Program povodom 15 godina od smrti pjesnika Izeta Sarajlića

Zahvaljujući Ambasadi Republike Italije u Sarajevu, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH s ponosom Vas poziva na program kojim ćemo obilježiti 15 godina od smrti pjesnika Izeta Sarajlića: U Galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, u petak, 5.05.2017. godine u 19 sati.

Program obilježavanja 15-te godišnjice od smrti Izeta Sarajlića:

– Obraćanje Nj.E. Nicole Minasija, ambasadora Republike Italije u BiH

– Obraćanje direktorice Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejle Šehabović

– Miki Trifunov: interpretacija odabranih pjesama Izeta Sarajlića

– Čitanje poezije Izeta Sarajlića na italijanskom jeziku: Emina Sarvan i Tatjana Nikolić

Marina Tomić (violina), Belinda Krnić (klavir): Camille Saint-Seans “Le cygne”

– Specijalni gost: Marko Vešović

Program prati izložba o Izetu Sarajliću: To sam bio ja, autorice Tamare Sarajlić-Slavnić i kratk film Ratka Orozovića o Izetu Sarajliću.

TRAŽIM ULICU ZA SVOJE IME

Šetam gradom naše mladosti
i tražim ulicu za svoje ime.

Velike, bučne ulice –
njih prepuštam velikanima istorije.

Šta sam radio dok je trajala istorija?
Prosto tebe volio.

Malu ulicu tražim, običnu, svakodnevnu,
kojom se, neopaženi od svijeta,
možemo i prošetati poslije smrti.

U početku ona ne mora imati mnogo zelenila,
čak ni svoje ptice.
Važno je da u njoj, bježeći pred hajkom,
uvijek mognu da se sklone i čovjek i pas.

Bilo bi lijepo da bude popločana,
ali, na kraju, ni to nije ono najvaznije.

Najvažnije je to
da u ulici s mojim imenom
nikada nikog ne zadesi nesreća.

                                                           Izet Sarajlić

Književno veče sa Ilijom Trojanowim

Književno veče sa Ilijom Trojanowim

13.04.2017. u 19 sati

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

 Moderatori i sugovornici: prof.dr. Vahidin Preljević i Adisa Bašić

 

Za one u raskoraku/Für jene, die das Dazwischen bewohnen/To the inhabitants of the In-Between–  je posveta kojom Ilija Trojanow započinje svoju knjigu Kampfabsage (Odbijanje sukoba)
O autoru
Ilija Trojanow, rođen 1965 u Sofiji, odrastao je u porodici političkih azilanata u Njemačkoj i Keniji. Posljednjih godina skrasio se u Beču. Jedan od najvažnijih pisaca njemačkog govornog područja i najznačajnijih evropskih intelektualaca današnjice. Proslavio se romanom Sakupljač svjetova, čiju građu čini biografija britanskog oficira i istraživača Richarda Burtona i koji uskoro izlazi u bosanskom izdanju. Objavio je više nagrađivanih romana i zbirki proze, te nekoliko esejističkih knjiga koje su odjeknule u evropskoj javnosti, između ostalih, Napad na slobodu (zajedno s Juli Zeh), žestoku kritiku špijuniranja i nadziranja u režiji SAD-a, te Odbijanje sukoba (zajedno s Ranjitom Hoskoteom), polemiku protiv teze o sukobu civilizacije zastupajući gledište da je izvorište svake (napredne) kulture u amalgamiranju različitog, a ne u odvajanju u rezervate. Iz ovog djela donosimo odlomke o počecima islamske civilizacije i njenom ogromnom uticaj na preporod evropske kulture.

MILAN RAKOVAC, pisac Istre

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i Izdavačka kuća VBZ Zagreb s velikim zadovoljstvom Vas pozivaju na književnu tribinu:
MILAN RAKOVAC, pisac Istre
ponedjeljak, 18.4.2016. u 19.00 sati
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH
Povodom objavljivanja autorovih izabranih djela, na književnoj tribini govore:
Ferida Duraković, Ahmed BurićĐorđe Krajišnik i Šejla Šehabović.
1

MILAN RAKOVAC, (12. 12. 1939., Rahovci kraj Poreča).

Hrvatski romanopisac, pjesnik, publicist i novinar. Osnovnu školu i gimnaziju polazi u Puli i Zagrebu. Diplomirao na Vojnopomorskoj akademiji u Divuljama. Po završetku vojne službe obnaša političke dužnosti u Puli i Rijeci. Bio glavnim urednikom pulskog dnevnika Glas Istre. Većinu radnog vijeka do umirovljenja proveo na Televiziji Zagreb (Hrvatskoj televiziji) kao urednik i autor zapaženih dokumentarnih filmova, reportaža i interviewa. Trajno prisutan u javnom i kulturnom životu s temama istarskog i uopće “jadranskog” identiteta, granica, hrvatsko-talijansko-slovenskih odnosa, povijesti fašizma i antifašizma. Aktivan u redovima Čakavskog sabora, Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika, član uredništava časopisa Istra, Nova Istra, La Battana, kolumnist Glasa Istre i dr. Utemeljitelj i programski voditelj međunarodnih pograničnih susreta Forum Tomizza (Umag, Kopar, Trst). Suautor ili autor monografija, tekstova pjesama popularne glazbe (Franci Blašković, Tamara Obrovac), prevoditelj s talijanskog jezika (F. Tomizza, Bolji život; P. Parovel, Izbrisani identitet, A. Vivante, Jadranski iredentizam i dr.). Autor je scenarija za filmove redatelja V. Fulgosija Grgo gre u Pazin (Televizija Zagreb, 1983) i Na istarski način (Adria film, Zagreb, 1986). Više je njegovih tekstova doživjelo i kazališna uprizorenja (‘Riva i druži, 2010,  Blak, 2015).

Ideološki se R. formirao na spoju nasljeđenog istarsko-narodnjačkog i komunističkog antifašizma te vrijednosti liberalne demokracije i multikulturalizma, uz anarhističke obrate i kritiku neoliberalne    paradigme, ostajući jednim od najistaknutijih zagovornika interkulturalnog dijaloga i kritičarem nacionalističkih redukcija, kako u Istri tako i u široj regiji. Kao književnik i društveni komentator R. se formira na čitalačkim opsesijama svog naraštaja šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, na tragovima američkog zrelog modernizma (realizam, tehnika struje svijesti i socijalni pesimizam Johna Dos Passosa) i tradicije domaćih srednjostrujaških prerada ekspresionističke avangarde (Krleža i dr., sve do vokabulara tzv. proze u trapericama), osiguravajući regionalnom zaokupljenošću i lingvističkim odabirima svoju izdvojenu poziciju u korpusu hrvatske suvremene književnosti. Forsirajući neoavangardno (ili blago konkretističko) iskustvo jezika, razara vlastiti ili nasljeđeni dijalektalni izričaj, upuštajući se u igru, kalambur, invenciju, kako u poeziji, tako i u prozi. Provokacija, slojevita jezična igra, (re)konstrukcija hibridne pograničnosti, gorka humornost u analizi sudbine “malog” pojedinca u zagrljaju “velike” povijesti te politička intervencija u polje književnosti ostaju njegovim trajnim literanim preokupacijama.