Nihad Kreševljaković

Izložba „Žene u Sarajevu pod opsadom“

Piše: Jasmina Đikoli

“Fotografska priča Hidajeta Delića je priča o ratu kroz ulogu žena pod opsadom. To je snažna antiratna poruka cijelom ludom svijetu koji ne uči iz sopstvenih grešaka, a od kojih se samo jedna zove Sarajevo. Svijet je nakon Sarajeva postao jako surovo mjesto”, riječi su Nihada Kreševljakovića, direktora Festivala Mess, prilikom otvaranja izložbe“Žene u Sarajevu pod opsadom”.

Kreševljaković, koji je ujedno i kustos izložbe, ističe da je među izloženim fotografijama i ona na kojoj grupa sugrađana nosi Olgu Sučić, pogođenu snajperskim metkom. Olga, majka dvoje djece i studentica Suada Dilberović bile su prve žrtve napada na Sarajevo. Obje su ubijene 5.aprila 1992.godine.

“Samo par minuta prije nego se našla na ovoj potresnoj fotografiji, Olga Sučić je pred TV kamerama izjavila: “Ovo je Sarajevo, i mi smo za mir!”, podsjetio je Kreševljaković dodajući da je Olgina poruka i danas važna jer “oni koji danas, u miru vrše nasilje nad ženama i djecom, ne razlikuju se od onih nasilnika koji su od 1992. do 1995. napadali naš grad.”

Fotografije Hidajeta Delića, koje dokumentuju svakodnevni život Sarajki pod opsadom tokom 1992. i 1993. godine, postavljene su u prostorijama EU Info centra na Skenderiji. Povod je obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i u okviru kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja.

Obraćajući se prisutnima na otvaranju izložbe, Christiane Hohmann, ambasadorica Njemačke u BiH, kazala je da je nenasilno, mirno i stabilno društvo i okruženje preduslov za borbu protiv nasilja nad ženama.

„Mi tu borbu dugujemo sebi i svojoj zemlji, našim porodicama i djeci, da svaki dan radimo na iskorjenjavanju i prevenciji nasilja nad ženama”, rekla je njemačka ambasadorica.

Među najvažnim rješenjima za uspješnu prevenciju nasilja nad ženama je obrazovanje, poručila je Claire Bodonyi, ambasadorica Francuske u BiH.

“Obrazovanje je važno kako bi žene, koje čine polovinu stanovništva, stekle emancipaciju i hrabro preuzele ulogu u političkom upravljanju, jer im to i pripada. Nažalost, u BiH je premalo žena koje učestvuju u političkom odlučivanju”, istakla je njena ekselencija.

Izložbu “Žene u Sarajevu pod opsadom” posjetile su i pojedine aktivistkinje za ženska ljudska prava u BiH. Jedna od njih je i Jadranka Miličević, koja kaže da posmatrajući fotografije iz perioda opsade osjeća tugu jer su žene iz tog perioda pokazivale istinsku snagu i borbu za životom, dok ženama, ali i muškarcima danas nedostaje hrabrosti.

“Žene su tokom rata bile aktivne, neprikosnovene, hrabre, dotjerane, i svaka je bila posebna na svoj način. Ako smo tada mogle izlaziti na ulice kao da je posljednji dan u životu, i nismo popuštali u radu, razgovorima, smijehu, dotjerivanju, jer smo istinski željele da živimo, zašto smo danas pali, zašto smo se umorile. Odgovornost je na svima nama”, kaže Miličević.

Sam autor izložbe, koja će za javnost biti otvorena do petka, 09.decembra ove godine u prostorijama EU Info centra, poručuje svim budućim generacijama da moraju vjerovati u bolje sutra.

„Borba i trud su neophodni za preživljavanje i dostojanstvo. Na svim ovim fotografijama prikazane su žene koje nisu gubile nadu. Nada je uvijek pristuna. Nadajmo se da će sve ovo što se sada dešava, jednog dana proći. Da će biti bolje“, ističe Hidajet Delić.

Izložba “Žene u Sarajevu pod opsadom” otvorena je u organizaciji EU info centra u BiH, Francuske ambasade u BiH, Njemačke ambasade u BiH, Fondacije Heinrich Boell i MESS festival.

Nihad Kreševljaković novi direktor festivala MESS

”Kao novom direktoru, moj imperativ jeste očuvanje kontinuiteta Festivala, te očuvanje do sada izgrađenih rezultata, a što bih smatrao važnim osobnim uspjehom. U tom pogledu podjednaku pažnju posvetio bih objema komponentama J.U. MESS, odnosno festivalu i novim produkcijama u okviru Scene MESS, postojećim programima i aktivnostima (kao što je Modul memorije), te afirmiranju novih programskih sadržaja i vrijednosti”, istakao je Kreševljaković u smjernicama četverogodišnjeg plana i programa J.U. MESS za period 2016-2020 na osnovu kojeg je izabran za direktora, a koji će biti objavljen na zvaničnoj web te Facebook stranici ove institucije.

