Proizvođači razvijaju ponudu i vide nove šanse za smilje

Broćanac, mjesto u blizni Posušja. Kod staklenika nas dočekuju Martin Soldo, direktor kompanije „Soldo Mont“, i agronom Dragan Ripić. Vrijeme je uzgoja i prodaje sadnica smilja i ostalog ljekovitog bilja, a u ovoj kompaniji ne prestaju sa inovacijama. Kažu da istražuju druge kulture, razmišljaju o unapređenju proizvodnje, a svoju šansu su prepoznali u preradi ljekovitog i aromatičnog bilja.

„Proizveli smo tonu eteričnog ulja, 700 smo prodali, ostalo još čeka kupca“, pojašnjava nam Soldo. Danas njegova kompanija ima nekoliko stotina kooperanta, a u vremenima krize sa smiljem je zadržao svoje saradnike tako što nije obećavao mnogo. „Na početku smo jasno dogovorili da onog trenutka kada se ulje proda, dolazi i dogovorena naknada za kooperanta koji nam je prodao smilje“, dodaje Soldo. No, ni njegovi počeci nisu bili jednostavni.

„Sa bratom sam se povezao, kupili smo staklenik u Njemačkoj. Rasklopili smo ga za dva dana, trebalo nam je mjesec dana da ga ponovo sklopimo ovdje“, kroz smijeh prepričava početke „Soldo Monta“ naš domaćin Martin.

Danas ova kompanija uspješno radi sa sadnicama smilja, ali i drugog ljekovitog bilja. Dragan kaže da je potrebno eksperimentirati sa različitim vrstama, kako bi se istražilo kojim još kulturama odgovara hercegovačka klima i krš. Nakon perioda kada je smilje praktično prešlo iz ‘divlje sredine’ na plantaže, ‘groznica’ polako prolazi, pa će na tržištu ostati oni proizvođači koji su imali jasniji plan te koji su ulagali u višu razinu prerade.

„Veliki broj ljudi je odustao, vjerujem da ćemo ove godine biti na nekoj trećini ponude u odnosu na ranije godine. Dajemo kooperantima sadnice, garantiramo otkup, savjetujemo ih u radu, ali taj tempo i standarde ne može svako pratiti“, napominje Martin.

Prerađivačima je svaki vid podrške značajan.

„Uz podršku USAID/Sweden FARMA II smo opremili destileriju, te nam je njihova podrška ostavila prostor za razvoj kapaciteta, ali i razmišljanje o proširenju proizvodnje, otvaranju tržišta, te konačno, novim radnim mjestima, bilo to kroz sezonske poslove ili kroz stalnu suradnju“, dodaje Martin.

Dragan nam potvrđuje da se rad sa ljekovitim i aromatičnim biljem često vezuje za smilje, ali da u diversifikaciji proizvodnje leži i šansa za veću konkurentnost prema ponuđačima na svjetskom tržištu.

„Eterično ulje od anđelike ima opuštajući učinak protiv nadimanja. Inula pokazuje značajno antibakterijsko djelovanje. Muškatna kadulja ima također značajne terapeutske osobine, pa onda lavanda koja je izuzetna kao proizvod za njegu kože. Uz sve to, tu je naravno i smilje, te smo kroz sve ove proizvode odlučili zaokružiti ponudu eteričnih ulja. Vjerujem da ćemo u narednim godinama biti značajnije prisutni na tržištu i kroz naše proizvode“, dodaje Dragan.

Izvoz ljekovitog bilja je u 2018. godini porastao za 2 miliona i iznosio je 6.5 miliona KM. No, struktura razmjene je i dalje nepovoljna, obzirom da eterična ulja izvozimo uglavnom u bačvama, a uvozimo ga u malim pakovanjima s većim stepenom prerade. U novoj sezoni se očekuje stabilizacija tržišta smilja u Hercegovini, a proizvođači i prerađivači vjeruju da vrijeme koje dolazi, uz obaveznu diversifikaciju proizvodnje, prihvatanje savremenih praksi i unapređenje proizvodnje, kao i prerada u proizvode sa višom vrijednosti (kao što je prirodna kozmetika), ipak donosi bolje vijesti za ovaj sektor.

Zadruga iz Sanskog Mosta predvodi proizvodnju presadnica u regiji

Senad Hadžibajramović se vratio iz Švedske nakon rata u BiH, te je u Sanskom Mostu bio jedan od pokretača zemljoradničke zadruge ‘AgriSan’. Danas je ‘AgriSan’ predvodnik u proizvodnji presadnica u Unsko-sanskom kantonu, ali se na tome ne planiraju zaustaviti.

„Zemljoradnička zadruga ‘Agirsan’ je registrovana 2002. godine na inicijativu četiri farmera iz općine Sanski Most. Kroz par godina smo poredali stvari, zaposlili agronoma, te pokrenuli vlastitu poljoprivrednu apoteku.  Bila je to prva poljoprivredna apoteka koja je imala uposleno stručno lice koje je pored prodaje vršilo i savjetovanje te obilazak farmi kod zadrugara i kooperanata zadruge“, prisjeća se Hadžibajramović.

