Abdulah Sidran u programu 2. Sajma izdavača/nakladnika BiH “Knjige u nišama”

0

2. Sajam izdavača/nakladnika BiH “Knjige u nišama” biće zatvoren, razgovorom sa književnikom Abdulahom Sidranom  u četvrtak, 29. novembra 2018. u 18:30.

Susret s Abdulahom Sidranom biće još jedna prilika za podsjećanje na raskošni opus autora koji potpisuje iznimno uspješne scenarije, dramske tekstove, eseje, te poetska i prozna djela s kojima se odavno svrstao među najznačajnije stvaraoce naših jezika.

I kad se bavi temama posvećenim kolektivnim iskustvima iz našeg prošlog života, kroz sudbinu jedne porodice i prelamanja društvenih prilika na mikro planu i kada je posvećen tragedijama Bosne i Hercegovine, odnosno temama agresije i privida mira, Sidran to čini autentično, uz rijedak pripovjedački dar, sposoban da poštujući visoke umjetničke kriterije bude razumljiv najširoj publici.

Uz autorsku izuzetnost Abdulaha Sidrana smjestio se i njegov nesvakidašnji smisao za humor, zato s radošću iščekujemo još jedan javni nastup kojim će moderirati književnik, novinar i književni prevodilac Ahmed Burić.

Predstavljanje Buybookovih autora na 2. Sajmu “Knjige u nišama”

0

Na 2. Sajmu izdavača/nakladnika BiH “Knjige u nišama” koji se održava u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, Izdavačka kuća Buybook predstaviće dva autora, odnosno nove knjige bosanskohercegovačkog književnika Faruka Šehića i hrvatskog književnika Nenada Rizvanovića.

Predstavljanje prozne knjige”Priče sa satnim mehanizmom” biće upriličeno u okviru sajamskog programa “Jutro s autorom” u srijedu, 28. novembra 2018. u 10:30 sati. Sa Farukom Šehićem o novoj knjizi razgovaraće Kristina Ljevak.

Istog dana (srijeda, 28. novembar) na centralnoj pozornici BKC-a u 17:00 sati biće predstavljena knjiga poezije “Valceri iz Translajtanije” Nenada Rizvanovića. O knjizi će pored autora govoriti književnici Ahmed Burić, Faruk Šehić i Ervin Jahić.

O novoj proznoj knjizi “Priče sa satnim mehanizmom” i ukupnom stvaralaštvu s Farukom Šehićem će razgovarati Kristina Ljevak.

Faruk Šehić jedan je od najnagrađivanijih i najprevođenijih bosanskohercegovačkih savremenih pisaca. Nakon velikog uspjeha romana “Knjiga o Uni” vraća se formi kratke priče koja u ovom slučaju nosi ponaslov “predapokaliptični sevdah” i u kojoj rat nije dominantna tema, više ga pronalazimo u tragovima, odnosno u posljedicama. U knjizi “Priče sa satnim mehanizmom” osim besprijekornog stila, pronaći ćemo i onu srčanost iz sad već kultne Šehićeve knjige “Pod pritiskom”, ali i mističnost i zavodljivost prisutnu u romanu “Knjiga o Uni”. “Priče sa satnim mehanizmom” još jedna su potvrda nesvakidašnjeg autorovog umijeća vladanja različitim književnim postupcima, što je u prikazu knjige primijetio i književni kritičar Nebojša Marić.

“Osim što duboko zaseca u osetljivo tkivo, knjiga ‘Priče sa satnim mehanizmom’ pokazuje da Šehić ubedljivo vlada različitim književnim postupcima, brzo prelazi s jednog na drugi, preinačuje ih i ukršta. Majstorstvo, u smislu grčke reči ‘techne’, najizrazitije je u priči ‘Shape-shifter’, nekoj vrsti balkanske Mebijusove trake po kojoj se čitalac vozi svetlosnom brzinom. (…) ” ‘Priče sa satnim mehanizmom’ upućuju izazov savremenoj prozi pošto se u njoj zrdužuju beskompromisnost i izuzetno umeće, lakoća prelaska sa jednog na drugi registar, stil, sliku… koje retko srećemo kod njegove generacije i šire. Pritom, njegova samosvest (bezobrazluk!?) ide dotle da se ne libi da pred čitaoce i kolege baci rukavicu satkanu od ironije: ‘Ja sam spreman, fizički i metafizički’,” zapisao je Marić.

