Izložba skulptura Borisa Orenčuka

0

Otvaranje samostalne izložbe skulptura Borisa Orenčuka Materijal | Oblik | Vertikala desiće se u četvrtak, 12. septembra, u 19:00 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.

Boris Orenčuk predstaviće skulptorski ciklus kojim istražuje potencijal materijala u izgradnji unaprijed određenog oblika – dominantno vertikalne ljudske figure. Skulpture od žice (nastale spaljivanjem automobilskih guma) i kore drveta popunjavaju prostor u skupinama, ostavljajući snažan dojam na posjetioca.

“Mladi mostarski kipar, kroz svoje djelovanje pokazuje istrajnost i potrebu za konstantnim stvaranjem. Njegovi ljudi su podjednako samozatajni i krhki kao i prodorni i moćni, te često mogu provocirati promatračevu percepciju i izazivati različite pristupe, misli i emocije. Oni ne diktiraju i ne određuju način na koji će biti shvaćeni nego puštaju da budu doživljeni po individualnom nahođenju. Naime, lako se zapitati tko su ti ljudi koje Orenčuk stvara? Jesu li oni konkretne persone čije ime samo on zna ili su to određeni karakteri/tipovi ljudi? Jesu li to ljudi ili fiktivna bića? Je li to autor ili smo to mi? Ako to ne uspijemo zaključiti objektivno onda je to bolje uraditi subjektivno jer su izložena djela, prema autorovom iskazu, posljednja u njegovom istraživačkom putu koje vode smjernice Materija-Oblik-Vertikala.” Danijela Ucović, historičarka umjetnosti

Izložba je realizovana u sklopu saradnje s Franjevačkim muzejom i galerijom Široki Brijeg.

Boris Orenčuk je rođen 1989. godine u Mostaru, Bosna i Hercegovina.

2014.- Magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na Odsjeku kiparstvo kod mentora za praktični rad prof. mr. Mustafe Skopljaka i teoretski rad kod profesora dr.sc. Sadudina Musabegovića.

2012– Na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru završio dodiplomski studiji – Odsjek likovnih umjetnosti smjer kiparstvo u klasi prof.mr. Mustafe Skopljaka.

2012– Završio Srednju školu likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića na Odsjeku za kiparstvo završio u Mostaru

Dobitnik Rektorove nagrade za postignuti uspjeh.

Član je Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji / DHLU

Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH / ULUBIH.

Član je Udruženja likovnih umjetnika „Format“/ ULUF

Dobitnik je nagrade Fondacije Slipičević iz domene likovnih umjetnosti u gradu Mostaru 2016.

Izložba crteža Martina Frljića “Indonesia Experience”

0

Ambasada Republike Indonezije u Bosni i Hercegovini i Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine sa zadovoljstvom najavljuju otvaranje samostalne izložbe crteža Martina Frljića “Indonesia Experience”. Izložba će biti otvorena u četvrtak, 13. juna, u 20:00 u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.

Izložbom “Indonesia Experience” Martin Frljić predstavlja akromatski ciklus radova inspirisan Indonezijom i sjećanjem na boravak u Yogyakartu. “Početkom marta 2018. godine Martin Frljić, talentirani crtač iz Viteza i magistar likovnih umjetnosti, otpočeo je svoju indonežansku avanturu. Bio je jedan od sedamdesetak mladih umjetnika iz 44 zemlje sa svih kontinenata koje je umjetnička znatiželja dovela na tromjesečno upoznavanje sa jezikom i kulturnim tradicijama Indonezije,” zabilježio je Muhamed Čengić, Ambasador Bosne i Hercegovine u Indoneziji, “Martin Frljić je imao sreću da provede tri mjeseca u Yogyakarti – kulturnoj prijestolnici ostrva Java, ali i cijele Indonezije. Ono što bi u toku dana slušao, gledao, opažao grozničavo je prenosio je na papir. Siguran sam da je u tim trenucima njegovo nadahnuće Indonezijom bilo jednako nadahnuću slavnih prethodnika.”

Povodom otvaranja samostalne izložbe u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, Martin Frljić je izjavio: “Ne mogu reći da sam to ja, da je to moj umjetnički izražaj. Ne mogu reći ni da je Indonezija baš takva kakvom je prikazah u svojim radovima, ali mogu reći da je to Indonezija prožeta mnome i ja prožet Indonezijom koja je ostavila zavidan utjecaj na moj likovni pristup.”

