Izložba skulptura i crteža Jagode Buić

Izložba skulptura i crteža Jagode Buić, svjetski afirmisane umjetnice i dobitnice mnogih priznanja. Izložba je organizovana povodom prijema Jagode Buić u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u utorak, 5. marta, u 19:00 u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, Zelenih beretki 8.

otvaranje izložbe skulptura i crteža Jagode Buić, povodom prijema umjetnice u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Pridružite nam se

“Nastavljajući novonastali kiparski ciklus sintagmom “Scherzo s otpada” autorica namjerno ukazuje na nepretencioznost i ne moramo previdjeti i plastičku uvjerljivost, dobro odvagne odnose elemenata niza inače neočekivanih sklopova, u svom novom životu odbačeni predmeti, izgubivši primarnu funkciju, stekli su s jedne strane, metaforičku vrijednost s druge značenje prostornog orijentira i sugestiju slojevite vremenitosti, tako reći pripitomljene prolaznosti” zapisao je u kritici o autorici izložbe Tonko Maroević.

Jagoda Buić svoje radove iz ovog ciklusa opisuje riječima: „To nije objet trouvée – to je lotani kolaž od željeznog otpada. Igra. Šala. On će se tek svojim portretom pokušati progurati u sferu umjetnosti. Ako ne uspije, ostaje moja poruka: nema tog odbačenog predmeta koji neće naći svoje mjesto. Zašto? Radi iluzije. Radi fantazije. Objekt i njegov portret je lirski esej u kojem se sreće tuga napuštenosti, beznađe nepotrebnosti, s radošću kreativnog akta i veselom ironijom.“

Biografija

Jagoda Buić rođena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna te povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirala je na Akademie für angewandte Kunst u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Cinecittà u Rimu i povijest kostimografije u Cetro delle Arti e del cosume u Palazzo Grassi u Veneciji. Realizirala je više od 120 projekata kao kostimografkinja i scenografkinja za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Njezin umjetnički pristup kazalištu sastoji se od inzistiranja na velikim prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesa za mit i klasiični svijet. Najpoznaija su joj ostvarenja: Hamlet, Kralj Lear, Otello, Sofoklove i Eschilove tragedije i opere poput: Turandot, Otello, Tosca, Nabucco, Aida itd. Napisala je balet Apokalipsa prema sv. Ivanu i napravila adaptaciju Malog princa Antoine de Saint-Exuperya. Godine 1965. Stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju je otkupio Muzej Stedelijk iz Amsterdama. Otada izlaže svoje monumentalne tekstilne instalacije na svjetslim bijenalima (Venecija, 1968, 1970, 2002; São Paulo, 1967, 1975, 1979, Lausanne, 1965, 1967, 1969, 1971, 1973, 1975, 1977, 1985, 1987) i u najvažnijim svjetskim muzejima (Pariz, Dusseldorf, Rio de Janeiro, Buenos Aires, Bruxelles, Zürich, Tokio, Rim, Milano, Amsterdam, Oslo, Barcelona, Montreal, Chicago, New York, Madrid, Beč, São Paulo, Washington, San Francisco, Darmstadt itd.) Njezina su djela u mnogim javnim i privatnim umjetničkim izbirkama (u Metropolitan Museumu u New Yorku, Muzeju moderne umjetnosti u Parizu itd.) Posljednjih godina izlagala je u Rabatu (fotografsko viđenje Maroka), u Sarajevu 2009. (instalacija u Collegiumu Artisticumu) u Zagrebu –  u Glipoteci HAZU 2008. i u Muzeju za umjetnost i obrt (retrospektiva) 2010. godine. Predavala je kao gostujuća profesorica na Royal College of Art u Londonu te na Atlantic Center for the Arts na Floridi. Dobitnica je brojnih svjetskih i domaćih nagrada. Živi i radi u Dubrovniku, Veneciji i Parizu.

 

 

Jagoda Buić: Tapiserije Kolaži Skulpture Umjetnička galerija BiH, 1. jula u 20 sati

Povodom obilježavanja 70 godina od osnivanja Umjetničke galerije BiH, 1.jula javnosti će se predstaviti izložba tapiserija, kolaža i skulptura Jagode Buić, svjetski afirmisane umjetnice i dobitnice mnogih priznanja.

Izložba je retrospektivnog karaktere, pa će tako od 1. jula do 20. augusta publici biti predstavljeni radovi koji su nastajali u posljednjih 40 godina.