Književni kritičar Matija Bošnjak, referirajući se na podnaslov knjige “predapokaliptični sevdah” s razlogom primjećuje kako je Šehićeva imaginacija moćno sredstvo čak i kada je riječ o problematikama koje nas svakodnevno okupiraju.

“Otvarajući se svojom novom zbirkom po imenu ‘Priče sa satnim mehanizmom’, novim pripovjedačkim tehnikama i estetičkim horizontima, Šehić je u tematskom smislu napravio svojevrstan iskorak iz regionalnog historijskog ka globalnom kontekstu savremene epohe, pa je i onaj brutalni instinkt njegove dosadašnje prozne poetike sada značajnije obilježen drugom vrstom raspoloženja, i to po svemu sudeći onom emocijom koja je kao nijansa spokojne melankolije bila prisutna već u ‘Knjizi o Uni’. U novim Šehićevim pripovijetkama, realizam zgarišta i tjelesnih ranjavanja ustupa mjesto nadrealnom, čak fantazmagoričnom imaginariju, a ratom zahvaćena Bosna biva zamijenjena atmosferom modernog velegrada, i to takvog da je teško jednoznačno odrediti jesu li u pitanje njegove sadašnje ili buduće ulice, pošto se vremena neprestano stapaju i poistovjećuju, a Šehićevo uzbudljivo pripovijedanje svjesno i namjerno odmaže određivanju prostorno-vremenskog trenutka. Likovi koji mogu biti savremenici koliko i posjetioci iz budućnosti, koji su pomalo i nadnaravna bića i nekakva ‘indigo’ djeca povišenog senzibiliteta i izraženih imaginativnih sposobnosti, putuju kroz vrijeme na golemim distancama, a ipak ostaju čista unutrašnjost iz koje se ne može izaći – sve to Šehićevom novom književnom djelu daje ravnotežu između potpuno modernih fantastičnih poetika i stanovitog lirskog osjećanja svijeta, koji je u bosanskohercegovačkoj pripovjedačkoj tradiciji posvuda prisutan”, napisao je Matija Bošnjak.

O knjizi će pored autora govoriti njen urednik, književnik Ahmed Burić i književnici Faruk Šehić i Ervin Jahić.

“Valceri iz Translajtanije” je knjiga poezije objavljena u izdanju crnogorskog OKF, dok je izdanje za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu objavio Buybook.

“Na izvjestan način, ovo je pjesnička zbirka koja na vrlo lucidan način naglavačke postavlja kapitalno estetičko pitanje moderne, odnosno ‘krizu forme’ dopunjava pitanjima o krizi teme kojom se književnost, u ovom slučaju pjesništvo ima baviti. Shodno tome, osnovna estetička preokupacija Rizvanovićevih ‘Valcera’ bi bila sljedeća: kako pisati poeziju na temu kriminala, razbojstva, pljačke, prostitucije, neprestane napetosti koja stoji u zraku između dviju kafanskih tučnjava – jer to je ono što se zbiva u podneblju Translajtanije, što je bio nezvanični naziv za takozvane ‘Zemlje Krune sv. Stjepana’, kulturno-geografsko područje pod mađarskim utjecajem koje je u posljednjim decenijama 19. stoljeća zahvatalo jugoistočne krajeve Austro-Ugarske monarhije, između ostalog i provincije kao što je današnja Slavonija”, zapisao je povodom nove pjesničke knjige Nenada Rizvanovića književni kritičar Matija Bošnjak.

“Valceri su skoro neuhvatljiva knjiga, fikcijom donekle bliska blistavim uzorima poput Zbigniewa Herberta i njegovog ‘Gospodina Cogita’, a s druge strane nam autor i veliki poznavatelj muzike podastire širok imaginarij, smješten u okvire neke, samo svoje, zamišljene države koja i jeste i nije postojala, i u kojoj se i jeste i nije dogodilo to što stoji u njenim stihovima. Megatekstualnost i sugestivnost nas vuku u najrazličitije pravce čitanja ovih pjesama, one mogu biti operetni libretto, tekstovi s albuma nekog majstora srednjoevropskog bluesa, a funkcioniraju kao prvorazredan, tako nov, a u najboljem smislu riječi tradicionalno fundiran poetski doživljaj. Knjiga je to koja od prve do posljednje stranice ispunjava najviša očekivanja, i koja dugo nakon čitanja proizvodi asocijacije: ples nataloženog iskustva s magijom imaginacije. ‘Najbolje’ i ‘najgore’ na pjesničkoj fešti tradicije, tranzicije i futurizma. Tom Waits, Viniccio Capossella, Josef Nadj, Sergio Leone i Nino Robić oko jednog klavira, čije žice pjevaju i sviraju ove pjesme Rizvanovića Nenada”, napisao je povodom Rizvanovićevih ‘Valcera’ književnik i urednik izdanja, Ahmed Burić.

