Mladi kreativci u saradnji sa UNICEF-om obilježavaju 30 godina Konvencije o pravima djeteta

0

Nedugo nakon proglašenja pobjednika Young Lions BiH takmičenja na 9. Brending konferenciji, koje se u partnerstvu sa prestižnim Cannes Lions festivalom održava već treći put na teritoriji BiH, počeli su razgovori o načinima implementiranja ideja mladih kreativaca.

Mladi profesionalci, starosti do 30 godina, svoju kreativnost su ove godine testirali na zadatku koji im je predstavio UNICEF BiH, a povod je bio obilježavanje 30. godišnjice Konvencije o pravima djeteta.

Članovi žirija odluku su donijeli jednoglasno i Grand prix nagrada je dodijeljena u kategoriji PR. Tako su mlade Aida Hadžić i Hana Trokić, članice tima Via Media, dobile jedinstvenu priliku da putuju u Cannes i predstave našu državu na svjetskom takmičenju. Osim dobitnica Grand Prix priznanja, UNICEF je u realizaciju odlučio uključiti i tim Atlant, čiji su članovi Kenan Kurdić i Armin Begović bili pobjednici u digital kategoriji.

“U saradnji sa UNICEF ekipom radimo na daljnjem razvijanju ideje i najboljim načinima njene implementacije. Zaista je inspirativno provesti vrijeme sa toliko mladih ljudi koji imaju želju, ali i kapacitet, da budu pokretači pozitivnih promjena koje, u konačnici mogu da donesu bolje uslove za život svih građana naše države, a posebno onih najmlađih. Ovim poslom se i bavimo s nadom da ćemo kreirati nešto daleko veće od individualnog postignuća, a kampanja kojom ćemo obilježiti godišnjicu Konvencije o pravima djeteta je upravo takav proces.”- izjavila je Aida Hadžić, članica pobjedničkog tima.

„Zaista smo zadovoljni idejama koje su predstavili mladi profesionalci. Pored toga što su odgovorili na zadatak, bili su kreativni i inovativni. Dvije pobjedničke kampanje imale su zajedničkih dodirnih tačaka, pa smo zbog toga odlučili oba tima uključiti u implementaciju. Sigurna sam da će proces implementacije za njih biti veoma poučno iskustvo, te da će im pomoći u stvaranju potpune slike o svim procesima planiranja i realizacije komunikacijskih aktivnosti za organizaciju kao što je UNICEF.“-  istakla je ovim povodom Nela Kačmarčik, voditeljica komunikacija u UNICEF BiH.

Konkurs / natječaj: Medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u BiH 2019

0

UNICEF BiH objavljuje konkurs za medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u BiH u skladu sa Etičkim smjernicama o izvještavanju o djeci. Konkurs je otvoren za sve medije koji su svoje radove na ovu temu objavili tokom ove godine u medijima u Bosni i Hercegovini.

Imajući u vidu da se 2019. godine obilježava 30 godina Konvencije o pravima djeteta, radovi mogu obuhvatiti teme koje se tiču obrazovanja, zdravstva, socijalne i dječije zaštite ili teme koje promovišu inkluziju, nediskriminaciju i poštivanje različitosti.

Konkurs je otvoren za sve radove objavljene od 01.11.2018. do 31.10.2019. godine, u bilo kom bh. mediju, pod uslovom da su dostupni na internetu. Svaki medijski rad koji ispunjava uslove konkursa, može prijaviti sam autor ili neko od urednika u medijima.

Prilikom izbora najboljeg medijskog rada vodiće se računa o sljedećim kriterijima:

Priznanja će biti dodijeljene za medijski doprinos u štampi, na internetu (online medij/blog), kao i za dokumentarni ili informativni uradak trajanja do 5 minuta na radiju i televiziji. Rok za dostavu prijava je 1.11.2019. godine u 12,00.

Žiri sastavljen od iskusnih novinara,  dobitnika UNICEF-ovih priznanja prethodnih godina, te stručnjaka iz oblasti zaštite prava djeteta, odabraće najbolje radove i objaviti svoju odluku na ceremoniji koja će biti organizovana ovim povodom.

Posebni uslovi:

– Najbolji tekst u štampi

U konkurenciju ulaze originalni autorski tekstovi dužine najmanje dvije novinarske kartice različitih žanrovskih formi – izvještaji, reportaže i istraživačke forme, komentari (osvrti, kolumne, kritike, zapažanja…).

 – Najbolji internet/blog/online media/web rad

U konkurenciju ulaze i autorski tekstovi objavljeni samo na web stranicama uključujući i razne multimedijalne forme. Ukoliko je riječ o nekom multimedijalnom sadržaju koji zahtijeva obrazloženje, ono se šalje e-mailom zajedno sa prijavom. Rad neće moću učestvovati u ovoj kategoriji ako je u istoj formi objavljen u nekom drugom mediju.

