Proizvođači razvijaju ponudu i vide nove šanse za smilje

0

Broćanac, mjesto u blizni Posušja. Kod staklenika nas dočekuju Martin Soldo, direktor kompanije „Soldo Mont“, i agronom Dragan Ripić. Vrijeme je uzgoja i prodaje sadnica smilja i ostalog ljekovitog bilja, a u ovoj kompaniji ne prestaju sa inovacijama. Kažu da istražuju druge kulture, razmišljaju o unapređenju proizvodnje, a svoju šansu su prepoznali u preradi ljekovitog i aromatičnog bilja.

„Proizveli smo tonu eteričnog ulja, 700 smo prodali, ostalo još čeka kupca“, pojašnjava nam Soldo. Danas njegova kompanija ima nekoliko stotina kooperanta, a u vremenima krize sa smiljem je zadržao svoje saradnike tako što nije obećavao mnogo. „Na početku smo jasno dogovorili da onog trenutka kada se ulje proda, dolazi i dogovorena naknada za kooperanta koji nam je prodao smilje“, dodaje Soldo. No, ni njegovi počeci nisu bili jednostavni.

„Sa bratom sam se povezao, kupili smo staklenik u Njemačkoj. Rasklopili smo ga za dva dana, trebalo nam je mjesec dana da ga ponovo sklopimo ovdje“, kroz smijeh prepričava početke „Soldo Monta“ naš domaćin Martin.

Danas ova kompanija uspješno radi sa sadnicama smilja, ali i drugog ljekovitog bilja. Dragan kaže da je potrebno eksperimentirati sa različitim vrstama, kako bi se istražilo kojim još kulturama odgovara hercegovačka klima i krš. Nakon perioda kada je smilje praktično prešlo iz ‘divlje sredine’ na plantaže, ‘groznica’ polako prolazi, pa će na tržištu ostati oni proizvođači koji su imali jasniji plan te koji su ulagali u višu razinu prerade.

„Veliki broj ljudi je odustao, vjerujem da ćemo ove godine biti na nekoj trećini ponude u odnosu na ranije godine. Dajemo kooperantima sadnice, garantiramo otkup, savjetujemo ih u radu, ali taj tempo i standarde ne može svako pratiti“, napominje Martin.

Prerađivačima je svaki vid podrške značajan.

„Uz podršku USAID/Sweden FARMA II smo opremili destileriju, te nam je njihova podrška ostavila prostor za razvoj kapaciteta, ali i razmišljanje o proširenju proizvodnje, otvaranju tržišta, te konačno, novim radnim mjestima, bilo to kroz sezonske poslove ili kroz stalnu suradnju“, dodaje Martin.

Dragan nam potvrđuje da se rad sa ljekovitim i aromatičnim biljem često vezuje za smilje, ali da u diversifikaciji proizvodnje leži i šansa za veću konkurentnost prema ponuđačima na svjetskom tržištu.

„Eterično ulje od anđelike ima opuštajući učinak protiv nadimanja. Inula pokazuje značajno antibakterijsko djelovanje. Muškatna kadulja ima također značajne terapeutske osobine, pa onda lavanda koja je izuzetna kao proizvod za njegu kože. Uz sve to, tu je naravno i smilje, te smo kroz sve ove proizvode odlučili zaokružiti ponudu eteričnih ulja. Vjerujem da ćemo u narednim godinama biti značajnije prisutni na tržištu i kroz naše proizvode“, dodaje Dragan.

Izvoz ljekovitog bilja je u 2018. godini porastao za 2 miliona i iznosio je 6.5 miliona KM. No, struktura razmjene je i dalje nepovoljna, obzirom da eterična ulja izvozimo uglavnom u bačvama, a uvozimo ga u malim pakovanjima s većim stepenom prerade. U novoj sezoni se očekuje stabilizacija tržišta smilja u Hercegovini, a proizvođači i prerađivači vjeruju da vrijeme koje dolazi, uz obaveznu diversifikaciju proizvodnje, prihvatanje savremenih praksi i unapređenje proizvodnje, kao i prerada u proizvode sa višom vrijednosti (kao što je prirodna kozmetika), ipak donosi bolje vijesti za ovaj sektor.

Zadruga iz Sanskog Mosta predvodi proizvodnju presadnica u regiji

0

Senad Hadžibajramović se vratio iz Švedske nakon rata u BiH, te je u Sanskom Mostu bio jedan od pokretača zemljoradničke zadruge ‘AgriSan’. Danas je ‘AgriSan’ predvodnik u proizvodnji presadnica u Unsko-sanskom kantonu, ali se na tome ne planiraju zaustaviti.

