Sat za planet Zemlju uz moto „Skini se s plastike, navuci se na prirodu!“

Uz moto „Skini se s plastike, navuci se na prirodu“, WWF-ova inicijativa Sat za planet Zemlju 30. ožujka ponovno će ujediniti milijune ljudi diljem svijeta koji će tako pokazati svoju predanost planetu. Zemlja je suočena s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, te je najveći svjetski pokret za očuvanje planeta usmjeren na mobiliziranje pojedinaca, poduzeća i vlada da budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti. WWF poziva sve pojedince, gradove i poduzeća da se uključe u akciju gašenjem svjetla ali i pozivom svjetskim vladama da uvedu globalni pravno obvezujući sporazum da se spriječi zagađenje mora plastikom!

„Jedan sat koji provodimo u mraku trebao bi poslužiti kao podsjetnik da moramo osigurati održivu budućnost našeg planeta. Priroda nam je od vitalne važnosti, ona podupire naš ekonomski napredak i razvoj, naše zdravlje, blagostanje i opstanak. Ali mi guramo planet do granica i priroda je ozbiljno ugrožena“, ističe Petra Boić Petrač, voditeljica inicijative u WWF Adriji. „Plastična kriza koju smo uzrokovali velika je prijetnja opstanku naših mora i zbog toga se moramo zajedno izboriti za bolju budućnost bez plastike. Ovaj Sat za planet Zemlju idealna je prilika za stvaranje nezaustavljivog pokreta za prirodu i za donošenje odluka koje će utjecati na bolje sutra.“

Započevši kao simbolični događaj gašenja svjetla u Sydneyu 2007. godine, Sat za planet Zemlju danas se obilježava u više od 180 zemalja i teritorija. Najpoznatije svjetske znamenitosti poput Eiffelovog tornja, rimskog Coloseuma ili londonskog Big Bena gašenjem javne i dekorativne rasvjete ponovno će utonuti u mrak. Bosna i Hercegovina se uključila 2011. godine, a lani je u mrak utonulo dvadesetak gradova.

Posjetite www.earthhour.org i saznajte što se događa na lokacijama širom svijeta te pročitajte priče pojedinaca o tome što rade za naš planet. Ovo je naše vrijeme da osiguramo zdravu, održivu i klimatski otpornu budućnost za sve.

O PROJEKTU „SAT ZA PLANETU ZEMLJU“

„Sat za planetu Zemlju“ (Earth Hour) je globalna ekološka inicijativa WWF-a. Pojedinci, poduzeća, vlade i zajednice su pozvani da isključe svjetla na jedan sat u subotu 30. ožujka 2019. u 20:30 i time pokažu svoju potporu za ekološki održivo djelovanje. „Sat za planet Zemlju“ počeo u jednom gradu – Sydneyu u 2007. i do 2018. uključio  je stotine milijuna ljudi u više od 180 zemalja diljem svijeta te ušao u povijest kao najveća globalna volonterska akcija ikad organizirana. www.earthhour.org

O WWF-u

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je da zaustavi propadanje zemljina prirodnog okoliša te da izgradi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: adria.panda.org

Vlažna staništa su prirodno rješenje problema klimatskih promjena

Povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa WWF upozorava da gubitak i degradacija močvara, rijeka i jezera doprinosi problemu globalnog zagrijavanja. Sagorijevanje lignita i isušivanje tresetišta čini čak desetinu godišnjih emisija stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, a uništavanje močvarnih područja doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

Svake godine 2. veljače obilježavamo Svjetski dan vlažnih staništa, koja su na međunarodnoj razini zaštićena Ramsarskom konvencijom, čime se nastoji podići svijest o njihovoj značajnoj ulozi za ljude i prirodu. WWF i ove godine kao službeni partner Ramsarske konvencije želi ukazati na važnost očuvanja vlažnih staništa u borbi protiv negativnih utjecaja klimatskih promjena.

Situacija s kojom se danas suočavamo više je nego alarmantna. Vlažna staništa predstavljaju jedan od najproduktivnijih ekoloških sustava jer pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. Iako pokrivaju samo 3% površine kopna, nestaju čak tri puta brže od kišnih šuma. Tijekom velikih padalina vlažna staništa služe kao retencije, u njima se zadržava višak vode što sprječava prirodne i ekonomske katastrofe, dok njihova vegetacija doprinosi boljoj kvaliteti vode i djeluje kao filter koji umanjuje utjecaj različitih izvora onečišćenja.

