Retrospektivna izložba Branka Šotre

Umjetnička galerija BiH ima čast i jedinstvenu priliku da u saradnji sa SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo priredi, nakon skoro trideset godina od posljednje, još jednu veliku izložbu retrospektivnog karaktera na kojoj su izložena djela Branka Šotre. Ovaj umjetnik je u jugoslovenskoj istoriji umjetnosti bio zastupljen prvenstveno kao grafičar, posebno sa opusom koji je nastao tokom posljednjih petnaest godina njegovog  života (1945-1960), tako da je njegovo slikarstvo nedovoljno afirmisano od strane struke. Još manje su poznati njegovi radovi u oblasti drvorezbarstva, ikonopisa i zidnog slikarstva.

Izložba će biti otvorena u četvrtak, 09.05.2019. u 20h na Dan pobjede nad  fašizmom, kao jedna  od likovnih manifestacija uvrštenih u Dane Kantona Sarajevo. Izložba će biti otvorena za javnost do 23.05.2019. i ponovo sredinom jula do sredine avgusta.

Slikarski opus Branka Šotre na ovoj izložbi predstavljen je sa deset slika, devet ulja na platnu i šperploči  koja se čuvaju u fundusu Umjetničke galerije BiH, kao i jedno ulje koje se nalazi u vlasništvu Muzeja Sarajeva. No malo je slika uopšte ostalo iza Šotre. U pitanju su slike sa motivima bosanskih hercegovačkih sela i gradova, ruralni i urbani pejzaži nastali tokom tridesetih godina kada je umjetnik  živio u Bosni.

Izloženi plitki reljefi na ovoj izložbi potiču iz fundusa Umjetničke galerije BiH i Historijskog muzeja BiH. Dva reljefa iz Umjetničke galerije BiH su duborezne ikone Sv. Jovana Krstitelja i Sv. Save. Reljefi iz Historijskog muzeja BiH prikazuju seljake u poljskim radovima.

Crteži i grafike dominiraju na ovoj  izložbi i unutar njene postavke možemo pratiti razvojni tok ili liniju kojom se grafička umjetnost Branka Šotre razvijala. Likovna kritika smatra da je u grafici uzor Šotri bio njegov profesor Ljubomir Ljuba Ivanović koji je mu je tokom studija predavao crtanje po prirodi. Šotra se prije 1945. godine malo bavio grafikom.

Početnu grupu postavke čine crteži i grafike sa motivima koje umjetnika povezuju sa rodnom Hercegovinom i Stocem, a to su stećci. Veliku grupu unutar izloženih crteža i grafika čine gradske vedute starog Mostara, Trebinja, Počitelja, Jajca i Stoca, sa njihovim tipičnim načinom tradicionalne gradnje. Posebnu grupu čine grafike i crteži sa prikazima poljoprivrednih radova, koje nam približavaju narodne običaje, obradu zemlje i života sela u Bosni i Hercegovini.

Još jednu zasebnu grupu grafike čine grafike sa tematikom iz Narodnooslobodilačke borbe (NOB) nastale nakon Drugog svjetskog rata. Umjetnik je u sebi, kao aktivan borac i komandir koji je istovremeno obavljao i političke aktivnosti i zaduženja, nosio bezbroj sjećanja i snažnih utisaka iz ofanziva i borbi s neprijateljem, uopšteno govoreći, iz partizanskog života. Vremenom će polako ljudi nestati sa grafika, a ostaće samo veličanstvena priroda koju umjetnik pamti.

Upravo  će navedena priroda postati univerzum za sebe, beskrajno polje za istraživanje i usavršavanje jednog umjetnika kakav je Šotra i to u oblasti grafike. Grafika, odnosno tehnike drvoreza i linoreza bile su medij u kojem je Šotra uspio da dočara i prikaže svu raskošnost i nemilosrdnost prirode. Pa i ono što je bilo prepoznatljivo oku kao panj, pogorjela šuma – njeni strašni, jezivi, usamljeni sprženi ostaci, ogoljena bez života, ili krš, kamen, stijena – njeni gotovo morfološki prikazani slojevi postaju polako nešto neprepoznatljivo, apstraktno, asocijacija. Grafike posjeduju neobičnu atmosferu, kao da sadrže  još jedan dodatni element, određen zvuk, a taj zvuk je ustvari neprekidna tišina. Neka od djela Šotra je upravo tako nazvao.

Dragana Brkić–Hodak

Branko Šotra

Branko Šotra

Branko Šotra(Kozice kod Stoca, BiH, 1906 – Stockholm, Švedska, 1960) završio je Kraljevsku umetničku školu u Beogradu 1929. godine. Službovao u Sarajevu 1930 – 37, Loznici 1937-38, Ohridu 1938-40. i u Vršcu 1940-41. Prije rata dva puta hapšen kao komunista (1933. i 1936). Bavio se slikarstvom, grafikom, duborezom, primijenjenom umjetnošću i likovnom kritikom. Bio je načelink Vojnog muzeja u Beogradu i redovni profesor i rektor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu.

Izložba “Plavi artizam”

 

Izložba Plavi artizam rezultat je prvog muzejskog outreach programa u Bosni i Hercegovini za djecu školskog uzrasta iz autističnog spektra i biće otvorena u petak, 22. marta, u 19 sati uUmjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, Zelenih beretki 8.

Društvena odgovornost muzeja umjetnosti

Svjesna obrazovnih mogućnosti umjetničke kolekcije koju čuva, pomno osluškujući promjenjive potrebe društva, u kojem i za koje djeluje, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine u proteklih šest mjeseci sprovela je prvi muzejski outreach program za djecu školskog uzrasta iz autističnog spektra u Bosni i Hercegovini. Program je rezultat sistematičnog obrazovno-muzejskog rada, iskustva i stečenog znanja iz muzejske pedagogije, a finansijski ga je podržao Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina.