Iza Nenada Rizvanovića je više od tri decenije autorskog rada, pored pisanja proze dugogodišnji je uspješni urednik u izdavaštvu. Knjiga koju predstavljamo njegov je prvi, izuzetno uspješni, ”odlazak” u poeziju.

Završen Prvi Sajam izdavača/nakladnika BiH “Knjige u nišama“

0

“Knjizi smo vratili dignitet koji zaslužuje, a autore i izdavače stavili u prvi plan. U ovih pet dana postigli smo sve ono što smo planirali i najavljivali“, istakao je na zatvaranju prvog Sajma izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine – “Knjige u nišama“ (KUN), direktor JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo, Edin Urjan Kukavica. Sajam je od 25. do 29. novembra ljubiteljima i ljubiteljicama knjige ponudio je vrlo bogat i zanimljiv program koji je uključivao promocije knjiga, predstavljanje autora, čitanja, javne razgovore i radionice, a gosti Sajma bili su brojni autori, urednici, profesori, književni kritičari, novinari, dizajneri i ostali kulturni radnici.

“Osluškujući komentare kako posjetitelja tako i samih izdavača i autora, u ovih pet dana postigli smo sve ono što smo planirali i ono šta smo najavljivali. Mogućnost publike da učestvuje u diskusijama sa nekim od najvećih bh. i regionalnih autora, dokazuje samo činjenicu kako zapravo sajam koji je posvećen knjizi treba izgledati i kakav koncept treba pratiti“, naveo je Edin Urjan Kukavica te dodao da je Sajam ispunio očekivanja i da će organizacioni odbor u narednoj godini učiniti sve da Sajam postane još prepoznatljiviji i posjećeniji.

Naglašavajući da je veoma važno što se jedan ovako koncipiran i profilisan sajam uopšte održao, predsjednik Zajednice izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini, Muamer Spahić, kazao je da su čitatelji i posjetitelji mogli steći uvid na kojoj razini se nalazi bh. izdavačka djelatnost. “Nadam se da će ovaj sajam postati tradicionalan, jer upravo na ovaj način možemo uraditi puno onoga što smo definirali kao svoj temeljni cilj, a to je poboljšanje uvjeta u kojima rade bh. izdavači, kroz izgradnju bolje izdavačke strukture“, rekao je Spahić te se još jednom zahvalio JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo i Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo na podršci u organizaciji Sajma.

“Zadovoljni smo jer smo uspjeli u inicijalnom naumu. Vratili smo dostojanstvo knjizi. Na velika vrata smo uveli ili vratili strip u svijet pisane riječi. Na kraju, omogućili smo građanima da upoznaju najnoviju produkciju domaćih izdavača i gostiju iz Hrvatske i Crne Gore, ali i da po sniženim cijenama nabave knjige i stripove“, dodao je Edin Urjan Kukavica.

Sajam “Knjige u nišama“ održan je u Bosanskom kulturnom centru, a u niše jednog od najljepših objekata u Sarajevu, nekadašnje sefardske sinagoge, svoje knjige smjestilo je jedanaest vodećih bosanskohercegovačkih izdavača/nakladnika, koji čine skoro osamdeset posto ukupne bh. izdavačke/nakladničke produkcije. U pet sajamskih dana, održano je ukupno trideset programskih sadržaja među kojima i prva Konvencija bh. bibliotekara/knjižničara i bh. izdavača/nakladnika. Damir Ovčina, Tanja Mravak, Ethem Mandić, Ziyah Gafić, Milorad Popović, Želimir Altarac Čičak, Edin Krehić, Damir Karakaš, Lejla Kalamujić i Enver Kazaz samo su neki od autora koji su se predstavili svoj rad i učestvovali u diskusijama.

