“Transformativni zaokret” je hitno potreban u podršci porodicama sa malom djecom- UNICEF

Poslodavci i vlade trebaju hitno početi da ulažu u porodice u svrhu smanjenja siromaštva i postavljanja temelja za zdrav razvoj djece i postizanje punih potencijala odraslih osoba na poslu, izjavili su iz UNICEF-a u novoj strateškoj poruci gdje su navedeni najnoviji dokazi i nove preporuke za politike prilagođene porodici.

Politike prilagođene porodici: Redizajniranje radnog mjesta budućnosti ukazuje na to da politike koje su usmjerene na plaćeno roditeljsko odsustvo, pauze za dojenje, dječije naknade i pristupačna briga o djeci još uvijek nisu dostupni za većinu roditelja širom svijeta.

“Najkritičniji period u životu djeteta jesu njegove najranije godine”, rekla je izvršna direktorica UNICEF-a, Henrietta Fore. “Zbog toga nam je hitno potrebna transformacija u načinu na koji privatni poslovni subjekti i vlade ulažu u politike i prakse koje ne samo da podržavaju zdrav razvoj mozga, već jačaju i vezu između roditelja i djece, a zauzvrat dobijaju velike ekonomske i socijalne koristi.”

Strategija se oslanja na dokaze o zdravstvenim, obrazovnim i ekonomskim prednostima politika koje su prilagođene porodici i daje sljedeće četiri preporuke:

1. Plaćeno roditeljsko odsustvo: Najmanje šest mjeseci plaćenog odsustva za sve roditelje, od čega 18 nedjelja plaćenog odsustva treba da bude rezervisano za majke. Vlade i kompanije treba da teže ka 12 mjeseci kombinovanog plaćenog odsustva.

Skoro dvije trećine zaposlenih muškaraca i žena na globalnom nivou radi u neformalnom sektoru, što utiče na njihova prava na roditeljsko odsustvo i podršku.

U zamljama sa niskim i srednjim bruto dohotkom utvrđeno je da jednomjesečno povećanje plaćenog porodiljskog odsustva smanjuje stope smrtnosti novorođenčadi za 13%. U zemljama sa visokog dohotka, svaka dodatna nedjelja plaćenog roditeljskog odsustva povezana je sa smanjenjem šansi da samohrane majke žive u siromaštvu za preko 4%. Plaćeno roditeljsko odsustvo u trajanju od 6 mjeseci pomaže u promociji dojenja.

Plaćeno roditeljsko odsustvo takođe doprinosi smanjenju stope fluktuacije radnika, nižim troškovima zapošljavanja i obuke i zadržavanju iskusnih radnika. Za zemlje koje su ove politike imale u proteklih nekoliko decenija, povećanje zaposlenosti žena povećalo je rast bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, između 10 i 20 procenata.

2. Podrška za dojenje: Redovne pauze za dojenje tokom radnog vremena radi prilagođavanja dojenju ili uzimanju majčinog mlijeka, kao i okruženje koje podržava dojenje, uključujući adekvatne prostorije, omogućava majkama da nakon povratka na posao nastave isključivo ili dojenje uz dohranu.

Posljednji dostupni podaci pokazuju da je samo 40% djece mlađe od šest mjeseci isključivo dojeno kako je to preporučeno. Radno mjesto predstavlja značajnu prepreku za dojenje, sa oko 16% radnih mjesta bez ikakvih pravilnika koji bit o podržali.

Dojenje doprinosi nižoj stopi akutnih i hroničnih bolesti kod djece, kao i poboljšanju kognitivnih i obrazovnih ishoda učenja. Zdravstvene koristi za majke uključuju niže stope postporođajne depresije, poboljšano fizičko zdravlje i smanjenje rizika od raka dojke tokom života. Optimalne prakse dojenja stvaraju društvene koristi kroz procjenu povrata ulaganja od 35 na svaki uloženi dolar.