– Najbolji TV rad

U konkurenciju ulaze dokumentarni ili informativni prilozi trajanja do 5 minuta. Nije nužno da su prilozi objavljeni u informativnim emisijima, ali je neophodno da su informativnog karaktera, odnosno da spadaju u formu TV priloga koji sadrži kombinaciju off-a novinara i audiovizuelnih izjava.

– Najbolji radio prilog

U konkurenciju ulaze dokumentarni ili informativni radovi trajanja do 5 minuta.

Ukoliko se u okviru neke kategorije prijavi manje od tri rada, oni će biti pridruženi radovima u kategoriji koja je medijski najbliža onoj u kojoj  su konkurisali i imaće ravnopravan status za dobijanje nagrade. U slučaju potrebe, žiri može razmotriti formiranje dodatne kategorije.

Aplikacija se sastoji od podataka o autoru i linka na objavljeni članak. Aplikaciju dostaviti na adresu zasvakodijete.ba@gmail.com sa naznakom „Za medijski konkurs/natječaj“.

PISA radionica u Sarajevu

0
Kreatori obrazovnih politika, obrazovni struönjaci, praktičari i predstavnici akademskih, istraživačkih,međunarodnih i nevladinih organizacija, kao i roditelji i mladi koji su motivisani da saznaju više informacija okupili su na dvodnevnoj radionici ,,Unapređenje kvaliteta učenja u Bosni i Hercegovini korištenjem velikih međunarodnih istraživanja u obrazovanju” koja se održava u Sarajevu 13. i 14. juna/lipnja.
Radionica u organizaciji UNICEF-a i Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO), uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške u BiH će dati uvod o velikim medunarodnim istraživanjima u obrazovanju kao što je PISA, učesnicima dati osnovne informacije u ovoj oblasti, predstavi ključne koncepte i metode, kao i ideje o tome kako povezati rezultate ovih istraživanja sa razvojem obrazovnih politika i obrazovnih reformi u BiH.

BiH je po prvi put učestvovala u PISA testiranju (Program za međunarodnu procjenu postignuća uöenika) kada su se učenici iz BiH pridružili više od pola miliona 15-godišnjaka iz 80 zemalla koje su učestvovale u PISA 2018 testu, a rezultati za sve zemlje će biti objavljeni 3. decembra 2019.

Inkluzija je temeljno ljudsko pravo

0

„Pravo na inkluzivno obrazovanje obuhvata transformaciju u kulturi, politici i praksi u svim formalnim i neformalnim obrazovnim okruženjima kako bismo se prilagodili različitim zahtjevima i identitetima pojedinih učenika, zajedno s opredjeljenjem za uklanjanjem prepreka koje ometaju tu mogućnost. To uključuje jačanje kapaciteta obrazovnog sistema kako bi se dosegnulo do svih učenika”

(Iz Opštih komentara na član 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom: PRAVO NA INKLUZIVNO OBRAZOVANJE)

“Svako dijete treba cijeniti, poštovati, razumjeti u okviru njihova kulturnoga identiteta, vjerske, etničke ili bilo koje druge pripadnosti. Treba ih slušati, shvatiti, razumjeti i, što je najvažnije, treba ih voljeti.”

Marija Jurčić, ravnateljica OS Ivana Gundulića Mostar

Porukama i preporukama zasnovanim na iskustvima nastavnika i predstavnika škola koje su učestvovale u projektu Kvalitetne inkluzivne prakse zaokružen je proces na kojem je UNICEF u Bosni i Hercegovini radio tokom prethodne četiri godine, a prethodne dvije intenzivno. Projekat Kvalitetne inkluzivne prakse dio je šire UNICEF-ove inicijative Zaštita djece od nasilja i promocija socijalne inkluzije djece s poteškoćama u razvoja u zemljama Zapadnog Balkana i u Turskoj, koju finansira Evropska unija. Četiri godine djeluju kao dug period, proces i aktivnosti bili su zahtjevni i intenzivni – ali rezultati su vrijedni svih uloženih sati i brige! Inkluzivne prakse postale su inspirativne i pokazale su vrijednost i značaj izbora da se bude inkluzivni nastavnik i da se radi u inkluzivnoj školi.

Pristup u okviru projekta zasnovan je na modularnim obukama koje je UNICEF razvio za zemlje regiona. Na osnovu određenih kriterija te već prepoznatih pozitivnih praksi i iskustava u vezi s inkluzivnim obrazovanjem, odabrano je 10 model škola – osnovnih škola iz cijele Bosne i Hercegovine koje su radile na razvoju inkluzivnih praksi usmjerenih na brigu o djecu u odgojno-obrazovnom sistemu.