„Zemljoradnička zadruga ‘Agirsan’ je registrovana 2002. godine na inicijativu četiri farmera iz općine Sanski Most. Kroz par godina smo poredali stvari, zaposlili agronoma, te pokrenuli vlastitu poljoprivrednu apoteku.  Bila je to prva poljoprivredna apoteka koja je imala uposleno stručno lice koje je pored prodaje vršilo i savjetovanje te obilazak farmi kod zadrugara i kooperanata zadruge“, prisjeća se Hadžibajramović.

Ubrzo nakon toga zadruga započinje organizovani otkup povrća za poznatog kupca, a s vremenom i za lokalno tržište. Već 2008. godine kupuje vlastite parcele od osam dunuma, a u narednim godinama pokreće plasteničku proizvodnju povrća koja se danas odvija na oko 4000 kvadrata.

„Zadruga danas ima 52 člana i okuplja proizvođače povrća, voća, mlijeka, mesa, cvijeća i ukrasnog grmlja kao i one poljoprivrednike koji se bave kombinovanom proizvodnjom. Imamo osam  uposlenih radnika sa redovnim mjesečnim primanjima i za koje se redovno uplaćuju svi doprinosi. Imamo uposlena dva agronoma, a prilikom upošljavanja novih radnika vodilo se računa da se da šansa mladima i veliki akcent je stavljen na timski rad koji i jeste ključ uspjeha“, kaže Hadžibajramović.

Zadruga pažnju posvećuje kulturama paprike, paradajza, lubenice, dinje i krastavaca, a proizvode i patlidžan i celer. Hadžibajramović ističe i važnost proizvodnje presadnica, što je od velikog značaja za cijeli Unsko-sanski kanton.

„Uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta smo proveli aktivnosti unapređenje efikasnosti i učinkovitosti u proizvodnji presadnica kroz uvođenje novog sistema grijanja. Podržali su nas i u nabavci plastenika i bankova za presadnice. Danas smo jedan od lidera u proizvodnji u cijeloj regiji”, dodaje Hadžibajramović.

U narednom periodu žele izgraditi Centar za razvoj poljoprivrede, proširiti proizvodnju presadnica, te podržati razvoj lokalnog tržišta za poljoprivredne proizvođače.

„Poručujem našim poljoprivrednicima da je izuzetno važno da se držimo zajedno, te da imamo više povjerenja jedni u druge, jer zajedno možemo sve“, zaključuje Hadžibajramović.

Uspješna priča | Jakub Salkić: Jedinstven brend je šansa za opstanak malih proizvođača!

0

Poljoprivredna proizvodnja „Zlatna kap“ iz Visokog nastala je prije nešto više od godinu dana kao obrt koji se bavi preradom voća i povrća. Na Sarajevo Holiday Marketu srećemo Nejru Lepić Salkić i njenog supruga Jakuba. Prvi put učestvuju na štandu USAID/Sweden FARMA II projekta, te vjeruju da je ovo iskorak ka većoj prepoznatljivosti njihovih proizvoda.

„Obrt smo osnovali moja supruga Nejra Lepić Salkić, njena sestra Nerma i ja. To je bila naša poruka da ostajemo ovdje, ovdje ćemo se boriti i sigurno uspjeti. Okolnosti su takve da imamo dosta obradive zemlje i voća u Visokom, odakle su supruga i njena sestra, te u Bratuncu, odakle sam ja, što je bio dobar temelj za početak“, pojašnjava nam Jakub Salkić.

Njihov početak su obilježili ograničeni resursi i nemogućnost proizvodnje većih količina, što je za posljedicu imalo nemogućnost obavezivanja na stabilno snabdijevanje. Bez velikih kupaca nema ni velikih prihoda, a onda ni velikih ulaganja u proizvodnju.

„Tako se stvara začarani krug iz kojeg mnogi mali proizvođači nikada ne uspiju izaći. Mi smo to pokušali riješiti na način da smo odbacili sve proizvode iz kategorije džemova, ajvara, dodataka jelima, a zadržali samo sokove. Rezultat toga je da smo uspjeli ostvariti saradnju sa sarajevskim trgovačkim lancem Hoše komerc. To su zaista divni ljudi koji su imali razumijevanja za nas, za to koliko smo mali. Vjerovatno nisu ni svjesni koliko nam znači podrška jedne takve firme“, dodaje Salkić.

Njihov naredni poduhvat je sadnja 1000 sadnica đulbe-šećer ruže. Također, planiraju plasirati novu liniju sokova pod brendom „Sherbetlook“. Fokus će im biti na okusima koji su dio tradicije u BiH, poput zove i ruže.