 

Posljednji dan prvog Sajma izdavača BiH “Knjige u nišama“

0

Peti, a ujedno i posljednji dan prvog Sajma izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine “Knjige u nišama“ (KUN) u Bosanskom kulturnom centru počet će u srijedu, 29. novembra u 10 sati i 30 minuta razgovorom autora knjige poezije “Siva zona“, Alije Jahića, i Larise Sare Baltić. Publika će kroz neposredan razgovor i druženje saznati kako su nastajale pjesme pisane dušom. Od 11 sati, publika će imati priliku prisustvovati promociji knjige “Leptir“, autorice Razije Čolaković, koja će ovom prilikom o svom djelu razgovarati sa Muhamedom Velićem i Aidom Kahriman-Krhan.

U posebnom fokusu posljednjeg sajamskog dana bit će Prva Konvencija bh. bibliotekara/knjižničara i bh. izdavača/nakladnika koju organizuju Fondacija/Zaklada Kemal Bakaršić i Biblioteka Sarajeva sa početkom u 12 sati. “Vjerujem da ćemo ovim susretom kroz dijalog riješiti neke nesuglasice koje smo imali u prošlosti, ali i poboljšati našu buduću saradnju“, istakao je ranije Predsjednik Skupštine Zajednice izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine, Dragan Marković. U radu Konvencije učestvovat će Ernad Grahić, Amela Hodžić, Dženana Tuzlak, Alma Halvadžija, Helena Lončar, Ivan Sivrić, Dragan Marković, Midhad Karović, Azra Smajić, Muamer Spahić i Zara Malićbegović.

Za sve ljubitelje i ljubiteljice stripa, posebno će interesantna biti panel diskusija o temi “Pozicija strip izdavaštva u Bosni i Hercegovini i regiji“. Diskusija koju organizuje Izdavačka kuće Agarthi Comics zvanično će početi u 13 sati i 30 minuta, a  učesnici će biti Almir Šehalić, Alija Balta i Ahmet Muminović.

Predstavljanje jednog od najstarijih i najuglednijih književnih časopisa u Bosni i Hercegovini, časopisa Život, zakazano je za 15 sati. Novi urednički i grafički koncept sa nizom novih rubrika i sadržaja, predstavit će članovi Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

Sajam će zvanično zatvoriti promocije dvije knjige. U 16 sati i 30 minuta, autor Željko Ivanković predstavit će svoju knjigu “Ljubičasti menuet“, dok će u 18 sati Helsinški parlament za ljudska prava u Srbiji predstaviti knjigu “Jugoslavija u istorijskoj perspektivi“. Uz predsjednicu Helsinškog odbora u Srbiji, Sonju Biserko, o knjizi će govoriti i prof.dr. Nenad Makuljević, dr. Marko Attila Hoare, dr. Vera Katz i Bogić Bogićević dok će moderator diskusije biti prof.dr. Husnija Kamberović.

Fotograf Ziyaf Gafić otvara četvrti dan sajma “Knjige u nišama“

0

Razgovorom sa poznatim bh. fotografom Ziyahom Gafićem o bitnosti fotografije u procesu nastanka jedne knjige, u utorak, 28. novembra u 10 sati i 30 minuta započet će četvrti dan prvog Sajma izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine “Knjige u nišama“ (KUN). Gafić koji od 1999. godine putuje svijetom i dokumentira velika događanja u više od četrdeset zemalja, svoje radove redovno objavljuje u svjetski priznatim publikacijama kao što su Amica, La Repubblica, Time, Tank, Telegraph Magazine, Newsweek i L’Espresso. Ostatak sajamskog dana, rezervisan je za promocije knjiga izdavačkih kuća Synopsis, Connectum i Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH.

Prva promocija zakazana je za 13 sati i 30 minuta kada će Marko Karamatić, Ivan Lovrenović i Ivan Anđelić predstaviti knjigu “Hrvatska enciklopedija Bosne i Hercegovine“, koja je prva nacionalna (hrvatska) enciklopedija na ovim prostorima. Enciklopedija obuhvata institucije, događaje i prostore te osobe koje su dale doprinos u kulturi, nauci, umjetnosti i sportu, a njenom nastanku doprinijela su 182 znanstvenika većinom iz BiH. Naslov sadrži 712 stranica te 802 fotografije i 38 specijalno rađenih geografskih i historijskih karata.