Najprije su realizovani regionalni moduli, tj. tri obuke po tri dana s međunarodnim ekspertima sa Univerziteta u Cirihu, profesoricom Džudit Holenveger (Judith Hollenweger) i profesoricom Polom Hant (Paula Hunt), u periodu od oktobra/listopada 2016. do juna/lipnja 2017. godine. Nakon toga uslijedila je druga, lokalna faza: radionice i obuke na teritoriji BiH. Sve to rezultiralo je priručnikom Kvalitetne inkluzivne prakse koji sadrži četiri teme-modula: Partnerstvo s porodicom, Vršnjačka podrška, Uvod u diferencirano podučavanje i Podučavanje matematičkih pojmova ili Numicon, kao i Smjernice za primjenu inkluzivnih praksi u nastavi. No, možda najbitniji rezultat projekta jeste promjena prakse, koja je u skladu s principima i standardima inkluzivnog obrazovanja i dokaz je visokog stepena razumijevanja procesa inkluzije. Svih deset odabranih škola imale su sjajne primjere postignutih rezultata.

Nastavnica matematike u OŠ Fra Lovro Karaula iz Livna Sanda Bilokapa isprva je bila vidno zabrinuta oko toga kako će se njena nastava odvijati uz Numicon, te je priznala da rad u početku nije krenuo u smjeru kojemu se nadala. „No, s vremenom smo postigli nevjerovatno dobre rezultate, kakve u ‘običnoj’ nastavi nismo mogli ni zamisliti“, rekla je prezentirajući metode koje je koristila u podučavanju Numiconom kada su u pitanju učenje i razumijevanje razlomaka. Njeno oduševljenje poduprlo je nastavno osoblje iz OŠ Vladimira Nazora iz Odžaka; Armando Čavalić i Emir Šaldić prenijeli su sjajna iskustva koleginice Selme Salkanović i njenog trećeg razreda te naglasili dragocjenost Numicona u podučavanju matematičkih pojmova u njihovoj školi. „Nema boljega dokaza koliko je ova metoda sjajna od radosti djece koja ulaze u razred i razdragano zaključuju da će predstojeći čas biti zabavan zbog Numicona“, kazao je Armando Čavalić, učitelj razredne nastave koji je osmislio aktivnost „Tko će prvi pomnožiti do cilja“, te dodao: „Numicon mi je spasio dopunsku nastavu“.

Nastavnica u banjalučkoj osnovnoj školi Branko Radičević, Sanja Džodžo, posebno je istaknula vrijednost prakse vršnjačke podrške, odnosno krugova prijateljstva, koji su pomogli da njena nastava bude mnogo kvalitetnija. Dječak po imenu Andrija dobio je podršku u vidu grupe „Andrija i prijatelji“, u kojoj je nekoliko učenika bilo posebno zaduženo da kroz razgovor i sugestije koriguje njegovao ponašanje na času i u vremenu između časova, koje je jednako bitno u školskom dobu. Andrijin primjer pokazao je učinkovitost ovog metoda i nastavnica već ima planove kako da animira novi krug prijateljstva za druge učenike.

Enis Dedić, nastavnik informatike u OŠ Tinja iz Srebrenika, ispričao je kako je njihova škola otišla korak dalje malo modificiravši postojeće module i preporuke tako što je uspostavila partnerstvo između škole i porodice. Prvobitno zamišljeni krug prijateljstva u školi prenio se i na roditelje uključivši ih potpuno u sistem koji su stvorili. „Cijela se zajednica uključila te smo organizirali krug prijateljstva kao svojevrsnu razmjenu – djeca su išla jedna kod drugih, a cijela se porodica priključila ovome procesu. Organizirani su i bazari na kojima su djeca izlagala i prodavala svoje rukotvorine s ciljem pomoći“.

U OŠ Mehmedalija Mak Dizdar iz Goražda uputili su roditelje u magični modul partnerstva s porodicom, a rezultati su mnogo svobuhvatniji i kompleksniji – od zajedničkog izleta roditelja, djece i nastavnika do doprinosa uređenju školske ograde i dvorišta u jednoj u područnih škola. Zajedništvo je nadahnulo i formiranje Kluba za djecu i roditelje, posjete Preventu, saradnju sa Domom zdravlja Goražde, a posebno je istaknuta aktivnost roditelja koji su na evidenciji Programa za jačanje porodice u SOS Kinderdorf Goražde. Rezultat zajedničkih napora bio je više nego nadahnjujući – roditeljski sastanak četvrtog razreda konačno je dosegao stopostotni odziv roditelja!

Mostarske su škole pokazale kako – zahvaljujući diferenciranom učenju – djeca uspješno mogu zamisliti, dizajnirati i kreirati, te predvidjeti, prognozirati, osmisliti plan i kompletirati svaku aktivnost koju zamisle. Na kraju su napisali i odigrali igrokaz na zadanu temu. Adaptivna nastava realizirana je i pri obradi lektire i pokazala se izuzetno uspješnom – kažu nastavnici iz Mostara.