„Prošle godine na Sajmu privrede u Sarajevu, tokom jedne prezentacije govorio sam o tome da se mali proizvođači moraju udružiti ako želimo da se razvijamo. Zajednički nam je problem što smo mali i ne možemo ponuditi dovoljne količine proizvoda, a bez ekonomije obima nećemo moći rasti jer ćemo uvijek imati problem „tankih“ prihoda. O stranim tržištima u takvim uslovima možemo samo sanjati. Cilj nas malih proizvođača treba biti da uspostavimo jedno pravno lice koje će pod zajedničkim brendom prodavati naše proizvode, a istovremeno, da kroz ‘firmu’ osiguramo zaštitu standarda proizvodnje i kvaliteta. Jedinstven brend je naša šansa, te vjerujem da se možemo okupljati na taj način“, zaključuje Salkić.

Marmelada spojila libijske datule sa bosanskom šljivom i jabukom

0

Amra Ribić je godinama radila na uvozu libijske datule na bosanskohercegovačko tržište, kada je došla na ideju da svoj uvoz poveže sa domaćom proizvodnjom. Tako je rođena ideja za marmeladu od datula, koja se proizvodi u kombinaciji sa domaćom šljivom i jabukom.

„Datule su najzdravije voće na svijetu po svom nutritivnom sastavu, te smo odlučili tržištu ponuditi nešto novo. Proveli smo registraciju, istraživanje proizvoda, iskoristili smo tehnološka dostignuća, te danas – nakon skoro godinu dana priprema, ulazimo na tržište i pronalazimo kupce“, poručuje Ribić.

Uspjeli su već ući u kuće zdrave hrane u Sarajevu, Zenici, Tuzli i Gradačcu, a uskoro će se ova marmelada naći i na policama vodećih tržnih centara.

„Isplati se čekati i biti strpljiv na našem tržištu. Ovog vikenda smo uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta imali priliku predstaviti svoje proizvode na Sarajevo Holiday Marketu, a učestvovali smo i na Sajmu privrede na Skenderiji. Prilike postoje, te se na ovakvim događajima povezujemo. Dobili smo već i neke narudžbe iz inostranstva, i naša marmelada pod brendom ‘Aurora’ pronalazi svoj prostor na tržištu“, dodaje Ribić.

„Svima koji kreću o ovakav poduhvat bih preporučila da osiguraju plasiranje proizvoda na području cijele zemlje, te da znaju da iza svakog prepoznatljivog proizvoda stoji mnogo rada, ulaganja i vremena. Ja vjerujem u priču koju sam pokrenula, da ona može donijeti zapošljavanje, te da možemo iskoristiti najbolje što imamo. Ko god je probao, vratio se, i u tome je najveća tajna – ostvariti povjerenje kupca“, zaključuje Ribić.

Sapuni iz Kladnja spremni za Emirate

0

Alma Čamdžić, vlasnica obrta AlmaDerm, posljednjih nekoliko sedmica užurbano priprema proizvode za izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate. Svake godine provodi nekoliko mjeseci u Dubaiju, te je jedna od prvih malih porodičnih obrta iz BiH koja je uspjela osigurati prostor za prodaju kozmetičkih preparata, krema i sapuna na tržištu Bliskog Istoka.

“Učestvujemo u Global Village okupljanju, koji kreće od 30. oktobra i traje šest mjeseci. Riječ je o jednom od najvećih događaja za turizam i zabavu u tom dijelu svijeta, i predstavlja izuzetnu šansu za prodaju i promociju naših proizvoda”, objašnjava nam Alma.

AlmaDerm je počela sa proizvodnjom sapuna kao mala porodična kompanija, a danas već ima stalnu prodaju u nekoliko gradova širom BiH. Proizvodnja raste iz dana u dan, a izazov je odgovoriti na sve zahtjeve tržišta.

“Imamo prodaju naših proizvoda u Sarajevo City Centru i u dvije radnje na Baščaršiji. Radimo i po dvadeset sati dnevno kada je potrebno ispoštovati rokove. Imali smo odličnu saradnju sa USAID/Sweden FARMA II Projektom kroz nabavku opreme, što nam je olakšalo rad i zaokružilo našu proizvodnju. Sada imamo šansu da razmišljamo i o povećanju radne snage. Ali poduzetnicima nije lahko, velike su obaveze pred vama kada želite ići u razvoj i investicije”, dodaje Alma.

“Na našem tržištu se polako etabliramo kao brend kojiem kupci vjeruju. Ipak, potreban je veliki napor i odricanje kako bismo osigurali cijenu koja je pristupačna našim standardima. Nabavka kvalitetne ambalaže i sirovina, kreiranje dobre recepture, osiguranje prostora za prodaju, sve su to stvari koje svakodnevno traže da uložite novac. No, mi idemo dalje i pravimo rezultate.  Meni je na početku bilo teško napraviti ime u Sarajevu, kao neko ko dolazi iz Kladnja. Danas pravimo ime u Dubaiju. Samo trebamo istrajati”, pojašnjava Alma.