Martin Frljić rođen je u Novoj Biloj 1994. godine. Diplomirao je 2017. na Akademiji likovnih umjetnosti Široki Brijeg, Odsjek za grafiku.

 

Thomas Steyaert – Samostalna izložba

0

Otvaranje izložbe radova Thomasa Steyaerta u četvrtak, 16. maja, u 20:00.

Thomas Steyaert poznat je bosanskohercegovačkoj publici kao performans umjetnik i koreograf. Izložbom u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine predstavit će se i kao slikar. Slike rađene u kombinovanoj tehnici rezultat su razigranog promišljanja o odnosima moći i političkim i ekonomskim sistemima. Iskrivljeni i stripovski likovi u Steyaertovim slikama često predstavljaju opsceno ponašanje egocentričnih kapitalističkih figura s minimalnim empatijskim razumijevanjem. Apstraktni radovi su se razvili iz čiste fascinacije teksturom, bojom i različitim grafičkim tehnikama. Izloženi radovi nastali su kroz samouko istraživanje uljane i akrilne boje i spreja na izolacijskim pločama.

O svom radu i istraživanju Steyaert je zapisao: „Moje obrazovanje kao plesača i koreografa i višegodišnje scensko iskustvo širom svijeta, uključujući i brojne susrete s inspirativnim umjetnicima, pobudilo je znatiželju i zanimanje za upotrebu, stvaranje, estetiku i percepciju slike.

Znatiželja je polako izrastala u čin crtanja i slikanja. Isprva se radilo o popunjavanju ‘praznog prostora’ između drugih projekata, ali za razliku od rada na sceni slikanje nije zahtijevalo konceptualni opis ili opravdanje prije ili tokom čina stvaranja. To je individualno izražavanje koje se javlja iz uzbudljivog dijaloga između stvaraoca i različitih materijala. Kako je vrijeme prolazilo, slikanje i crtanje su postali mnogo važniji i sada imam dnevnu praksu u svom životu. Materijali i površine se mijenjaju, ali fascinacija teksturom i bojom još raste. Stil varira od apstraktne figuracije i stripovskog do elaborativnijih i kompleksnijih apstraktnih radova.“

Thomas Steyaert je umjetnik koji se bavi pokretom i vizualnim umjetnostima. Radio je na nekoliko projekata s Ultima Vez/Wimom Vandekeybusom i Koninklijke Vlaamse Schouwburg (Flamansko kraljevsko pozorište) pod umjetničkim vodstvom Jana Goossensa. U Bosni i Hercegovini često sarađuje sa Selmom Spahić, Nerminom Hamzagićem, Harisom Pašovićem i Lajlom Kaikčijom. Zajedno s Raulom Maia, jednim od svojih bliskih saradnika, razvija projekat koji istražuje umjetničku praksu i višestruki izlazni potencijal sistema ne-predstavljačke fizičke komunikacije među izvođačima. U istom kontekstu istražuje vlastiti individualni pristup i stvara nekoliko radova u Evropi i van nje. Nedavno je osnovao kolektiv umjetnika iz Sarajeva ‘Moving Island’ koji se fokusira na društveno angažovane umjetničke projekte. Thomas također podučava, slika i bavi se muzikom.

Izložba će biti otvorena do 30. maja 2019.

Retrospektivna izložba Branka Šotre

0

Umjetnička galerija BiH ima čast i jedinstvenu priliku da u saradnji sa SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo priredi, nakon skoro trideset godina od posljednje, još jednu veliku izložbu retrospektivnog karaktera na kojoj su izložena djela Branka Šotre. Ovaj umjetnik je u jugoslovenskoj istoriji umjetnosti bio zastupljen prvenstveno kao grafičar, posebno sa opusom koji je nastao tokom posljednjih petnaest godina njegovog  života (1945-1960), tako da je njegovo slikarstvo nedovoljno afirmisano od strane struke. Još manje su poznati njegovi radovi u oblasti drvorezbarstva, ikonopisa i zidnog slikarstva.

Izložba će biti otvorena u četvrtak, 09.05.2019. u 20h na Dan pobjede nad  fašizmom, kao jedna  od likovnih manifestacija uvrštenih u Dane Kantona Sarajevo. Izložba će biti otvorena za javnost do 23.05.2019. i ponovo sredinom jula do sredine avgusta.