Koliko je bogatstvo inkluzivne nastave za sve koji su uključeni u proces pokazao je Fahrudin Bičo iz sarajevske Druge osnovne škole na kraju izlaganja o svome iskustvu s inkluzivnom nastavom slikom i stihom: pročitao je pjesmu jednog učenika o njegovom prijatelju Vuku i o tome kako se uvijek mogu osloniti jedni na druge. Fahrudinovo izlaganje orosilo je mnoge oči u publici i dalo novi motiv i želju za nastavkom ovakvog tipa podučavanja.

“Na našim radionicama nije neobično da zajedno rade djeca iz prvog, četvrtog i devetog razreda. Petkom se radi plan aktivnosti i tema radionica za svaku narednu sedmicu, i jedini kriterij na osnovu kojeg učenici prisustvuju je da imaju interes za određenu temu. Tako da se na radionicama, osim učenika i učenica iz različitih razreda i odjeljenja s njima nerijetko nađu i nastavnici, ali i roditelji, za koje je takođe većina aktivnosti otvorena. U toj općoj raznolikosti inkluzija dolazi sama po sebi i svaka razlika se jednostavno briše”, jedna je u nizu opisanih i primijenjenih uspješnih praksi, o čemu je svoje iskustvo podijelila Seada Kuštrić, direktorica IV osnovne škole iz Mostara.

„Ova priča, koju smo realizovali sa UNICEF-om, drugačija je jer je zasnovana u širokom spektru na ljudskim pravima. Nekoliko mjeseci smo se družili sa Džudit i Polom, i tada nam je sve izgledalo kao teorija koja nema veliku konekciju s praksom. Bili smo uporni, čekali smo trenutak da ‘ateriramo’ i dotaknemo se prakse, što smo i uradili u ovoj drugoj fazi projekta“, rekla je Anka Izetbegović, izvršna direktorica Udruženja DUGA, i dodala: „DUGA je otvorila prostor da na jedan drugačiji način promišljamo o djetetu i potrebama djeteta, da u životu postoje mnogo važnije stvari od školskog postignuća i onoga što nudi školski sadržaj, a da naš život čine sretnim neke druge okolnosti, neke druge vrijednosti, a jedna od njih je sigurno taj osjećaj pripadnosti grupi vršnjaka“.

Konferencija Kvalitetne inkluzivne prakse

Kao kruna projekta, 28. novembra/studenoga u Mostaru je održana konferencija Kvalitetne inkluzivne prakse.

“Želimo ohrabriti škole da svoje prakse dokumentuju i prezentuju, kako u BiH tako i u regionu, ali i da krenu s pisanjem i realizacijom svojih projekata. Temeljit i sveobuhvatan proces uvođenja inkluzije podrazumijeva ne samo teoriju i teoretske obuke već i praksu i superviziju, jer promjena nije ono što se desi ili nauči na jednom seminaru, modulu ili projektu. Promjena treba biti organska – promjena pristupa, klime, okruženja, institucionalnih kultura, politika i praksi. Inkluzivno okruženje koje je za sve učenike, učenje koje je za sve učenike, poštovanje raznolikosti svakog pojedinca – sve to su načini da se otklone prepreke za učešće i učenje. Inkluzivno obrazovanje treba shvatiti kao temeljno ljudsko pravo svih učenika, jer ono to i jeste”, rekla je Sanja Kabil, voditeljica Odjela za obrazovanje UNICEF-a u Bosni i Hercegovini.

Konferencija je okupila partnere na projektu, ali i nastavnike i nastavnice, direktore i direktorice, pa čak i učenike i učenice iz 10 škola koje su bile dio ove priče: OŠ Branko Radičević Banja Luka, OŠ Mehmedalija Mak Dizdar Goražde, OŠ Fra Lovro Karaula Livno, IV osnovna škola Mostar, OŠ Ivana Gundulića Mostar, OŠ Vladimira Nazora Odžak, OŠ Branko Ćopić Prijedor, Druga osnovna škola Sarajevo, OŠ Umihana Čuvidina Sarajevo i OŠ Tinja Srebrenik. Skoro 60 ljudi koji vjeruju i zalažu se za pozitivne primjere i za kvalitetne inkluzivne prakse okupilo se u Gradskoj vijećnici u Mostaru. Svaka škola predstavila je po jedan primjer iz svih obuka koje su prošli, odnosno po jedan primjer inkluzivne prakse koje su primijenili. Konferencija je završena performansom “Body percussion” učenika OŠ Ivana Gundulića iz Mostara, koji je bio njihov primjer inkluzivne prakse.

Učesnici i partneri na projektu saglasni su da je najveća vrijednost projekta to što su škole razumjele da je inkluzija nešto mnogo šire i sveobuhvatnije od bavljenja jednim djetetom i njegovom/njenom, odnosno samo jednom poteškoćom. Inkluzija – shvatili su – podrazumijeva složene i sveobuhvatne procese i promišljanja o tome na koji način uključiti i podučavati svakog učenika i svaku učenicu. Suština inkluzije temelji se na načinu na koji mijenjamo praksu, a najbolji put za to su kvalitetna pedagogija, kvalitetni pristupi učenju i podučavanju te kvalitetni već primijenjeni primjeri pozitivne prakse.

