http://wwf.panda.org/wwf_news/?325351/US-Cetacean-bycatch-reduction-Measures-Investigations).

Iako se na prvi pogled čini da su “obični” građani nemoćni po pitanju smanjenja prilova, to nije tako. Naime, odabirom održivih proizvoda iz ribarstva doprinosi se oporavku mnogih ribljih stokova i zaštiti morskih sisavaca poput dupina i kitova. WWF već četvrtu godinu provodi projekt naziva Fish Forward, čiji je cilj upravo educirati kupce kako birati održive proizvode iz ribarstva, uz jednostavan on line vodič www.kojuribukupiti.org

Močvare i rijeke ključni za održivu budućnost naših gradova

0

Urbane močvare i rijeke opskrbljuju gradove vodom, pružaju zaštitu od poplava te stvaraju zelene površine koje služe za rekreaciju

Danas obilježavamo Svjetski dan vlažnih staništa, koja su na međunarodnoj razini zaštićena Ramsarskom konvencijom, potpisnica koje je i Bosna i Hercegovina. Usprkos velikim dobrobitima koje nam nude naše prirodne rijeke i močvare, u posljednjih 100 godina uspjeli smo uništiti oko 2/3 svjetskih vlažnih staništa, većinom zbog nekontrolirane urbanizacije te kanaliziranja rijeka i isušivanja močvara.

Svake godine 2. veljače obilježavamo Svjetski dan vlažnih staništa, kako bi se podigla svijest o značajnoj ulozi močvara i rijeka za ljude i sav živi svijet. Ove godine pod sloganom „Vlažna staništa za održivu urbanu budućnost“ ističe se njihova važna uloga za bolju kvalitetu života u gradovima.

„Močvare i rijeke su iznimno važne za ljude i prirodu te vrste koje o njima ovise. One su bogatstvo života i nude nam mnogo više koristi nego što mislimo. One opskrbljuju gradove vodom, štite nas od poplava, smanjuju onečišćenje zraka te se koriste za rekreaciju, što svakako doprinosu boljem zdravlju i kvaliteti života u gradovima. Vlažna staništa tijekom velikih padalina zadržavaju višak vode, sprečavajući prirodne katastrofe i troškove uzrokovane njima. Vegetacija u urbanim vlažnim staništima djeluje i kao filter za razne vrste onečišćenja, što doprinosi boljoj kvaliteti vode,“ rekla je Marta Rohas Urego, generalna tajnica Ramsarske konvencije.

WWF dugi niz godina radi na očuvanju najznačajnijih svjetskih vlažnih staništa i ove godine je službeni partner Ramsarske konvencije. I WWF smatra da današnji neodrživi urbani razvoj stvara veliki problem jer se zbog širenja gradova vlažna staništa uništavaju i isušuju. Međutim, kada se močvare i rijeke zaštite i koriste održivo, mogu osigurati gradovima višestruku ekonomsku, društvenu i kulturnu dobrobit.

Močvarna staništa Hutova blata i Livanjskog polja su dobar primjer u Bosni i Hercegovini jer su  od davne prošlosti opskrbljivala hranom i pitkom vodom stanovništvo i pružali im priliku za uživanje u prirodi.

WWF Adria već dugi niz godina radi na tome, da se revitaliziraju područja Hutova blata i Livanjskog polja, ali se cijelo vrijeme suočavaju s nerazumjevanjem značaja ovih vlažnih staništa od strane odgovornih za katastrofalno stanje ekosustava naših močvara.

„Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Ramsarske konvencije, se obvezala zaštiti naše močvare. Nažalost ne poduzimaju se neophodni koraci kako bi ih spasili. WWF je pokrenuo incijativu za revitalizaciju močvarnih ekosustava Hutova blata i Livanjskog polja. Rješenje za spas naših močvara vidimo kroz suradnju nadležnih državnih tijela i hidro-energetskog sektora koji koristi vode ovih močvara. Ako se žurno ne pokrenu konkretni koraci i ne započne proces revitalizacije, smatram da ćemo ih već za 30 godina bespovratno izgubiti“ upozorio je Zoran Mateljak predstavnik WWF-a u Bosni i Hercegovini.

Močvare i rijeke su iznimno važne za ljude i prirodu te vrste koje o njima ovise. One su bogatstvo života i nude nam mnogo više koristi nego što mislimo. One opskrbljuju gradove vodom, pružaju zaštitu od poplava, smanjuju onečišćenje zraka te stvaraju zelene površine koje služe za rekreaciju, što svakako doprinosu boljem zdravlju i kvaliteti života stanovnika.

„Štoviše, isušivanje močvara i kanaliziranje rijeka za urbani razvoj dugoročno može dovesti do iznimno štetnih posljedica i povećati izloženost negativnim posljedicama poplava što može rezultirati velikim financijskim štetama za građane. Urbane močvare su također mnogo jeftinije za održavanje nego što je to slučaj kod umjetnih regulacija. Vlažna staništa su oaze prirode među sivim krajolicima gradova i treba ih zaštititi, a ne uništiti,“ dodao je Mato Gotovac iz WWF-a.