Slikarski opus Branka Šotre na ovoj izložbi predstavljen je sa deset slika, devet ulja na platnu i šperploči  koja se čuvaju u fundusu Umjetničke galerije BiH, kao i jedno ulje koje se nalazi u vlasništvu Muzeja Sarajeva. No malo je slika uopšte ostalo iza Šotre. U pitanju su slike sa motivima bosanskih hercegovačkih sela i gradova, ruralni i urbani pejzaži nastali tokom tridesetih godina kada je umjetnik  živio u Bosni.

Izloženi plitki reljefi na ovoj izložbi potiču iz fundusa Umjetničke galerije BiH i Historijskog muzeja BiH. Dva reljefa iz Umjetničke galerije BiH su duborezne ikone Sv. Jovana Krstitelja i Sv. Save. Reljefi iz Historijskog muzeja BiH prikazuju seljake u poljskim radovima.

Crteži i grafike dominiraju na ovoj  izložbi i unutar njene postavke možemo pratiti razvojni tok ili liniju kojom se grafička umjetnost Branka Šotre razvijala. Likovna kritika smatra da je u grafici uzor Šotri bio njegov profesor Ljubomir Ljuba Ivanović koji je mu je tokom studija predavao crtanje po prirodi. Šotra se prije 1945. godine malo bavio grafikom.

Početnu grupu postavke čine crteži i grafike sa motivima koje umjetnika povezuju sa rodnom Hercegovinom i Stocem, a to su stećci. Veliku grupu unutar izloženih crteža i grafika čine gradske vedute starog Mostara, Trebinja, Počitelja, Jajca i Stoca, sa njihovim tipičnim načinom tradicionalne gradnje. Posebnu grupu čine grafike i crteži sa prikazima poljoprivrednih radova, koje nam približavaju narodne običaje, obradu zemlje i života sela u Bosni i Hercegovini.

Još jednu zasebnu grupu grafike čine grafike sa tematikom iz Narodnooslobodilačke borbe (NOB) nastale nakon Drugog svjetskog rata. Umjetnik je u sebi, kao aktivan borac i komandir koji je istovremeno obavljao i političke aktivnosti i zaduženja, nosio bezbroj sjećanja i snažnih utisaka iz ofanziva i borbi s neprijateljem, uopšteno govoreći, iz partizanskog života. Vremenom će polako ljudi nestati sa grafika, a ostaće samo veličanstvena priroda koju umjetnik pamti.

Upravo  će navedena priroda postati univerzum za sebe, beskrajno polje za istraživanje i usavršavanje jednog umjetnika kakav je Šotra i to u oblasti grafike. Grafika, odnosno tehnike drvoreza i linoreza bile su medij u kojem je Šotra uspio da dočara i prikaže svu raskošnost i nemilosrdnost prirode. Pa i ono što je bilo prepoznatljivo oku kao panj, pogorjela šuma – njeni strašni, jezivi, usamljeni sprženi ostaci, ogoljena bez života, ili krš, kamen, stijena – njeni gotovo morfološki prikazani slojevi postaju polako nešto neprepoznatljivo, apstraktno, asocijacija. Grafike posjeduju neobičnu atmosferu, kao da sadrže  još jedan dodatni element, određen zvuk, a taj zvuk je ustvari neprekidna tišina. Neka od djela Šotra je upravo tako nazvao.

Dragana Brkić–Hodak

Branko Šotra

Branko Šotra

Branko Šotra(Kozice kod Stoca, BiH, 1906 – Stockholm, Švedska, 1960) završio je Kraljevsku umetničku školu u Beogradu 1929. godine. Službovao u Sarajevu 1930 – 37, Loznici 1937-38, Ohridu 1938-40. i u Vršcu 1940-41. Prije rata dva puta hapšen kao komunista (1933. i 1936). Bavio se slikarstvom, grafikom, duborezom, primijenjenom umjetnošću i likovnom kritikom. Bio je načelink Vojnog muzeja u Beogradu i redovni profesor i rektor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu.

Izložba “Plavi artizam”

0

 

Izložba Plavi artizam rezultat je prvog muzejskog outreach programa u Bosni i Hercegovini za djecu školskog uzrasta iz autističnog spektra i biće otvorena u petak, 22. marta, u 19 sati uUmjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, Zelenih beretki 8.