UNICEF nagradio novinare za promociju prava djece

0

UNICEF u BiH dodijelio je tradicionalne nagrade novinarima, koji su svojim medijskim pričama zalažu za doprinos zaštiti i promociji prava djece.

Priznanja se dodijeljena Meliti Mujadžić, novinarki RTV Unsko sanskog kantona za  prilog ”Prijatelji ne broje hromosome”, blogerki “Al Jazeera Balkans” portala Aidi Hrnjić za tekst ”Učimo od djece”, dok su za tekst na internet portalu dodijeljene dvije ravnopravne nagrade Vanji Stokić sa portala e-trafika za tekst ”Ažurirajmo nastavu: Školski programi ne prepoznaju problem online nasilja” i Osmanu Zukiću za tekst objavljen na Školegijum portalu ”Dječak ispod zvijezde”.

Zahvalnice za televizijske priloge dodijeljene su Ivanu Kataviću za prilog ”Kanister kao školsku pribor”, za Liberty TV i Nataliji Todorović, Elta TV, za prilog ”Asistent u nastavi”.

Za tekst u štampi, zahvalnica je uručena Goranu Lajiću iz Nezavisnih novina, za tekst “Nezavisne” u posjeti područnoj školi u Rekavicama: Ove godine samo jedan prvačić”; za blog Hani Kazazovic za tekst ”Ako se imalo izdvajaš iz mase i razlikuješ od drugih, meta si”; a za internet portale zahvalnice su dodijeljene portalu Mondo BiH za ukupni doprinos za bavljenje pravima djeteta, te Anamariji Jelonjić Zadro, novinarki portala bljesak.info za tekst ”Međuvršnjačko online nasilje”.

Međunarodni dan djevojčica

0

www.zasvakodijete.ba

Međunarodni dan djevojčica obilježava se širom svijeta 11. oktobra. UNICEF i partneri na ovaj dan podsjećaju da za život u 21. vijeku sve djevojčice treba da razviju neophodne ključne vještine i osnaže svoj potencijal, snagu, kreativnost i energiju. Iako je za obrazovanim i kvalifikovanim kadrom velika potražnja, otprilike četvrtina mladih, uglavnom žena, trenutno nije zaposlena, a nije ni dio obrazovnog sistema ili bilo kojeg drugog oblika stručnog osposobljavanja.

”Jednako kao dječaci, djevojčice mogu postati doktori, advokati – možemo uraditi bilo šta ako imamo podršku. Samo je potrebno da imamo jednake prilike”, poručuje Fatima Ansari, mlada fudbalerka iz Pakistana.

Međunarodni dan djevojčica je prilika i da se ubrzaju napori ka ostvarenju globalnih ciljeva održivog razvoja, kako bi se “povećao broj mladih i odraslih koji imaju relevantne vještine, uključujući tehničke i stručne vještine, za zapošljavanje, pristojne poslove i preduzetništvo” (Globalni cilj održivog razvoja 8).

Jedan od ciljeva održivog razvoja koje su razvile zemlje članice Ujedinjenih nacija, je i cilj 5 koji glasi: Postići rodnu ravnopravnost i osnaživati žene i djevojčice. Primijenjen na bh. okolnosti, ovaj cilj je inspirisao inicijativu IT Girls, podržanu od Ujedinjenih nacija u BiH, koja podstiče mlade žene da se već od rane dobi zainteresiraju za svijet programiranja i programskih jezika kako bi sebi povećale mogućnosti za odabir budućih karijera i obrazovanja. Aktivnosti Inicijative IT Girls okupljaju djevojčice i djevojke iz cijele BiH. Milica Papak iz Drvara ima 16 godina i kaže: “Poručila bih svim djevojčicama, djevojkama, ženama da makar pokušaju, da nemaju šta izgubiti i da će se pronaći u tome, u bilo kom dijelu. Ako ne u samom programiranju, onda u nekom dizajniranju i sličnim stvarima”.

Nerina Grebović je iz Sarajeva, ima 17 godina,dio je IT Girls Inicijative i poručuje: ”Iz moje perspektive IT svijet izgleda beskrajno zanimljiv, jer u tom svijetu mogu smišljati mnoga rješenja za današnje probleme i programiranjem mogu doprinijeti inovativnosti u svijetu tehnologije i svakidašnjice”.

Milijardu mladih, od kojih je 600 miliona adolescentkinja, u narednoj deceniji će postati dio tržišta rada. Ako žive u zemljama u razvoju, više od 90% njih postaće dio sive ekonomije, gdje su primanja su niska ili nikakva, a zloupotrebe i eksploatacije uobičajene pojave. Posebno su ugrožene žene iz ruralnih područja, žene sa invaliditetom, te one koje su u stanju humanitarne potrebe.