“Dosta smo napredovali i kroz korištenje društvenih medija i promocije. Nekada promocija pravi trošak, pa izađete što se kaže na nuli, ali se mušterije vraćaju – važno je zadobiti njihovo povjerenje. I kada idemo vani, želimo da predstavimo našu zemlju i osiguramo da naši proizvodi budu mjerna jedinica kvalitete. Zbog svih izazova koje sam prošla, želim poručiti drugim ženama-poduzetnicama da ne odustaju i da prate svoju ideju. Samo uz puno rada i odricanja rezultati mogu doći”, zaključuje Alma.

Opasnost od patvorenog meda vreba neinformisane potrošače!

0

Sa ljetnom turističkom sezonom na cestama i tržnicama širom Bosne i Hercegovine domaći i strani turisti imaju priliku kupiti različite proizvode od meda od lokalnih prodavača. Agencija za sigurnost hrane je 2017. godine uradila provjeru kvaliteta bosanskohercegovačkog i uvoznog meda. Rezultati analize upozoravaju da postoji ogromna opasnost da ćete, ukoliko se odlučite kupiti med od neprovjerenih proizvođača i prodavača, koji se najčešće prodaje uz cestu,  dobiti  šećerne mješavine i patvoreni med.

 „Obzirom na provedeno istraživanje gdje smo na 100 uzoraka imali visok procenat nepravilnosti, jasno je da imamo situaciju gdje su pčelari kao proizvođači kvalitetnog meda ugroženi, te da su time ugroženi i potrošači. S ciljem sprečavanja plasiranja patvorenog meda ima li smo i akcije kod dva subjekta, gdje smo uništili velike količine patvorenog meda“, pojašnjava nam Nijaz Bajramović iz Agencije za sigurnost hrane.

 U saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom, Agencija za sigurnost hrane je u svrhu informisanja kako nadležnih tijela i inspektorata, tako i samih proizvođača, distributera i uvoznika meda o problemu lošeg kvaliteta i patvorenog meda pokrenula program tehničke pomoći za jačanje kapaciteta domaćih laboratorija za analize meda i sistema monitoringa kvaliitete. Tako je u proteklom periodu  održano niz treninga  u Banja Luci, Mostaru i Sarajevu sa predstavnicima agencije, nadležnih institucija i laboratorija, inspekcijskih organa,  i predstavnika pčelarskih udruženja i pčelara.

 „Med je natprosječne kvalitete u Bosni i Hercegovini. Problem je u prodaji, gdje, kao što smo i danas govorili, imate prodaju uz cestu, ali i široj i kvalitetnoj kontroli. Ovo je proces koji traje, a edukacija polazi od pčelara, zatim preko javnosti i širenja svijesti da se kupovina kvalitetnog meda isplati i za pčelara, ali i za potrošača“, kazao nam je Dario Lasić, ekspert za provjeru kvalitete mede i jedan od predavača u programu edukacije za pčelare.

 Iako je, bez laboratorijskih analiza i adekvatnog inspekcijskog nadzora, običnom potrošaču teško otkriti patvoreni med, pojedini pokazatelji postoje. Ako je med previše bistar, nema zamućenja ni kristalizacije, bez adekvatne deklaracije, najvjerovatnije ste kupili filtrirani šećerni sirup, a ne med. Pčelari su također zabrinuti zbog stanja na tržištu poručuje nam Nusret Sirćo.

„Kao pčelar i veterinar smatram korisnim što radimo na ovoj vrsti edukacije, gdje pčelari  mogu dalje kvalitetno informisati svoje kupce i potrošače. Naš planinski med, medikovac, po sadržaju i kvaliteti je najbliži visokocijenjenim vrstama meda u svijetu. Možemo zajedno podići kontrolu, osigurati povjerenje potrošača – od prolaznika do onoga ko ga kupuje kod nas svakog dana. Iz tog procesa onda možemo dugoročno ići prema podizanju cijene našeg meda na tržištu“, kazao je Sirćo.

 Na patvoreni med građani ne nailaze  samo uz ceste. Uvozni proizvodi, koji su  značajno jefitniji od domaćeg kvalitetnog meda zbog toga što su najčešće prošli različite tehnološke procese miješanja i ‘kvarenja’. Pred pčelarima, institucijama, ali i potrošačima, je težak posao izgradnje povjerenja u domaći med. Prvi korak na tom putu je promjena potrošačkih navika.