U 15 sati, Vahid Duraković i Asmir Kujović predstavit će roman “Kletva“. “Duraković u oštrim satiričnim tonovima slika vlast ogrezlu u korupciji, kao i servilnost, licemjerstvo, surovost i bezobzirnost običnih ljudi iz provincijskog miljea“, dio je onoga što je u recenziji knjige napisao Asmir Kujović.

U 16 sati i 30 minuta Narcis Saračević, Edin Pobrić, Sulejman Bosto i moderatorica, prof. dr. Marina Katnić-Bakaršić, govorit će o veoma interesantnoj temi, a ujedno i knjizi, “Internet književnost: Književni tekstovi u hipermedijalnom svijetu“.

Zavjesu na četvrti sajamski dan spustit će promocija knjige “Ulazeći u Varcar“, autora Ivana Lovrenovića. Knjigom “Ulazeći u Varcar“ Lovrenović proširuje i produbljuje krugove svojih opsesija i svojih literarnih putovanja do neslućenih dubina, a ova je knjiga i roman i poema i briljantan esej. Promocija ovog naslova o kojem će pored autora govoriti i bh. književnik i novinar, Elvedin Nezirović, počet će u 18 sati.

Treći dan sajma “Knjige u nišama“ u znaku crnogorske književnosti

0

U ponedjeljak 27. novembra, trećeg dana prvog Sajma izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine “Knjige u nišama“ (KUN), publika će imati priliku prisustvovati predstavljanju knjiga “Nisam te se nagledao“ i “Ismail aga Čengić“, promociji časopisa Ars te predstavljanju autora Ethema Mandića, Vaska Raičevića, Milorada Popovića i Envera Kazaza. Dan će uobičajeno početi u 10 sati i 30 minuta formatom “Jutro sa autorom“ na kojem će voditeljica Dragana Tripković zajedno sa Ethemom Mandićem i Vaskom Raičevićem govoriti o stanju izdavače djelatnosti u Crnoj Gori.

Termin od 12 do 13 sati rezervisan je za promociju časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja Ars. Glavni koncepcijski zadatak časopisa čiji je prvi broj publikovan još 1986. godine, je da pored kritičke prezentacije savremene crnogorske književnosti i prevođenja inostrane literature, uspostavi ponovnu saradnju pisaca, publikacija i izdavača EX JU književnosti. Časopis Ars će svojim riječima predstaviti urednici Milorad Popović i Dragana Tripković.

U 13 sati i 30 minuta novinar i pisac Edin Krehić predstavit će svoj novi roman “Nisam te se nagledao“ objavljen u izdanju PalmBooks. Porodični korijeni i odnosi osnova su Krehićevog romana, a radnja se odvija najvećim dijelom u ratnoj Srebrenici. “Nisam te se načitao bi možda bila adekvatna emocionalna reakcija čitaoca koji se susreće sa Krehićevim opisima sudbine Srebrenice opisane kroz priču o Srebrenu i Selmi Pozder i njihovom sinu Ismaru“, napisao je u svojoj kritici novinar, Mirnes Kovač.

Izdavačka kuća Dobra knjiga u 15 sati predstavit će izdanje “Ismail aga Čengić“ koje je priredio prof. dr. Muhidin Džanko. O ovom djelu će govoriti i Hadžem Hajdarević i Izedin Šikalo.

Od 16 sati i 30 minuta Dragana Tripković razgovarat će sa dobitnikom nagrade Njegoš za 2017. godinu, Miloradom Popovićem. “Popović u romanu Čovjek bez lica sažima ključne elemente stogodišnje istorijske drame crnogorskog prostora i čovjeka. Fenomene emigracije, ideologije i unutrašnjih drama ličnosti koje su se našle na velikoj pozornici nemilosne zemlje, pisac donosi izražajnim literarnim sredstvima. Rezultat je djelo čije upoznavanje predstavlja veliko čitalačko iskustvo. Strukturna vertikala crnogorskog nacionalnog stasavanja“, obrazložio je žiri prilikom dodjele nagrade.

Treći sajamski dan završit će se razgovorom Kenana Muminagića i bosanskohercegovačkog urednika, kritičara i književnog teoretičara, Envera Kazaza. Razgovor će početi u 18 sati.