Djevojčicama je neophodna pomoć da razvijaju IT i druge vještine neophodne za sve zahtjevnije tržište rada. Trebaju slobodan pristup mogućnostima za učenje, inkluzivno obrazovanje, bolji kvalitet, relevantnost i rodnu ravnopravnost, kako u nastavi, tako i učenju. Potrebno im je obezbijediti karijerno vođenje – mentorstvo ili trening, ali i mogućnost za sticanje vještina kao što su samopouzdanje, rješavanje problema, donošenje odluka, timski rad ili kritičko razmišljanje. Izuzetno je važno omogućiti pristup finansijama i razvojnim programima za žene preduzetnice, te formirati strateška partnerstva sa vladama i privatnim preduzećima koja mogu djelovati kao finansijeri i/ili lideri i mentori.

Povodom Međunarodnog dana djevojčica, IT Girls i UNICEF u Bosni i Hercegovini organizuju druženje/brunch sa Espree Devorom, nagrađivanom tech blogerkom, koja snima jedan od najpoznatijih podcastova – „Women in Tech“. Devoru globalno predstavljaju sloganom “the Girl who Gets It Done”, a njena predavanja o društvenim mrežama kao biznis strategiji polaznici ocjenjuju kao izuzetno inspirativna. Druženje koje će biti upriličeno 11.10. u 11,00 u Zgradi UN-a u Sarajevu je ujedno i uvod u ovogodišnju temu „Uz nju: Vješte djevojčice“ (“With Her: A Skilled GirlForce”).

Više, na UNICEF web stranici i na Facebook eventu.

Konkurs/natječaj za medijski doprinos informisanju, zaštiti i promociji prava djeteta u BiH

0

UNICEF BiH i ove godine objavljuje konkurs za medijski doprinos informisanju, zaštiti i promociji prava djeteta u BiH, u skladu sa etičkim smjernicama o izvještavanju o djeci. Konkurs je otvoren za sve novinare i medije koji su svoje radove na ovu temu objavili otvoren za sve radove objavljene od 01.11.2017. do 31.10.2018. godine, u medijima u Bosni i Hercegovini.

Teme prijavljenih novinarskih radova mogu obuhvatiti pitanja iz oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalne i dječije zaštite, pravosuđa za djecu, kao i teme koje promovišu inkluziju, nediskriminaciju i poštivanje različitosti.

Imajući u vidu da je tema ovogodišnjeg obillježavanja Međunarodnog dana djeteta – sretno djetinjstvo, s posebnim fokusom na zaustavljanje vršnjačkog nasilja i sigurno okruženje za učenje, godišnje Priznanje će biti dodijeljeno za priču/izvještaj/reportažu o ovoj temi.

 Radovi koji se prijavljuju trebaju biti dostupni na internetu. Svaki novinarski rad koji ispunjava uslove konkursa, može prijaviti sam autor ili neko od urednika u medijima.

Prilikom izbora najboljeg novinarskog rada vodiće se računa o sljedećim kriterijima:

–          Izboru teme;

–          Načinu prezentiranja činjenica i podataka (odabiru novinarskog ugla);

–          Analitičkom pristupu;

–          Spisateljskom stilu za novine i web / audiovizuelnoj prezentaciji za radio i                     televiziju;

–          Procjeni pozitivnog efekta na publiku u smislu promovisanja teme;

–          Poštivanju UNICEF-ovih principa etičkog izvještavanja o djeci;

–          Poštivanju principa Zajedničke izjave novinara u BiH.

Priznanja će biti dodijeljene za novinarski-medijski doprinos u štampi, na internetu, kao i za dokumentarni ili informativni uradak trajanja do 5 minuta na radiju i televiziji.

Žiri sastavljen od iskusnih novinara,  dobitnika UNICEF-ove nagrade prethodnih godina, te stručnjaka iz oblasti zaštite prava djece, odabraće najbolje radove i objaviti svoju odluku na ceremoniji koja će biti organizovana ovim povodom.

Rok za dostavu prijava je 15.11.2018. godine u 12,00.

Detaljni uslovi i pravila konkursa su objavljeni i na unicef.ba i blogu zasvakodijete.ba.

###

O UNICEF-u

UNICEF djeluje u nekim od najugroženijih područja na svijetu, kako bismo obuhvatili djecu iz najranjivijih kategorija. Širom 190 država i teritorija, mi radimo za svako dijete, bilo gdje, kako bi sagradili bolji svijet za sve. Mi nikada ne odustajemo.

Za više informacija o UNICEF-u i našem radu za djecu, posjetite  www.unicef.org.