3. Univerzalna briga o djeci: Univerzalni pristup – finansijski prihvatljivoj i kvalitetnoj brizi o djeci od završetka roditeljskog odsustva do dolaska djeteta u prvi razred škole, uključujući i produženu nastavu te njegu za malu djecu i predškolske programe.

Djeca koja dobijaju kvalitetnu i podsticajnu ranu brigu su zdravija, bolje uče i duže ostaju u obrazovanju i imaju veće zarade kad se zaposle. Dječiji doplatci – koji su ključni za osnaživanje žena – omogućavaju roditeljima da ispune svoje radne obaveze i težnje, ali i da budu roditelji kod kuće.

4. Dječiji dodaci: Povećati dječiji dohodak za svu djecu, počevši od najmlađih, težeći ka univerzalnoj dostupnosti. Dječiji dohodak treba da bude dio sistema socijalne zaštite za malu djecu svih zemalja.

Nedavna analiza je pokazala da samo 1 od 3 domaćinstva širom svijeta prima novčani dodatak za djecu/porodicu, što varira od 88% u Evropi i srednjoj Aziji, do 28% u Aziji i Pacifiku i 16% u Africi. To znači da većina djece u najsiromašnijim zemljama, koji žive u najsiromašnijim domaćinstvima, još uvijek ne ostvaruje novčani dodatak za podršku njihovom razvoju.

“Koristi uspostavljanja politika koje podržavaju porodice daleko nadmašuju troškove implementacije: poboljšani zdravstveni ishodi, smanjenje siromaštva, povećana produktivnost poslovanja i ekonomski rast”, rekla je Fore. “Investiranje u naše porodice je pametna socijalna politika, ali je i pametna ekonomska politika.”

UNICEF djeluje u nekim od najugroženijih područja na svijetu, kako bi obuhvatili djecu iz najranjivijih kategorija. Širom 190 država i teritorija, mi radimo za svako dijete, bilo gdje, kako bi sagradili bolji svijet za sve. Mi nikad ne odustajemo.

Za više informacija o UNICEF-u i našem radu za djecu, posjetite  www.unicef.org.

Pratite UNICEF u BiH na Twitteru i Facebooku.

Mladi kreativci u saradnji sa UNICEF-om obilježavaju 30 godina Konvencije o pravima djeteta

Nedugo nakon proglašenja pobjednika Young Lions BiH takmičenja na 9. Brending konferenciji, koje se u partnerstvu sa prestižnim Cannes Lions festivalom održava već treći put na teritoriji BiH, počeli su razgovori o načinima implementiranja ideja mladih kreativaca.

Mladi profesionalci, starosti do 30 godina, svoju kreativnost su ove godine testirali na zadatku koji im je predstavio UNICEF BiH, a povod je bio obilježavanje 30. godišnjice Konvencije o pravima djeteta.

Članovi žirija odluku su donijeli jednoglasno i Grand prix nagrada je dodijeljena u kategoriji PR. Tako su mlade Aida Hadžić i Hana Trokić, članice tima Via Media, dobile jedinstvenu priliku da putuju u Cannes i predstave našu državu na svjetskom takmičenju. Osim dobitnica Grand Prix priznanja, UNICEF je u realizaciju odlučio uključiti i tim Atlant, čiji su članovi Kenan Kurdić i Armin Begović bili pobjednici u digital kategoriji.

“U saradnji sa UNICEF ekipom radimo na daljnjem razvijanju ideje i najboljim načinima njene implementacije. Zaista je inspirativno provesti vrijeme sa toliko mladih ljudi koji imaju želju, ali i kapacitet, da budu pokretači pozitivnih promjena koje, u konačnici mogu da donesu bolje uslove za život svih građana naše države, a posebno onih najmlađih. Ovim poslom se i bavimo s nadom da ćemo kreirati nešto daleko veće od individualnog postignuća, a kampanja kojom ćemo obilježiti godišnjicu Konvencije o pravima djeteta je upravo takav proces.”- izjavila je Aida Hadžić, članica pobjedničkog tima.