Na osnovu javnog konkursa, Vlada Kantona Sarajevo je umjesto v.d. direktorice Lejle Hasanbegović na funkciju direktora J.U. MES Međunarodni teatarski festival – Scena MESS imenovala Nihada Kreševljakovića. On će na ovoj poziciji naslijediti višegodišnjeg direktora MESS-a Dinu Mustafića, koji će ostati dijelom tima – kao rukovoditelj Scene MESS, odnosno teatarske produkcije MESS-a.

Svoju profesionalnu karijeru započeo je kao suradnik Festivala MESS još 1994. dodine. Prvo kao program menadžer, a petnaest godina je obavljao funkciju izvršnog producenta Festivala. Učestvovao je 1995. godine i u kreiranju programa Modul memorije Festivala MESS, čiji je umjetnički rukovoditelj od 2002.

Od 2011. do kraja 2015. godine uspješno je rukovodio Sarajevskim ratnim teatrom koji se u tom periodu afirmira kao jedna od vodećih bh. teatarskih kuća. Kao teatarski producent potpisuje se na predstave: “Strah i bijeda Trećeg rajha – 99%”, reditelja Nermina Hamzagića, “Bio je lijep i sunčan dan”, rediteljice Tanje Miletić Oručević, “Happy End”, reditelja Pjera Žalice, “Tajna džema od malina” i “Koncert sa orahom, čekićem i bašlijom” rediteljice Selme Spahić, “Životinjska farma”, reditelja Dine Mustafića, “Brašno u venama”, reditelja Borisa Liješevića i brojne druge. Pokretač je zasebnog programa “Teatarski opservatorij Sarajevskog ratnog teatra” čiji je cilj bio afirmiranje mladih reditelja/ica i glumaca/ica.

Nihad Kreševljaković rođen je u Sarajevu 1973. godine gdje je završio Filozofski fakultet, odsjek historija. Bavi se pisanjem, te je urednik i autor više publikacija. Bavi se i dokumentarnim filmom, te je koautor filma “Greta”, u režiji Harisa Pašovića, “Noć je. Mi svijetlimo” rediteljice Jasmile Žbanić, a samostalno realizira TV dokumentarce “Gazi Husrevbeg” i “Od Auschwitza do Sarajeva”. Poslije rata zajedno sa bratom Seadom i Nedimom Alikadićem realizira kultni film o opsadi grada “Sjećaš li se Sarajeva” (2002), te dokumentarce “U potrazi za zemljom slobode – Un musulmano in San Marino” (2004) i “Od Skloništa do Sarajevskog ratnog teara” (2012). Njegov rad također obuhvaća i angažman na zaštiti i promociji kulturnog i prirodnog nasljeđa BiH, a od 2009. godine obavlja i počasnu dužnost atašea za kulturu Ambasade Republike San Marina u BiH.

Pedeseto izvođenje predstave ´Tajna džema od malina´

Sarajevski ratni teatar će u nedjelju, 27. marta u 20h obilježiti Svjetski dan teatra.

Obilježavanje Svjetskog dana teatra pokrenuto je 1962. godine od strane Internacionalnog teatarskog instituta, međunarodnog UNESCO-vog udruženja osnovananog s ciljem povezivanja teatarskih ljudi te lakšeg protoka informacija. Povodom tog dana običaj je da poruku piše jedan od renomiranih teatarskih umjetnika koju je ove godine uputio Anatoli Vasiliev, poznati ruski i jedan od vodećih europskih reditelja savremenog teatra. Prije izvođenja predstave „Tajna džema od malina – Nova formula“ prvakinja Sarajevskog ratnog teatra Selma Alispahić će pročitati Anatolijevu poruku.

Ovom priliko će se obilježiti i 50. izvođenje predstave „Tajna džema od malina“.

„Tajna džema od malina“ predstavlja dramatizaciju istoimene zbirke priča Karima Zaimovića.

U predstavi igraju: Snežana Alič, Alban Ukaj, Jasenko Pašić, Ermin Bravo, Adi Hrustemović, Benjamin Bajramović, dramatizaciju i dramaturgiju potpisuju: Bojana Vidosavljević, Dario Bevanda i Adnan Lugonić, scenografiju potpisuje Mirna Ler, kostimografiju, Emina Hodžić Adilović, muziku za ovu predstavu uradio je Damir Imamović, vizuelni identitet/ animacije potpisuje Emina Kujundžić, scenski pokret: Branko Potočan, VJ-ing: Edita Gazibara, dizajn: FABRIKA, ilustracija: Dragan Rokvić, izvršne producentice: Sabina Šabić i Latifa Imamović, a producent predstave je Nihad Kreševljaković, direktor Sarajevskog ratnog teatra.

Nakon igranja u nedjelju slijedi još pet izvođenja predstave „Tajna džema od malina – Nova formula“. Termini su ponedjeljak 28., utorak 29., četvrtak 31. mart i petak 01. i subota 02. april s početkom u 20h.

Rezervacije ulaznica: Tel: 033/664-070 (svaki radni dan od 10h do 16h) ili Facebook inbox: https://www.facebook.com/sartr1992. Blagajna SARTR-a radi svakim radnim danom od 10h do 16h, a na dan predstave i od 18h do 20h.