Najava drugog dana sajma “Knjige u nišama”

0

Razgovor višestruko nagrađivane hrvatske autorice, Tanja Mravak i književnog urednika, kritičara i publiciste, Krune Lokotara, u nedjelju, 26. novembra u Bosanskom kulturnom centru u 10 sati i 30 minuta otvorit će drugi dan sajma “Knjige u nišama“. U opuštenoj atmosferi ljubitelji i ljubiteljice pisane riječi moći će se upoznati sa jednim od najuspješnijih ovogodišnjih naslova u Hrvatskoj, zbirci “Naša žena”, koja govori o različitim obiteljskim odnosima i njihovim akterima. Od 12 sati, Ervin Jahić, Jovan Brajović i Nenad Rizvanović prezentovat će Festival književnosti “Faro(pi)s“ koji se već sedamnaest godina održava u Starom Gradu na Hvaru. U svojih 17 godina, Faro(pi) je ugostio dvjestotinjak pjesnika i prozaika iz regije i Evrope, a višekratno je predstavljao i kulturnu scenu BiH.

Jedan od važnih ciljeva koji stoje pred Zajednicom izdavača/nakladnika u BiH je i stručno usavršavanje i stvaranje boljih infrastrukturnih uvjeta za poslovanje bh. izdavača. Kao konkretan doprinos ostvarenju tih ambicija, Zajednica izdavača/nakladnika u BiH pokreće edukativno-obrazovni program “Urednička niša“, koji na prvom izdanju sajma nosi radni naziv “Gdje je nestao urednik” i posvećen je ulozi i značaju uredničkog posla u procesu nastanka knjiga. U formi javnog razgovora, od 13 sati i 30 minuta o ovoj temi govorit će Selvedin Avdić, Mišo Nejašmić, Nenad Rizvanović, Marko Tomaš, Ida Hamidović, Šejla Šehabović i Muamer Spahić.

Ostatak sajamskog dana bit će posvećen promocijama knjiga i autora. U 15 sati, Izdavačka kuća Vrijeme iz Zenice predstavit će naslov “Zaboravljeni klasici moderne“ koji sadrži prijevode knjiga Arthura Schnitzlera i Maxa von Dauthendeya. O ovom prevodilačkom projektu govorit će Irma Duraković, Vahidin Preljević, Naser Šečerović, Ivana Nevesinjac i Matija Bošnjak. Od 16 sati i 30 minuta o knjizi izdavačke kuće University Press, “Kvantitativna i kvalitativna analiza sadržaja“, uz autora prof.dr. Najila Kurtića, govorit će prof.dr. Jelenka Vočkić Avdagić, prof. dr. Dževad Termiz i prof.dr. Damir Kukić. Drugi sajamski dan zvanično će zatvoriti predstavljanje autorice, Lejla Kalamujić, dobitnice književne nagrade Istarske županije Edo Budiša za 2016. godinu. Razgovor koji će voditi novinarka Kristina Ljevak počet će u 18 sati.

Prvi Sajam izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine – “Knjige u nišama“ (KUN) ljubiteljima i ljubiteljicama knjige ponuditi će vrlo bogat i zanimljiv program koji će uključivati promocije knjiga, predstavljanje autora, čitanja, javne razgovore i radionice. Gosti prvog Sajma izdavača Bosne i Hercegovine bit će brojni autori, urednici, profesori, književni kritičari, novinari, dizajneri i ostali kulturni radnici, a ulaz za sve zainteresovane građane i građanke je slobodan.

U nedjelju u programu sajma “Knjige u nišama” gostuje Lejla Kalamujić

0

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na predstavljanje autorice Lejle Kalamujić u nedjelju, 26. novembra u 18:00 u Bosanskom kulturnom centru.