„Zaista smo zadovoljni idejama koje su predstavili mladi profesionalci. Pored toga što su odgovorili na zadatak, bili su kreativni i inovativni. Dvije pobjedničke kampanje imale su zajedničkih dodirnih tačaka, pa smo zbog toga odlučili oba tima uključiti u implementaciju. Sigurna sam da će proces implementacije za njih biti veoma poučno iskustvo, te da će im pomoći u stvaranju potpune slike o svim procesima planiranja i realizacije komunikacijskih aktivnosti za organizaciju kao što je UNICEF.“-  istakla je ovim povodom Nela Kačmarčik, voditeljica komunikacija u UNICEF BiH.

Konkurs / natječaj: Medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u BiH 2019

UNICEF BiH objavljuje konkurs za medijski doprinos promociji i zaštiti prava djeteta u BiH u skladu sa Etičkim smjernicama o izvještavanju o djeci. Konkurs je otvoren za sve medije koji su svoje radove na ovu temu objavili tokom ove godine u medijima u Bosni i Hercegovini.

Imajući u vidu da se 2019. godine obilježava 30 godina Konvencije o pravima djeteta, radovi mogu obuhvatiti teme koje se tiču obrazovanja, zdravstva, socijalne i dječije zaštite ili teme koje promovišu inkluziju, nediskriminaciju i poštivanje različitosti.

Konkurs je otvoren za sve radove objavljene od 01.11.2018. do 31.10.2019. godine, u bilo kom bh. mediju, pod uslovom da su dostupni na internetu. Svaki medijski rad koji ispunjava uslove konkursa, može prijaviti sam autor ili neko od urednika u medijima.

Prilikom izbora najboljeg medijskog rada vodiće se računa o sljedećim kriterijima:

Priznanja će biti dodijeljene za medijski doprinos u štampi, na internetu (online medij/blog), kao i za dokumentarni ili informativni uradak trajanja do 5 minuta na radiju i televiziji. Rok za dostavu prijava je 1.11.2019. godine u 12,00.

Žiri sastavljen od iskusnih novinara,  dobitnika UNICEF-ovih priznanja prethodnih godina, te stručnjaka iz oblasti zaštite prava djeteta, odabraće najbolje radove i objaviti svoju odluku na ceremoniji koja će biti organizovana ovim povodom.

Posebni uslovi:

– Najbolji tekst u štampi

U konkurenciju ulaze originalni autorski tekstovi dužine najmanje dvije novinarske kartice različitih žanrovskih formi – izvještaji, reportaže i istraživačke forme, komentari (osvrti, kolumne, kritike, zapažanja…).

 – Najbolji internet/blog/online media/web rad

U konkurenciju ulaze i autorski tekstovi objavljeni samo na web stranicama uključujući i razne multimedijalne forme. Ukoliko je riječ o nekom multimedijalnom sadržaju koji zahtijeva obrazloženje, ono se šalje e-mailom zajedno sa prijavom. Rad neće moću učestvovati u ovoj kategoriji ako je u istoj formi objavljen u nekom drugom mediju.

– Najbolji TV rad

U konkurenciju ulaze dokumentarni ili informativni prilozi trajanja do 5 minuta. Nije nužno da su prilozi objavljeni u informativnim emisijima, ali je neophodno da su informativnog karaktera, odnosno da spadaju u formu TV priloga koji sadrži kombinaciju off-a novinara i audiovizuelnih izjava.

– Najbolji radio prilog

U konkurenciju ulaze dokumentarni ili informativni radovi trajanja do 5 minuta.

Ukoliko se u okviru neke kategorije prijavi manje od tri rada, oni će biti pridruženi radovima u kategoriji koja je medijski najbliža onoj u kojoj  su konkurisali i imaće ravnopravan status za dobijanje nagrade. U slučaju potrebe, žiri može razmotriti formiranje dodatne kategorije.

Aplikacija se sastoji od podataka o autoru i linka na objavljeni članak. Aplikaciju dostaviti na adresu zasvakodijete.ba@gmail.com sa naznakom „Za medijski konkurs/natječaj“.