Društvena odgovornost muzeja umjetnosti

Svjesna obrazovnih mogućnosti umjetničke kolekcije koju čuva, pomno osluškujući promjenjive potrebe društva, u kojem i za koje djeluje, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine u proteklih šest mjeseci sprovela je prvi muzejski outreach program za djecu školskog uzrasta iz autističnog spektra u Bosni i Hercegovini. Program je rezultat sistematičnog obrazovno-muzejskog rada, iskustva i stečenog znanja iz muzejske pedagogije, a finansijski ga je podržao Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina.

U kontekstu stvaranja mogućnosti za ravnopravno učešće u kulturi, savremena muzeologija sve češće preispituje pristupačnost muzejskih zbirki i programskih aktivnosti. U ovom slučaju UGBIH je morala revidirati i prilagoditi interpretacijsko-izlagačke metode. Kroz pomenuti program, razmotrene su specifične obrazovne metode u kontekstu muzeja umjetnosti koje su pogodne za rad sa pomenutom grupom. U specijalnoj pedagogiji, upotreba vizualnih materijala pokazala se kao uspješan kognitivni stimulans za djecu iz autističnog spektra. S obzirom na provedena istraživanja, koja dokazuju obrazovne potencijale, muzej umjetnosti se ovim projektom preobražava u alternativnu obrazovnu instituciju za cjeloživotno učenje.

Izložbeni konteksti u kojima su se odvijale obrazovne radionice obuhvataju stalnu postavku Oprostorena intima i izložbe Zbirka u zbirci: Mirko Komosar te odabrana djela Branka Šotre, skulpture iz kolekcije UGBiH i plakate XIV Olimpijskih igara u Sarajevu iz arhiva UGBIH. Reagujući na djela iz kolekcije UGBiH, učesnici projekta su se likovno izražavali i stvarali umjetničke radove.

Izložba „Plavi artizam“ javnosti predstavlja umjetničke radove učesnika, nastale tokom posljednjih šest mjeseci. Izložbu prate didaktički materijali kreirani za ovaj program i materijali dokumentarnog karaktera, koji predstavljaju proces rada obrazovno-likovnih radionica „Plavog artizma“.

Izložba skulptura i crteža Jagode Buić

0

Izložba skulptura i crteža Jagode Buić, svjetski afirmisane umjetnice i dobitnice mnogih priznanja. Izložba je organizovana povodom prijema Jagode Buić u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u utorak, 5. marta, u 19:00 u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, Zelenih beretki 8.

otvaranje izložbe skulptura i crteža Jagode Buić, povodom prijema umjetnice u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pridružite nam se

“Nastavljajući novonastali kiparski ciklus sintagmom “Scherzo s otpada” autorica namjerno ukazuje na nepretencioznost i ne moramo previdjeti i plastičku uvjerljivost, dobro odvagne odnose elemenata niza inače neočekivanih sklopova, u svom novom životu odbačeni predmeti, izgubivši primarnu funkciju, stekli su s jedne strane, metaforičku vrijednost s druge značenje prostornog orijentira i sugestiju slojevite vremenitosti, tako reći pripitomljene prolaznosti” zapisao je u kritici o autorici izložbe Tonko Maroević.

Jagoda Buić svoje radove iz ovog ciklusa opisuje riječima: „To nije objet trouvée – to je lotani kolaž od željeznog otpada. Igra. Šala. On će se tek svojim portretom pokušati progurati u sferu umjetnosti. Ako ne uspije, ostaje moja poruka: nema tog odbačenog predmeta koji neće naći svoje mjesto. Zašto? Radi iluzije. Radi fantazije. Objekt i njegov portret je lirski esej u kojem se sreće tuga napuštenosti, beznađe nepotrebnosti, s radošću kreativnog akta i veselom ironijom.“