Malo je knjiga kakva je „Zovite me Esteban“ autorice Lejle Kalamujić. Potvrđuju to i prevodi te regionalna izdanja. Za nju je dobila nagradu „Edo Budiša“, a knjiga je svojevremeno nagrađena na konkursu Fondacije za izdavaštvo FBiH.
Uskoro će u izdanju Buybooka biti objavljen njen prvi roman, koji će bez sumnje mnogobrojna publika prethodne zbirke priča s radošću dočekati. Lejla Kalamujić nastavlja pisati o onome o čemu se najčešće kod nas ćuti i svojim besprijekornim literarnim stilom progovara u ime svih deprivilegovanih. Čini to naravno van pamfletskog nivoa i društvenog angažmana koji je sam sebi svrha. Isto možemo reći i za „Esteban“ gdje ogoljava vlastite traume, u prvom redu vezane za prerani gubitak majke, odrastanje s bakama i dedama, uz oca koji je više i u svakom smislu bio odsutan već prisutan. Drugi ram ove maestralne proze podrazumijeva teme metalnog zdravlja i otkrivanja vlastite seksualnosti. Sve skupa zaokružuje lično iskustvo rata i izbjeglištva te život u prividu mira. Onaj život u kom se svako od nas može već sutra naći na nekoj od tačaka margine i kao takav/a biti potpuno neprihvaćen/a.
„Nije to, na sreću, nikakva pretenciozna kvir teorija (koja je za neke druge žanrove i rodove, ne za pripovetku), nego punokrvna pripovedačka umetnost o samoćama i traženjima Drugog/Druge, dakle, o večnim temama svake pomena vredne književnosti otkad čovek uopšte nastoji da svoja neprevrela osećanja, stanja i misli ukroti u reči i rečenice koje transcendiraju svoj tako odviše ljudski povod, i tako prevazilaze puku privatnost ili nereflektovani autoterapijski učinak, postajući deo našeg zajedničkog egzistencijalnog, emotivnog i dakako estetskog iskustva“, napisao je o knjizi „Zovite me Esteban“ književni kritičar Teofil Pančić, dodajući kako Lejla Kalamujić piše o tome šta ju je zapravo načinilo takvom osobom kakva jeste, i to čini na način koji plijeni pažnju.

O traumama koje određuju biografije i književne opuse, uspješnom „životu“ knjige koja je lišena bilo kakve pretenzije, baš kao i njena autorica, o romanu u nastanku i važnosti pisanja i mišljenja o „Drugom i Drugačijem“ s Lejlom Kalamujić u programu na Sajmu izdavača/nakladnika „Knjige u nišama“, u nedjelju, 26. novembra u 18:00 razgovaraće Kristina Ljevak.

Tanja Mravak u programu “Jutro s autorom” na sajmu “Knjige u nišama”

0

U izdanju zagrebačke izdavačke kuće Hena com objavljena je knjiga priča „Naša žena“ autorice Tanje Mravak. Čekali smo je punih sedam godina nakon što je svojom prvom zbirkom priča „Moramo razgovarati“ (Algoritam, 2010) osvojila brojne nagrade i naklonost čitateljske publike.

Ona je i kraljica Pričigina, festivala usmene književnosti gdje iz godine u godinu publiku uveseljava nesvakidašnjim darom usmenog kazivanja priče.

Nastojala sam obuhvatiti širok spektar žena, da se ne govori uvijek o našoj ženi kao nekakvoj koja je podložna. Znamo da u našem kraju, i uopće u Hrvatskoj, postoje jako uspješne i vrlo pametne i samosvjesne žene. Mislim da je vrijeme da se NAŠA ŽENA počne zvati takva žena, kazala je Mravak na zagrebačkoj promociji njene nove knjige.

Mitskih sedam godina prošlo je od objave prve zbirke priča Tanje Mravak Moramo razgovarati, o kojoj se nije prestalo razgovarati. Zbirka od jedanaest priča Naša žena donosi novu, još veću kvalitetu na, sa četiri nagrade za književnost utvrđenoj, podlozi.

Od jedanaest priča dvije, „Meso“ i „Duša kuće“ govore o ljubavnim vezama, dok ostale govore o različitim obiteljskim odnosima i njihovim akterima, pa bilo to i iz perspektive ljubavnice- manipulantice, kao u antologijskoj naslovnoj priči i psihološkoj studiji.

Teško je opisati s koliko malo riječi Tanja Mravak postiže puno, da to znamo bili bismo ona, a ona ne bi bila jedna i jedina. Minimalnim i nenametljivim jezikom, realističkim sredstvima, uglavnom dijalozima za koje dobar scenarist ubija, Tanjine priče otkrivaju grčeve u likovima i pletu dinamične fabule o životu običnih ljudi u običnim situacijama koje otkrivaju izrečenu ili češće prešućenu, u pravilu unutarnju, osobnu dramu. Zakotrlja se iz nevine situacije groteska, komedija koja nikada nije samo smiješna nego sa sobom donese i nešto melankolije, tuge ili sućuti, empatije i s patološkim – djedom piromanom, recimo.