Pratite UNICEF u BiH na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

UNICEF I EU POZIVAJU: Pridružite se kampanji za sretno djetinjstvo za svako dijete u BiH

0

Na Jahorini je održana dvodnevna interaktivna radionica “Mediji za sretno djetinjstvo” namijenjena predstavnicima medija – novinarima, urednicima, voditeljima, blogerima, freelancerima, kao i stručnjacima iz sistema zaštite dječijih prava sa fokusom na oblasti zaštite djece od nasilja i promocije socijalne inkluzije djece sa poteškoćama u razvoju. Prezentirani su kampanja “Čuvari djetinjstva” upućena na zaustavljanje fizičkog kažnjavanja djece te poziv za nominacije “Šampioni inkluzije” i web platforma www.sretnodjetinjstvo.ba uz potpisano “Obećanje za sretno djetinjstvo”. Upućen je poziv svim građanima koji žele da djeca u ovoj zemlji imaju sretno djetinjstvo da posjete spomenutu platformu i nominuju osobe koje smatraju “Šampionima inkluzije” te potpišu obećanje za sretno djetinjstvo.

“U vrijeme kakvo jeste i u situaciji kakva jeste teško je biti novinar, kako u svijetu tako i u BiH. Vijesti pune međusobnih optužbi i tenzija koje posljednjih dana čitamo mogu nas deprimirati, ali zato je naša kampanja “Sretno djetinjstvo” nešto što u takvom okruženju može dati svjetlo nade, da govori o pozitivnim pričama i dobrim primjerima, te pokaže šta je potrebno da bi se ostvarilo sretno djetinjstvo za svako dijete kroz “Čuvare sretnog djetinjstva” i “Šampione inkluzije”. Imamo ovdje odlične ideje, odličnu energiju i ljude spremne da se uključe i daju svoj doprinos u zaustavljanju nasilja nad djecom socijalnu inkluziju za svako dijete”, kazala je predstavnica UNICEF-a za BiH Geeta Narayan.

Primarni fokus radionice bio je davanje okvira kreiranju snažne medijske zajednice okupljene oko kampanje “Sretno djetinjstvo” koju implementira UNICEF BiH u okviru projekta “Zaštita djece od nasilja i promocija socijalne inkluzije djece sa poteškoćama u razvoju u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj” uz podršku Evropske unije.

Učesnice i učesnici radionice dali su zajednički doprinos razumijevanju ciljeva kojima kampanja teži i imali priliku diskutovati na temu etike medijskog izvještavanja o pitanjima dječije zaštite.

Učesnici radionice diskutovali su i o institucionalnom okviru i sistemima podrške, novinarskom pristupu ovim temama čuti iskustva iz dječijeg ugla, kao i saznati o aktivnostima kampanje.

Prvog dana radionice bilo je govora o tome kako izgraditi sistemski okvir i osigurati institucionalnu podršku za sretna djetinjstva u BiH, o izvještavanju o nasilju iz medijskog ugla te tretiranju teme iz dječijeg ugla kroz kratke filmove, te je predstavljena kampanja “Čuvari sretnog djetinjstva”.

Fokus drugog dana radionice bio je na potrazi za “Šampionima inkluzije”, govorilo se o stavovima prema djeci sa poteškoćama i ulozi medija i novinara te o tome kako izgraditi sistemski okvir i osigurati institucionalnu podršku za sretna djetinjstva i za djecu sa poteškoćama u BiH.

UNICEF u Bosni i Hercegovini je jedan od recipijenata EU sredstava za implementaciju projekta “Zaštita djece od nasilja i promocija socijalne inkluzije djece sa poteškoćama u razvoju u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj“. Cilj regionalog djelovanja je promocija poštivanja ljudskih prava i stvaranje  učinkovitijih i inkluzivnijih javnih službi u vezi sa ranjivim skupinama (djeca žrtve nasilja i djeca sa poteškoćama u razvoju), putem osniživanja civilnog društva i promocijom saradnje u regiji

Zajednički jezik za razumijevanje invaliditeta

0

“Međunarodna klasifikacija funkcionisanja, onesposobljenja i zdravlja djece i mladih (MKF) – zajednički pojmovnik za razumijevanje invaliditeta“ tema je trodnevne radionice koju su organizovali UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Konferenciji su prisustvovali predstavnici ministarstava obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite kao i izabrani direktni pružaoci usluga iz ovih sektora, te predstavnici nevladinih organizacija, organizacije osoba sa invaliditetom i međunarodni partneri i donatori.

Predstavnica UNICEF-a Geeta Narayan je izjavila da su dugi niz godina, ograničenja sudjelovanja djece sa poteškoćama u razvoju smatrana izravnim posljedicama poremećaja i oštećenja, ali danas vidimo znakove promjene u načinu na koji gledamo na invaliditet. “Ako se fokusiramo samo na medicinske uzroke i ako smo slijepi za društvenu dinamiku oko invaliditeta, mi svrstavamo osobu u jednu kategoriju, maskirajući kompleksnost njegovog/njenog iskustva invalidnosti. Osobe sa invaliditetom su često definisani kao neko ko je problem, ili sa problemom, samim time fokusirajući se na ono što ne mogu da urade umjesto na ono što mogu. Invaliditet više nije koncipiran kao posljedica bolesti, već se shvata kao dinamična interakcija između zdravstvenog stanja osobe, okoline i osobnih faktora”, te dodala: „Radi se o promjeni sistema koji bi odgovarao djetetu, a ne o promjeni djeteta kako bi odgovaralo sistemu“.