U kontekstu stvaranja mogućnosti za ravnopravno učešće u kulturi, savremena muzeologija sve češće preispituje pristupačnost muzejskih zbirki i programskih aktivnosti. U ovom slučaju UGBIH je morala revidirati i prilagoditi interpretacijsko-izlagačke metode. Kroz pomenuti program, razmotrene su specifične obrazovne metode u kontekstu muzeja umjetnosti koje su pogodne za rad sa pomenutom grupom. U specijalnoj pedagogiji, upotreba vizualnih materijala pokazala se kao uspješan kognitivni stimulans za djecu iz autističnog spektra. S obzirom na provedena istraživanja, koja dokazuju obrazovne potencijale, muzej umjetnosti se ovim projektom preobražava u alternativnu obrazovnu instituciju za cjeloživotno učenje.

Izložbeni konteksti u kojima su se odvijale obrazovne radionice obuhvataju stalnu postavku Oprostorena intima i izložbe Zbirka u zbirci: Mirko Komosar te odabrana djela Branka Šotre, skulpture iz kolekcije UGBiH i plakate XIV Olimpijskih igara u Sarajevu iz arhiva UGBIH. Reagujući na djela iz kolekcije UGBiH, učesnici projekta su se likovno izražavali i stvarali umjetničke radove.

Izložba „Plavi artizam“ javnosti predstavlja umjetničke radove učesnika, nastale tokom posljednjih šest mjeseci. Izložbu prate didaktički materijali kreirani za ovaj program i materijali dokumentarnog karaktera, koji predstavljaju proces rada obrazovno-likovnih radionica „Plavog artizma“.

Izložba skulptura i crteža Jagode Buić

Izložba skulptura i crteža Jagode Buić, svjetski afirmisane umjetnice i dobitnice mnogih priznanja. Izložba je organizovana povodom prijema Jagode Buić u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u utorak, 5. marta, u 19:00 u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, Zelenih beretki 8.

otvaranje izložbe skulptura i crteža Jagode Buić, povodom prijema umjetnice u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pridružite nam se

“Nastavljajući novonastali kiparski ciklus sintagmom “Scherzo s otpada” autorica namjerno ukazuje na nepretencioznost i ne moramo previdjeti i plastičku uvjerljivost, dobro odvagne odnose elemenata niza inače neočekivanih sklopova, u svom novom životu odbačeni predmeti, izgubivši primarnu funkciju, stekli su s jedne strane, metaforičku vrijednost s druge značenje prostornog orijentira i sugestiju slojevite vremenitosti, tako reći pripitomljene prolaznosti” zapisao je u kritici o autorici izložbe Tonko Maroević.

Jagoda Buić svoje radove iz ovog ciklusa opisuje riječima: „To nije objet trouvée – to je lotani kolaž od željeznog otpada. Igra. Šala. On će se tek svojim portretom pokušati progurati u sferu umjetnosti. Ako ne uspije, ostaje moja poruka: nema tog odbačenog predmeta koji neće naći svoje mjesto. Zašto? Radi iluzije. Radi fantazije. Objekt i njegov portret je lirski esej u kojem se sreće tuga napuštenosti, beznađe nepotrebnosti, s radošću kreativnog akta i veselom ironijom.“

Biografija

Jagoda Buić rođena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna te povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirala je na Akademie für angewandte Kunst u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Cinecittà u Rimu i povijest kostimografije u Cetro delle Arti e del cosume u Palazzo Grassi u Veneciji. Realizirala je više od 120 projekata kao kostimografkinja i scenografkinja za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Njezin umjetnički pristup kazalištu sastoji se od inzistiranja na velikim prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesa za mit i klasiični svijet. Najpoznaija su joj ostvarenja: Hamlet, Kralj Lear, Otello, Sofoklove i Eschilove tragedije i opere poput: Turandot, Otello, Tosca, Nabucco, Aida itd. Napisala je balet Apokalipsa prema sv. Ivanu i napravila adaptaciju Malog princa Antoine de Saint-Exuperya. Godine 1965. Stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju je otkupio Muzej Stedelijk iz Amsterdama. Otada izlaže svoje monumentalne tekstilne instalacije na svjetslim bijenalima (Venecija, 1968, 1970, 2002; São Paulo, 1967, 1975, 1979, Lausanne, 1965, 1967, 1969, 1971, 1973, 1975, 1977, 1985, 1987) i u najvažnijim svjetskim muzejima (Pariz, Dusseldorf, Rio de Janeiro, Buenos Aires, Bruxelles, Zürich, Tokio, Rim, Milano, Amsterdam, Oslo, Barcelona, Montreal, Chicago, New York, Madrid, Beč, São Paulo, Washington, San Francisco, Darmstadt itd.) Njezina su djela u mnogim javnim i privatnim umjetničkim izbirkama (u Metropolitan Museumu u New Yorku, Muzeju moderne umjetnosti u Parizu itd.) Posljednjih godina izlagala je u Rabatu (fotografsko viđenje Maroka), u Sarajevu 2009. (instalacija u Collegiumu Artisticumu) u Zagrebu –  u Glipoteci HAZU 2008. i u Muzeju za umjetnost i obrt (retrospektiva) 2010. godine. Predavala je kao gostujuća profesorica na Royal College of Art u Londonu te na Atlantic Center for the Arts na Floridi. Dobitnica je brojnih svjetskih i domaćih nagrada. Živi i radi u Dubrovniku, Veneciji i Parizu.

 

 

Translate »