Biografija

Jagoda Buić rođena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna te povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirala je na Akademie für angewandte Kunst u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Cinecittà u Rimu i povijest kostimografije u Cetro delle Arti e del cosume u Palazzo Grassi u Veneciji. Realizirala je više od 120 projekata kao kostimografkinja i scenografkinja za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Njezin umjetnički pristup kazalištu sastoji se od inzistiranja na velikim prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesa za mit i klasiični svijet. Najpoznaija su joj ostvarenja: Hamlet, Kralj Lear, Otello, Sofoklove i Eschilove tragedije i opere poput: Turandot, Otello, Tosca, Nabucco, Aida itd. Napisala je balet Apokalipsa prema sv. Ivanu i napravila adaptaciju Malog princa Antoine de Saint-Exuperya. Godine 1965. Stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju je otkupio Muzej Stedelijk iz Amsterdama. Otada izlaže svoje monumentalne tekstilne instalacije na svjetslim bijenalima (Venecija, 1968, 1970, 2002; São Paulo, 1967, 1975, 1979, Lausanne, 1965, 1967, 1969, 1971, 1973, 1975, 1977, 1985, 1987) i u najvažnijim svjetskim muzejima (Pariz, Dusseldorf, Rio de Janeiro, Buenos Aires, Bruxelles, Zürich, Tokio, Rim, Milano, Amsterdam, Oslo, Barcelona, Montreal, Chicago, New York, Madrid, Beč, São Paulo, Washington, San Francisco, Darmstadt itd.) Njezina su djela u mnogim javnim i privatnim umjetničkim izbirkama (u Metropolitan Museumu u New Yorku, Muzeju moderne umjetnosti u Parizu itd.) Posljednjih godina izlagala je u Rabatu (fotografsko viđenje Maroka), u Sarajevu 2009. (instalacija u Collegiumu Artisticumu) u Zagrebu –  u Glipoteci HAZU 2008. i u Muzeju za umjetnost i obrt (retrospektiva) 2010. godine. Predavala je kao gostujuća profesorica na Royal College of Art u Londonu te na Atlantic Center for the Arts na Floridi. Dobitnica je brojnih svjetskih i domaćih nagrada. Živi i radi u Dubrovniku, Veneciji i Parizu.

 

 

Crteži Mice Todorović u Umjetničkoj galeriji

0

Otvaranje izložbe crteža Mice Todorović desit će se u četvrtak, 7. februara, u 19:00 u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.

Crteži Mice Todorović (1929-1933) predstavljaju usamljeni primjer unutar čitavog jednog umjetničkog opusa i u tematskom i u izražajnom smislu, ali istovremeno zauzimaju važno mjesto u segmentu bosanskohercegovačke socijalne umjetnosti. Gledajući kroz cjelokupni opus, ovi radovi mogu se smatrati svojevrsnom fazom umjetničkog sazrijevanja i odrastanja. U sebi imaju dozu snažne kritike, ali ona nije direktno upućena određenom vremenu ili određenoj ideologiji. Konfrontirajući biblijske motive sa suvremenim svijetom autorica ističe univerzalnost ljudskih pogrešaka. Njeni crteži sublimiraju refleksije kolektivne svijesti i odgovornosti i individualnost osobnog stava.

Mica Todorović
(Sarajevo, BiH, 1900 – Sarajevo, BiH, 1981)

Završila je 1926. godine Višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Bila je jedan je od deset osnivača ULUBIH-a i jedan od prvih profesora u Školi primijenjenih umjetnosti. Bila je redovan član ANUBIH i dopisni član SANU. Izlagala je na velikom broju samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je najvećih državnih odlikovanja i nagrada za svoj umjetnički rad. Retrospektivna izložba radova Mice Todorović otvorena je u junu 1980. godine u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu.

Izložba je organizavana u sklopu projekta Sarajevo History Book – Guidelines for Women Heritage.

72. rođendan Umjetničke galerije BiH

0

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine će 11. oktobra 2018. godine obilježiti 72 godine postojanja i djelovanja, a posjetiocima će na taj dan pokloniti besplatan ulaz na sve izložbe: Izvan oblika: Ana Crespo i Meliha Teparić, Selma Đulizarević: Trnoružičnjak, Oprostorena intima.

Osnovana odlukom Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine 11. oktobra 1946, Umjetnička galerija BiH je najstariji i najznačajniji muzej umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Od 1953. godine smještena je u zgradi koja je 1912. izgrađena kao robna kuća Ješue i Mojce Saloma. Za javnost je otvorena 1959. godine prvom stalnom postavkom.

Od osnivanja do danas Umjetnička galerija BiH prošla je kroz brojne i burne faze svoga razvoja: od samog nastanka, preko stabilnih sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, pa do dramatičnih ratnih događanja krajem devedesetih, ali i ništa manje dramatičnog poraća, u kojem Galerija još nije dobila ni svoj formalni status niti osnivača, pa je i u tom periodu prošla faze od zatvaranja za javnost do današnjih relativno stabilnih uslova za rad.