Naglasak radionice je stavljen na upoznavanje sa ključnim konceptima MKF-a i relevantnosti za djecu i mlade, što podrazumijeva i pregled MKF-a kao zajedničke terminologije, i kao klasifikaciju i samim tim njeno usvajanje na nivou politika i na nivou pružaoca usluga. Također, diskutovalo se i o operacionalizaciji i primjeni MKF-a kao alata za rješavanje problema, za mapiranje onesposobljena u kliničkim okruženjima te za multidisciplinarnu saradnju. Jedan od ciljeva je i da se MKF potencijalno upotrebljava u različitim sektorima te razvitak njene jednostavne pripreme za ispitivanja na terenu.

Dr. Victor Stefan Olsavzsky, predstavnik kancelarije SZO za Bosnu i Hercegovinu, smatra ovu radionicu jednim od prvih koraka za razumijevanje i raspravu o klasifikaciji te budućem uvođenju u Bosni i Hercegovini. „Najvažniji cilj ove klasifikacije je da stvori odgovarajuće okruženje, bolji život i da integriše tu djecu u društvo. Na ovaj način, stvaramo zajednički jezik kako bi svi ljudi mogli govoriti o istoj temi. Ovo je vrlo dobro sredstvo koje se koristi širom svijeta, od strane kreatora politika, zdravstvenih i nezdravstvenih stručnjaka i svih onih koji rade sa ljudima koji imaju neku invalidnost ili oštećenje, ili su bolesti ili traume imale uticaj na njihove funkcije.“

Učesnici ove radionice su razgovarali i o trenutnim problemima u Bosni i Hercegovini povezanim sa korištenjem zajedničkog jezika u opisivanju invaliditeta, pouzdanih informacija da se identificiraju djeca s invaliditetom, problemima povezanim s komunikacijom o invaliditetu između zainteresiranih strana te primjeni MKF-a u Bosni i Hercegovini. Učesnici su se složili da im ovaj koncept omogućava da vide šire sliku, fokusirajući se na sposobnosti djeteta a ne samo na invaliditet.

„Na putu ispunjavanja evropskih standarda, Bosna i Hercegovina treba da se suoči sa novim izazovima u osiguranju obrazovne i socijalne uključenosti. MKF je posebna po tome što predstavlja sistem informacija koji neće etiketirati i svrstati pojedinca u jednu kategoriju ili grupu, te omogućava da se ukaže na one oblasti u kojima dijete može ostvariti svoj puni potencijal“, izjavila je Draženka Malićbegović, pomoćnik ministra u  sektoru za zdravsto. U svom obraćanju prisutnima je istaknula i važnost nevladinih i međunarodnih organizacija koje predstavljaju ključni faktor u osmišljavanju i organizovanom pristupu, te praćenju primjene i evaluaciji inkluzivnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

UNICEF i SZO će nastaviti sa pružanjem podrške Bosni i Hercegovini, kako bi usvojila Međunarodnu klasifikaciju funkcioniranja, onesposobljenja i zdravlja djece i mladih, a sljedeća radionica zakazana je za oktobar. Prema procjenama, u Bosni i Hercegovini živi 6,5% djece koja u dobi od 2 do 9 godina imaju neki vid poteškoća u razvoju. Primjena MKF-a pruža zajednički i univerzalni pojmovnik za sveobuhvatan opis pojedinačnog funkcionalnog profila osobe fokusirajući se na njegove/njene sposobnosti. Kreiran je da pomogne poboljšanju komunikacije među sektorima (zdravstvo, obrazovanje, socijalna zaštita itd.) koji razmatraju i izvještavaju o funkcionisanju i invaliditetu.

„Pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja“

0

Kroz konsultativni proces o zaštiti najboljeg interesa djeteta u medijima, nastao je ovaj pregled znanja i iskustava namijenjen svim kreatorima medijskih sadržaja. „Mediji u najboljem interesu djeteta: pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja“ kombinuje akademski pristup sa iskustvima iz prakse. Pregled je namijenjen svim kreatorima medijskih sadržaja. „Pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja“ kombinuju akademski pristup sa iskustvima iz prakse. Imajući u vidu multidisciplinarnost dječijih prava i dobrobiti za djecu, kompleksnost principa „najboljeg interesa djeteta“, kao i višedimenzionalnu prirodu medija koja se svakodnevno redefiniše, konsultativni proces je okupio veliki broj stručnjaka, praktičara i aktivista.

„Pregled znanja i iskustava za kreatore medijskih sadržaja“