Ubrzo nakon toga zadruga započinje organizovani otkup povrća za poznatog kupca, a s vremenom i za lokalno tržište. Već 2008. godine kupuje vlastite parcele od osam dunuma, a u narednim godinama pokreće plasteničku proizvodnju povrća koja se danas odvija na oko 4000 kvadrata.

„Zadruga danas ima 52 člana i okuplja proizvođače povrća, voća, mlijeka, mesa, cvijeća i ukrasnog grmlja kao i one poljoprivrednike koji se bave kombinovanom proizvodnjom. Imamo osam  uposlenih radnika sa redovnim mjesečnim primanjima i za koje se redovno uplaćuju svi doprinosi. Imamo uposlena dva agronoma, a prilikom upošljavanja novih radnika vodilo se računa da se da šansa mladima i veliki akcent je stavljen na timski rad koji i jeste ključ uspjeha“, kaže Hadžibajramović.

Zadruga pažnju posvećuje kulturama paprike, paradajza, lubenice, dinje i krastavaca, a proizvode i patlidžan i celer. Hadžibajramović ističe i važnost proizvodnje presadnica, što je od velikog značaja za cijeli Unsko-sanski kanton.

„Uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta smo proveli aktivnosti unapređenje efikasnosti i učinkovitosti u proizvodnji presadnica kroz uvođenje novog sistema grijanja. Podržali su nas i u nabavci plastenika i bankova za presadnice. Danas smo jedan od lidera u proizvodnji u cijeloj regiji”, dodaje Hadžibajramović.

U narednom periodu žele izgraditi Centar za razvoj poljoprivrede, proširiti proizvodnju presadnica, te podržati razvoj lokalnog tržišta za poljoprivredne proizvođače.

„Poručujem našim poljoprivrednicima da je izuzetno važno da se držimo zajedno, te da imamo više povjerenja jedni u druge, jer zajedno možemo sve“, zaključuje Hadžibajramović.

Uspješna priča | Jakub Salkić: Jedinstven brend je šansa za opstanak malih proizvođača!

Poljoprivredna proizvodnja „Zlatna kap“ iz Visokog nastala je prije nešto više od godinu dana kao obrt koji se bavi preradom voća i povrća. Na Sarajevo Holiday Marketu srećemo Nejru Lepić Salkić i njenog supruga Jakuba. Prvi put učestvuju na štandu USAID/Sweden FARMA II projekta, te vjeruju da je ovo iskorak ka većoj prepoznatljivosti njihovih proizvoda.

„Obrt smo osnovali moja supruga Nejra Lepić Salkić, njena sestra Nerma i ja. To je bila naša poruka da ostajemo ovdje, ovdje ćemo se boriti i sigurno uspjeti. Okolnosti su takve da imamo dosta obradive zemlje i voća u Visokom, odakle su supruga i njena sestra, te u Bratuncu, odakle sam ja, što je bio dobar temelj za početak“, pojašnjava nam Jakub Salkić.

Njihov početak su obilježili ograničeni resursi i nemogućnost proizvodnje većih količina, što je za posljedicu imalo nemogućnost obavezivanja na stabilno snabdijevanje. Bez velikih kupaca nema ni velikih prihoda, a onda ni velikih ulaganja u proizvodnju.

„Tako se stvara začarani krug iz kojeg mnogi mali proizvođači nikada ne uspiju izaći. Mi smo to pokušali riješiti na način da smo odbacili sve proizvode iz kategorije džemova, ajvara, dodataka jelima, a zadržali samo sokove. Rezultat toga je da smo uspjeli ostvariti saradnju sa sarajevskim trgovačkim lancem Hoše komerc. To su zaista divni ljudi koji su imali razumijevanja za nas, za to koliko smo mali. Vjerovatno nisu ni svjesni koliko nam znači podrška jedne takve firme“, dodaje Salkić.

Njihov naredni poduhvat je sadnja 1000 sadnica đulbe-šećer ruže. Također, planiraju plasirati novu liniju sokova pod brendom „Sherbetlook“. Fokus će im biti na okusima koji su dio tradicije u BiH, poput zove i ruže.

„Prošle godine na Sajmu privrede u Sarajevu, tokom jedne prezentacije govorio sam o tome da se mali proizvođači moraju udružiti ako želimo da se razvijamo. Zajednički nam je problem što smo mali i ne možemo ponuditi dovoljne količine proizvoda, a bez ekonomije obima nećemo moći rasti jer ćemo uvijek imati problem „tankih“ prihoda. O stranim tržištima u takvim uslovima možemo samo sanjati. Cilj nas malih proizvođača treba biti da uspostavimo jedno pravno lice koje će pod zajedničkim brendom prodavati naše proizvode, a istovremeno, da kroz ‘firmu’ osiguramo zaštitu standarda proizvodnje i kvaliteta. Jedinstven brend je naša šansa, te vjerujem da se možemo okupljati na taj način“, zaključuje Salkić.