Tokom 72 godine postojanja i rada, putem otkupa, poklona, donacija i zaostavština, fundus Umjetničke galerije BiH narastao je na skoro 6000 umjetničkih djela podjeljenih u kolekcije: Bosanskohercegovačka umjetnost, Međunarodna kolekcija donacija, Jugoslovenska umjetnost, Ferdinand Hodler, Ikone, Kolekcija fotografija i novih medija, Likovni arhiv „NADA“.

Umjetnička galerija BiH posjeduje i bogatu bibliotečku građu iz svih oblasti likovne umjetnosti, specijaliziranu dokumentaciju i restauratorsku radionicu, a sarađuje sa srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu te organizuje stalne i povremene izložbe i brojne druge događaje.

Pozivamo vas da 11. oktobra 2018, od 10:00 do 20:00, uz besplatan ulaz s nama proslavite 72. rođendan Galerije!

Izložba “Izvan oblika” – Meliha Teparic i Ana Crespo

1

Španjolska ambasada u BiH, u saradnji sa Umjetničkom galerijom BiH poziva vas na otvaranje izložbe “IZVAN OBLIKA” u okviru programa kulturnih aktivnosti za 2018.godinu.

Španjolska umjetnica Ana Crespo i bosanskohercegovačka umjetnica Meliha Teparić pronašle su zajedničke likovne i idejne interese i predstavljaju ovu izložbu. Projekt promišlja o višem znanju u sufizmu, povezanom sa kreativnošću i otkrivanjem unutrašnjih osjetila. Njime naglašavaju simboličku vezu između ma'raife, vode, kreativnosti i ženstvenog principa.

Meliha Teparić o izložbi: “Kolaborativna izložba s španjolskom umjetnicom Anom Crespo (Krespo) spontani je dijalog, koji se odvijao manje verbalnom komunikacijiom, a više komunikacijom na jednom senzibilnom intuitivnom, duhovnom i likovnom nivou. Moj rad, instalacija Sedam svilenih zastora, inicijanlno je bio reakcija na Anine papirne skulpture, a on to i dalje jeste, no međutim, u svojoj razvojno fazi predstavlja nastavak mog dosadašnjeg rada s apstraktno-geometrijskim, kaligrafskim jezikom. Ideja labirinta, zasnovanog na kaligrafskim formama, koji je prvobitno bio relaiziran u staklenoj skulpturi Labirint ljubavi (2007), sad je poprimio jednu od mogućih realizacija kako je inicijalno i bio zamišljen kao interakcija s publikom, dok s druge strane, tlocrt labirinta proizilazi iz već postojećeg rada, slike Božanski meadnar (2007).

Izložba se također može čitati na nekoliko nivoa, kao što naša kustosica dr. Rosana Ratkovčić predlaže, da je to ‘oblikovanje praznine, koja je simbolika spoznajnog nevidljivog,’ koje ustvari postaje sadržaj, odnosno ‘otkrivanje duhovnih vrijednosti nevidljivog i nematerijalnog’, a kao što to kazuje i Anin rad, Mistical Unveiling.”

Ana Crespo je doktor likovnih umjetnosti i multudisciplinarna umjetnica, sa dugogodišnjom izložbenom karijerom, započetom u Evropi krajem 80-tih. Uporedo od 1988. radi kao profesor grafičke boje i tehnike. Svoje istraživanje estetskog pretočila je u niz knjiga koje potpisuje, kao “Zen u umjetnosti” (1997.), “Lijepe boje srca” (2008.) u izdanju Casa Arabe i “Crveno, zeleno, bijelo i crno, četiri grane Stabla Univerzuma” (2013.) o simbolici boja u sufizmu, čiji je prevod na arapski u toku. Uskoro će izdati svoju novu knjigu, “Otkrivajuće svojstvo mašte”. Nagrađena je nagradom Barzaj internacional za 2017. od Muhyiddin Ibn Arabi Societyja.

Meliha Teparić, multimedijalna bosanskohercegovačka umjetnica. Rođena je u Sarajevu, 1978. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 2002. godine, na Odsjeku slikarstvo. Magistrirala je 2007. godine Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek slikarstvo. Doktorirala je 2016. godine na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek povijest umjetnosti. Vanredni je profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu. Učestvovala je na 56 kolektivnih izložbi, te 7 samostalnih izložbi; dobitnica je nekoliko nacionalnih i internacionalnih nagrada.

