„Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU“

0

Tokom 2018. godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo više od 23.000 ljudi koji su su bili prisiljeni napustiti svoje domove i krenuti na put sa nadom da će doći do mjesta gdje će moći nastaviti svoj život. Neki su krenuli na put prije nekoliko mjeseci, a neki putuju godinama. Aktivisti i volonteri u BiH su tokom godinu dana upoznavali mnoge ljude i slušali o njihovim snovima i nadama. Između ostalih i 17-godišnjeg dječaka iz Pakistana koji sam putuje već osam godina, a nakon što je izgubio cijelu porodicu. Kada su ga aktivisti sreli u Bihaću u maju 2018., sanjao je da će jednom imati dom. Njegova priča, i mnogih sličnih njemu, o ljudima koji sanjaju o slobodi i miru, nije bilo prostora u medijima. Za njega čini se, nažalost, nema prostora ni u BiH.

Ovo je samo jedna od tema koju ćete moći čuti u ponedjeljak februara 2019. u 18:00h u Centru za kulturu Sarajevo (Jelićeva 1) gdje će Fondacija Heinrich Boell predstaviti nalaze izvještaja „Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU“ uz prikazivanje dokumentarnog filma  „Patka“ u produkciji Mediacentra Sarajevo.

 

PROGRAM:

18:00 Migranti u BiH: Zaglavljeni u procjepu EU – stvarna vs. medijska slika

 Nidžara Ahmetašević, koautorica izvještaja “Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU”, novinarka i aktivistkinja

 Elvira Jukić-Mujkić – autorica dokumentarnog filma „Patka“, urednica u Mediacentru Sarajevo

 Amir Purić – urednik Facebook stranice “Izbjeglice u Velikoj Kladuši”, dopisnik Deutsche Welle, saradnik Radija Slobodna Evropa

 Tijana Cvjetičanin – urednica Raskrinkavanje.ba, koordinatorica istraživanja u Udruženju “Zašto ne“

Moderator: Nikola Vučić

19:30 – Projekcija dokumentarnog filma “Patka”

Iako se više od 1.500 ljudi prijavilo za azil u BiH, tek oko sedam posto je uspjelo proći zamršene, često nejasne, procedure i zaista pokrenuti proces. Na kakve sve probleme nailaze ljudi koji su došli u BiH i koji su potencijalni tražitelji azila, kako i gdje i žive, ko se brine za njih i koliko se poštuju njihova osnovna ljudska prava, da li postoje uslovi za njihovu integraciju, pitanja su na koja su autorice izvještaja “Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU” – Gorana Mlinarević i Nidžara Ahmetašević – pokušale doći kroz razgovore sa ljudima koji putuju, aktivistima, volonterima, predstavnicima nevladinog sektora, vlasti i međunarodnih organizacija.

Nalazi su porazni i ukazuju na zanemarivanje nekih od osnovnih prava koje imaju izbjeglice i migranti poput slobode kretanja, prava na human i dostojanstven život, prava na adekvatnu medicinsku zaštitu, školovanje i prava na integraciju. Izvještaj ukazuje i da su dječija prava su zanemarena, a osjetljive kategorije nisu adekvatno zaštićene. Sve su to nalazi s terena koje smo rjeđe sretali u medijima od naslova i sadržaja koji su ukazivali na negativne strane prisustva izbjeglica i migranata u BiH.

U novinama, na televiziji, a pogotovo na online portalima i društvenim mrežama mogli smo vrlo često da vidimo izvještaje o tome kako su migranti pljačkali, silovali i napadali. Svjedočili smo i širenju straha putem pojedinih medija i korištenju jezika koji služi zastrašivanju građana Bosne i Hercegovine, poput narativa da nam prijeti “najezda” migranata, da su desetine hiljada pred granicama BiH, da se sprema “desant na BiH”, vidjeli smo da pojedini mediji izvještavaju samo o negativnim temama poput kriminaliteta među migrantima, epidemiji zaraznih bolesti, o smeću koje ostavljaju za sobom ili o načinu na koji se ponašaju na ulicama i u parkovima u Sarajevu, Bihaću i drugim gradovima gdje su se nalazili u većem broju. Medijski izvještaju često su zanemarivali ono najvažnije – da se radi o ljudima.

Izvještaji sa dominantno negativnim odnosom prema migrantima u BiH, prenošenje neprovjerenih informacija i njihovo dijeljenje putem društvenih mreža, podizanje tenzija i širenje  straha među građanima stvorilo je atmosferu u kojoj su glasniji i vidljiviji bili oni mediji koji su neetički i neprofesionalno obavljali svoj zadatak. Neki od novinara koji rade u takvim medijima tvrde da je medijska zajednica bila nespremna i da se novinari nisu snašli, suočeni sa teškim zadatkom i bez ranijeg sličnog iskustva. S druge strane, greške koje su pravili ne bi mogle da se razumiju kroz to objašnjenje budući da pojedini nisu uradili ni osnovni novinarski zadatak provjere informacija. Dodatni problem su predstavljali online portali koji su preuzimali sadržaje iz profesionalnih medija i prepakirali ih u senzacionalističke članke s ciljem zarade i služenja različitim političkim agendama.

Dobrodošli ste !!!

0

Večeras u 17 sati u Historijskom muzeju BiH desiće se otvorenje izložbi „People of Sarajevo“ i „The Balkan Route“.
Fotografkinja Imrana Kapetanović donosi priče naših novih sugrađana, dok izložba Marka Đurice prikazuje svakodnevne probleme i situacije ljudi koji se kreću „balkanskom rutom“. U 18 sati počinje koncert podrške na kojem sviraju Dubioza Kolektiv i Helem Nejse.
Pored izložbe i koncerta tokom dana građanke i građani Bosne i Hercegovine će imati priliku da uruče novčane donacije organizaciji Pomozi.ba, koja od februara ove godine na različite načine podržava više od 1000 ljudi. Sve druge donacije mogu se direktno predati u prostorijama Pomozi.ba.
U video govore: Adnan Tatarević – Udruženje Pomozi.ba, Elma Hašimbegović – Historijski muzej BiH i Vedran Mujagić – Dubioza Kolektiv.

Veliki dio ove regije doživio je stravična razaranja tokom ratova devedesetih. Ratne posljedice još uvijek su prisutne, ljudi koji su porijeklom sa Balkana, ili žive ovdje, znaju iz vlastitog iskustva kako je kada moraš napustiti svoj dom, tražiti utočište u stranim zemljama, te koliko je sve to teško i bolno.