Klimatske promjene imaju  značajane i negativane socio-ekonomske posljedice, a vlažna staništa igraju ključnu ulogu ublažavanju tih posljedica . Posebno značajan tip prirodnih vlažnih staništa su tresetišta. Ona na globalnoj razini akumuliraju ogromne količine ugljika odnosno posjeduju izuzetan potencijal za ublažavanje suvremenih utjecaja klimatskih promjena. U Bosni i Hercegovini tresetišta su uglavnom vezana za određene zone po dnu krških polja među kojima su najpoznatija Livanjsko (sjeverozapadni dio), Hutovo blato, Glamočko, Kupreško i druga polja u kršu. Također su poznati lokaliteti u zoni močvare Bardača i drugim sličnim područjima uz rijeku Savu, izjavio je Zoran Mateljak , voditelj slatkovodnog  programa u WWF Adria.

 

 

Osim globalnog značaja u našem okruženju postoji nekoliko primjera kako vlažna područja donose dobrobiti lokalnom stanovništvu. Na portalu prirodazaljude.org možete pronaći primjere iz Lonjskog polja u Hrvatskoj i Obedske bare u Srbiji.

Od ove srijede živimo na dug!

U srijedu, 1. kolovoza/augusta, svijet ulazi u ekološki dug, najavljuje Global Footprint Network (GFN). Dan ekološkog duga je onaj dan kada potreba čovječanstva za prirodom nadmašuje ono što zemljini ekosustavi mogu u 2018 godini obnoviti.

Taj dan, koji se ove godine obilježava najranije otkako se vrše mjerenja (1997. godine bio je potkraj rujna), simbolično prikazuje utjecaj ljudskih aktivnosti na prirodu i njezine resurse. Prema GFN-u, za trenutačne potrebe čovječanstva bila bi nam potrebna 1,7 planeta kako bismo imali dovoljno prirodnih resursa za potporu ljudskim aktivnostima.

„Činjenica da se ovaj dan svake godine pomiče unaprijed govori nam da se i dalje prema planetu ne ponašamo odgovorno! Živimo od sve veće pozajmice koju uzimamo s računa bolje budućnosti  svoje djece “, ističe Deni Porej, direktor WWF Adrije. „Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, sve zemlje u našoj regiji žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. To dokazuju i podaci GFN-a o ekološkom otisku, koji se mjere u globalnim hektarima (ghe). To je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da njima udovolji (biokapacitet). Prema tim podacima Slovenija predvodi našu regiju s najvećim ekološkim otiskom i prva ulazi u ekološki dug 12. svibnja/maja. Slijede je Hrvatska (19. lipnja/juna), Crna Gora (29. lipnja/juna), Bosna i Hercegovina (6. srpnja/jula), Makedonija (19. srpnja/jula) i Srbija (30. srpnja/jula)“, kaže Porej, dodajući da najkasnije u dug ulazi Albanija, 14. listopada/oktobra.

Ekološki dug moguć je samo ograničeno vrijeme prije nego što se prirodna osnovica za ljudski opsatanak počne degradirati i eventualno u potpunosti uništiti. Budući da naše potrebe sve više prelaze mogućnosti planeta da se regenerira,, na što dodatno utječu posljedice klimatskih promjena, Dan ekološkog duga je snažan podsjetnik na hitne akcije koje pojedinci i zemlje moraju poduzeti kako bi zaštitili šume, oceane, slatkovodne resurse, biljni i životinjski svijet, te tako pomoći u postizanju održivog razvoja. Ideje kako promijeniti svoj otisak mogu se pronaći na stranici GFN-a i WWF Adrije.

Razdoblje od sada do 2020. godine moramo iskoristiti kako bismo definirali ključne obveze i akcije kojima možemo preokrenuti trend gubitka prirode do 2030. godine i pomoći u osiguranju zdravlja i dobrobiti ljudi i našeg planeta.

O Global Footprint Networku:

Global Footprint Network je istraživačka organizacija koja želi promijeniti kako svijet upravlja prirodnim resursima i reagira na klimatske promjene. Od 2003. djelovali su s više od 50 zemalja, 30 gradova i 70 globalnih partnera za isporuku znanstvenih uvida koji su doveli do učinkovitih politika i investicijskih odluka. Zajedno, mi stvaramo budućnost u kojoj svi možemo napredovati unutar granica našeg planeta.

www.footprintnetwork.org

O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/