O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/

 

 

Lokalna zajednica već osjeća dobrobit od Turističkog klastera Una

0

Nakon što je WWF Adria u maju objavila grantove za projekte kojima se poticao rad lokalne zajednice oko Nacionalnog parka Una, vidljivi su prvi rezultati provedbe tih projekata

Iako je prošlo samo mjesec dana otkako je WWF Adria unutar svog projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ dodijelila grant sredstva privrednim društvima i udruženjima koja djeluju u ili oko Nacionalnog parka Una, već su vidljivi prvi rezultati provedbe tih projekata. Grantovi su bili vezani za kreiranje nove i obogaćivanje već postojeće turističke ponude.

 

„Namjera WWF-a bila je potaknuti poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice te inicirati one privredne djelatnosti koje će biti generator napretka, razvoja i podrške za daljnji rad u zaštićenom području. Dodijeljeno je ukupno 12 grantova u vrijednosti od 1.500 do 3.000 eura, koji izravno vežu zaštitu okoliša s boljim životnim uvjetima i kreiranje nove turističke ponude, te općenito osiguravaju dugoročnu održivost i zaštitu prirodnog kapitala“, ističe Zrinka Delić iz WWF Adrije, ujedno i predsjednica Turističkog klastera Una osnovanog u martu ove godine. Grantovi, dodaje, nisu bili namijenjeni isključivo članovima Klastera, već svima koji žele pridonijeti povećanju odgovornosti prema okolišu.

Upravo su to poželjele Aida Ramić i Elvira Fileković, koje predstavljaju udrugu Centar za održivi razvoj COR, koju su osnovale u septembru prošle godine. U deset mjeseci poslovanja koje se uglavnom svodi na pisanje projekata, dvije su pravnice postigle savršeni zgoditak: devet projekata, od ukupno devet napisanih, odobreno je za financiranje. Aida i Elvira nisu članice Klastera, no pravno će to postati čim se ponovno okupi skupština. „Pisale smo pet projekata za male grantove WWF Adrije i svih pet je prošlo. Četiri od njih su za druga udruženja, a jedan smo napisale za sebe. Tako smo opremile svoju kancelariju, a zahvaljujući dijelu plaće koji smo osigurale za idućih pola godine, pružit ćemo pravnu podršku Turističkom klasteru Una te raspisati minimalno pet projekata za članove Klastera“, ističe Aida Ramić dodajući da ih raduje činjenica da će postati punopravne članice Klastera.

„Formiranje Klastera bilo je neophodno za ovu sredinu. Sada je na nama da identificiramo probleme s kojima se susrećemo i da ih zajedno pokušamo riješiti“, priča nam Zoran Radošević, vlasnik imanja Čardaklija iz Bosanskog Petrovca, dobitnik malog granta. „Moja je obitelj imala farmu piletine koju smo iz različitih razloga zatvorili. Budući da postoji cijela infrastruktura i prije svega znanje, odlučili smo aplicirati za grant koji bi nam omogućio proizvodnju kopuna, muškog pileta kojeg na zapadu zovu kraljevskim mesom. Kako se njega pusti da raste četiri do pet mjeseci, on dobije šest do osam kilograma i riječ je o izuzetno ukusnom i sočnom mesu. Od iduće godine će se naći na našem jelovniku, prvi put u Bosni i Hercegovini. Ponudit ću ga i drugim ugostiteljima s kojima sam povezan kroz Klaster“, obećava Radošević.

Bosiljka Marčeta iz Martin Broda još je jedna članica Klastera koja je aplicirala za grant kojim će brendirati svoje poljoprivredne proizvode. „Imamo svoje svinje, ovce, kokoši, pčele, povrće i voće. Kako ljudima koji imaju zemlju u Martin Brodu a nisu stalno ovdje ta zemlja ne bi propala, mi je unajmljujemo i na njoj sadimo. Grant koji smo dobili pomaže nam da naše proizvode pakiramo u posebnu ambalažu, da to sve brendiramo i damo izraditi jedinstvene etikete“, objašnjava Marčeta. Te proizvode, zajedno s ostalim predstavnicima svoje lokalne zajednice, prodaje na jednom od tri eko-štanda koja je Martin Brodu osigurao WWF kroz projekt „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ koji financira švedska razvojna agencija Sida. „Mojoj je obitelji izuzetno drago da je WWF prepoznao naš trud i nagradio ga“, zaključuje Bosiljka Marčeta.

 

O projektu “Zaštićena područja za prirodu i ljude”:

Cilj projekta “Zaštićena područja za prirodu i ljude” – PA4NP je unapređenje kvalitete života ljudi koji žive u zaštićenim područjima kroz promociju održivog korištenja prirodnih resursa, zajedničke inicijative s lokalnim stanovništvom i poboljšanje politika zaštite i valorizacije prirodnih dobara.

 

O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/