Izložba će biti otvorena 4. oktobra 2018. godine u 20:00 sati, u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu. Izložbu je moguće pogledati do 18. oktobra, od ponedjeljka do subote, od 10 – 20 sati.

Izložba i promocija knjige Asima Đelilovića “Crtež u bosanskohercegovačkom dizajnu”

0

Otvaranje izložbe i promociju knjige Asima Đelilovića “Crtež u bosanskohercegovačkom dizajnu”, nastale u sklopu platforme Muzej u egzilu. Otvaranje izložbe i promocija knjige održat će se u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine 6. septembra u 19.00.

MUZEJ U EGZILU je platforma usmjerena ka promociji bosanskohercegovačkog dizajna u modernom dobu, tačnije od vremena Austrougarske uprave do danas. Sama ideja nastala je 2009. godine. Od tada do danas autor je uspio oformiti kolekciju – jezgro zbirke koja danas broji preko 3000 eksponata; objaviti knjigu pod nazivom Muzej u egzilu – Bosna i Hercegovina u modernom dobu (na našem i na engleskom jeziku), koja predstavlja sve najvažnije segmente zbirke, te organizirati nekoliko izložbi u Sarajevu, Bugojnu i Kranju (Slovenija).

U saradnji sa Zavičajnim muzejom iz Travnika pripremio je i objavio knjigu Crtež u bosanskohercegovačkom dizajnu – bosanko izdanje; te elektronsko izdanje knjige na engleskom jeziku u izdanju izdavačke kuće Buybook iz Sarajeva 2017. godine.

Ova knjiga pravi pregled autora iz Bosne i Hercegovine, kao i autora iz inostranstva koji su radili na projektima koji su dolazili iz Bosne i Hercegovine. Vremenski period koji ovaj izbor prati je u rasponu od 1900-te (Paviljon Bosne i Hercegovine na Svjetskoj izložbi u Parizu) do 2015. godine.

Pažljivim uvidom u odabranu građu koja pripada fundusu zbirke Muzeja u egzilu primjećujemo vitalnost crteža kao interpretativnog postupka i njegovu ulogu i značaj u ostvarenju različitih kreativnih ciljeva; onih vezanih za dizajn enterijera, oblikovanje arhitekture, oblikovanje proizvoda industrijskog dizajna, oblikovanje informacija vizuelnim sredstvima i za ilustraciju.

Među autorima zastupljenim u ovoj knjizi su Alphons Mucha, Norbert i Walter  Neugebauer, Ismet Mujezinović, Pablo Picasso, Mersad Berber, Abdulah Kozić, Mirko Ilić, Zlatko Ugljen, Ismar Mujezinović, Mirsad Konstantinović, Aleksandra Nina Knežević i Omer Halilhodžić.

 

ASIM ĐELILOVIĆ
Najznačajniji projekti i izložbe:

2013 – Imaginarium (Bosna – ni na nebu ni na zemlji), promocija grafičke mape – izložba, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića;
2012 – Periferije/lice/naličja (samostalna izložba), Gradska galerija Collegium artisticum Sarajevo;
2011 – Posljednja večera (samostalna izložba), Galerija Novi hram Sarajevo.;
2011 – Zastava – Karta – Teritorija (međunarodna selekcija), Centar za vizuelne umetnosti, Čačak, Srbija;
2011- Asim Đelilović (samostalna izložba), Dom omladine Beograda;
2010 – Vatra, Collegium artisticum, Sarajevo;
2009 – Pogled iza – dizajn u Bosni i Hercegovini, Cankarjev dom Ljubljana;
2009 – Umjetnost i terorizam, bosanskohercegovačka umjetnost nakon 11/9, Gradska galerija Bihać;
2008 – Knjiga, mapa – otvorena knjiga svijeta, novembar, Čačak, Srbija
2006 – Reciklaža u djelima sarajevskih umjetnika, Bratislava, Galerija SVU, Slovakia;
1999 – ZGRAF 8, Međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizuelnih komunikacija, Zagreb, Hrvatska;
Knjige:

Đelilović, Asim (2017). Drawing in Bosnian and Herzegovinian Design
Đelilović, Asim (2015). Asim Art Work
Đelilović, Asim. Muzej u egzilu
Đelilović, Asim. Museum in exile
Đelilović, Asim (2013). Dizajnerski crtež i likovne interpretacije: Komentari i vježbe. Mas media;