Muhamed Karamehmedović je o stvaralaštvu Jagode Buić napisao: „Dogodilo  se u São Paulu 1975. kada su posjetioci  bez daha prolazili kroz  „crne prostore“  Jagode Buić, kroz  Čarobnjakov ekspresivni vrt  na međunarodnom bijenalu na kojem su se sudarili i suočavali oblici od vune i kostrijeti – i posmatrači s poremećenim i uznemirenim ambijentom. Kretali su se u čudu između neviđenih suprotnosti, između sna i jave, realnog i nadrealnog, shvatajući da je taj raspon bezgraničan. Kretanje između tih suprotnosti kao da je odražavalo stvaralačko kretanje Jagode Buić – njeno jednako postojanje u mislima i u onim davnim počecima euklidovske vizije svijeta i antičkih tkalja do ove nove modernosti njene tapiserije koja se sliva u slapovima, dokazujući da ta vunena nit postoji i u ovom našem svijetu, u ovom sada, u Jagodinom danu. Od tada, u onom ranije i u ovom sada-možemo reći da se u opusu Jagode Buić, u njoj samoj, kao u rijetko kojem jugoslovenskom stvaraocu, utjelovilo putovanje.“

Jagoda Buic

Biografija umjetnice

 Jagoda Buić rođena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna te povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirala je na Akademie für angewandte Kunst u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Cinecittà u Rimu i povijest kostimografije u Cetro delle Arti e del cosume u Palazzo Grassi u Veneciji. Realizirala je više od 120 projekata kao kostimografkinja i scenografkinja za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Njezin umjetnički pristup kazalištu sastoji se od inzistiranja na velikim prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesa za mit i klasiični svijet. Najpoznaija su joj ostvarenja: Hamlet, Kralj Lear, Otello, Sofoklove i Eschilove tragedije i opere poput: Turandot, Otello, Tosca, Nabucco, Aida itd. Napisala je balet Apokalipsa prema sv. Ivanu i napravila adaptaciju Malog princa Antoine de Saint-Exuperya. Godine 1965. Stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju je otkupio Muzej Stedelijk iz Amsterdama. Otada izlaže svoje monumentalne tekstilne instalacije na svjetslim bijenalima (Venecija, 1968, 1970, 2002; São Paulo, 1967, 1975, 1979, Lausanne, 1965, 1967, 1969, 1971, 1973, 1975, 1977, 1985, 1987) i u najvažnijim svjetskim muzejima (Pariz, Dusseldorf, Rio de Janeiro, Buenos Aires, Bruxelles, Zürich, Tokio, Rim, Milano, Amsterdam, Oslo, Barcelona, Montreal, Chicago, New York, Madrid, Beč, São Paulo, Washington, San Francisco, Darmstadt itd.) Njezina su djela u mnogim javnim i privatnim umjetničkim izbirkama (u Metropolitan Museumu u New Yorku, Muzeju moderne umjetnosti u Parizu itd.) Posljednjih godina izlagala je u Rabatu (fotografsko viđenje Maroka), u Sarajevu 2009. (instalacija u Collegiumu Artisticumu) u Zagrebu –  u Glipoteci HAZU 2008. i u Muzeju za umjetnost i obrt (retrospektiva) 2010. godine. Predavala je kao gostujuća profesorica na Royal College of Art u Londonu te na Atlantic Center for the Arts na Floridi. Dobitnica je brojnih svjetskih i domaćih nagrada. Živi i radi u Dubrovniku, Veneciji i Parizu.

Nagrade:

  1. Beč, Academie für angewandte Kunst, Ehren Preis (Prix d'Honneur), nagrada za najbolji diplomski rad
  2. Rim, Prva nagrada na Mostra internationale Roma Costume (s Božom Košak)
  3. Zagreb, Nagrada grada Zagreba
  4. Pula, Nagrada Zlatna arena za kostimografiju na VIII. Festivalu igranog filma
  5. Sombor, Prva nagrada na izložbi jugoslavenske tapiserije
  6. Zagreb, Nagrada Vladimir Nazor
  7. São Paulo, Grand Prix Itamaraty, XIII. Bienal de Sao Paulo
  8. Beč, Herderova nagrada
  9. Lodz, Medaille d'Honneur (nagrada kritike), I. Mi. Dzinarodowe Triennale tkanin dekoracyjnyh
  10. Angers, Nagrada grada Angersa za umjetničku instalaciju na povijesnim mjestima
  11. Nagrada UNESCO-a za zasluge na području savremenog stvaralaštva
  12. Hangzhou Triennial of Fiber Art, Hangzhou, Kina
  13. Zlatna medalja Picasso, UNESCO
  14. Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo
  15. Elle Style Award – Nagrada za životno djelo