Ova je knjiga i karta našeg patrijarhata. Likovi imaju jasno zacrtane rodne uloge, neki su im sluge, drugi ih nadilaze, a jedan miš u priči zna biti dovoljan i da se te uloge zamijene. Ove priče govore o sitnicama i njihovim strašnim posljedicama, rekao je o knjizi „Naša žena“ njen urednik Kruno Lokotar koji će s autoricom Tanjom Mravak razgovarati u programu „Jutro s autorom“ Sajma izdavača/nakladnika „Knjige u nišama“u nedjelju, 26. novembra u 10:30 u Bosanskom kulturnom centru.

Zvanično otvoren Prvi Sajam “Knjige u nišama”

0

“Na dan kada obilježavamo jedan od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine, šaljemo poruku o važnosti i značaju izdavaštva i knjige, kao temeljnog, javnog i svetog dobra za kulturni razvoj i identitet naše države“, istakao je danas na otvaranju prvog Sajma izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine “Knjige u nišama“ (KUN) direktor JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo, Edin Kukavica. U narednih pet dana, Sajam će ljubiteljima i ljubiteljicama knjige ponuditi vrlo bogat i zanimljiv program koji će uključivati promocije knjiga, predstavljanje autora, čitanja, javne razgovore i radionice. Gosti prvog Sajma izdavača Bosne i Hercegovine bit će brojni autori, urednici, profesori, književni kritičari, novinari, dizajneri i ostali kulturni radnici, a ulaz za sve zainteresovane građane i građanke je slobodan.

“U okolnostima u kojima je bh. izdavaštvo/nakladništvo uslijed višegodišnje nebrige društva doslovno dovedeno pred zid, zajedno sa Zajednicom izdavača/nakladnika u BiH i Ministarstvom kulture i sporta KS odlučili smo se za organizaciju Sajma koji predstavlja i svojevrsnu borbu sa vjetrenjačama. Ipak, odlučni smo u tome da slavimo domaću knjigu, domaćeg autora, domaćeg izdavača i domaćeg čitaoca“, naveo je Kukavica i pozvao građane i građanke da posjete Sajam.

Naglašavajući da je vraćanje digniteta sajmovima knjiga u BiH definsan kao jedan od glavnih ciljeva prilikom utemeljenja Zajednice izdavača/nakladnika u BiH, predsjednik Zajednice, Muamer Spahić, rekao je da je Sajam “Knjige u nišama“ samo jedan korak u tom smjeru. “Knjiga koja se nalazi u mojoj ruci zove se “Ne nadajte se da ćete se riješiti knjiga“, a njen autor je Umberto Eko. On knjigu definiše kao biološki izum, poredi je sa točkom ili makazama i kaže da jednom kad se otkrije, nikad više se ne mijenja. Ja zaista vjerujem u to i vjerujem da knjiga nikad neće izaći iz naših života“, kazao je Spahić te podsjetio da će Sajam u narednih pet dana predstaviti 30 različitih programskih sadržaja.

Proglašavajući Sajam zvanično otvorenim, ministar kulture i sporta KS, Mirvad Kurić, istakao je da ko god negira knjigu, negira zapravo samog sebe. “Sva naša saznanja nastala su iz knjige. Knjiga je korijen civilizacije, društva i nas samih, ali kao takva je u Bosni i Hercegovini u velikom problemu. Zbog toga imamo veliku obavezu da olakšamo put knjige do čitaoca, a da bismo to uradili moramo olakšati rad izdavača/nakladnika“, rekao je ministar Kurić.

Nakon zvaničnog otvaranja Sajma, Fondacija Kemal Bakaršić kao podstrek za daljnji rad, dodijelila je donacije u vidu novih knjiga bh. izdavača narodnoj biblioteci Ivo Andrić iz Čelinca, gradskoj biblioteci Kakanj, biblioteci Osme osnove škole iz Brčkog te gradskoj biblioteci Stolac koja je u fazi formiranja. “Sve biblioteke u BiH imaju male ili nikakve budžete za obnovu bibliotečkog fonda. Naše donacije su skoro pa jedini način da biblioteke dođu do potrebnih i društveno vrijednih knjiga i ponosni smo što to radimo već nekoliko godina“, istakao je u ime Fondacije, Dragan Marković, te naglasio da je ukupan iznos do sada doniranih sredstava 33 600 američkih dolara, odnosno 4620 knjiga.