U prodaji nova knjiga Khaleda Hosseinija “Molitva moru”

U prodaji je bosanskohercegovačko izdanje knjige “Molitva moru“, objavljeno u izdanju izdavačke kuće Buybook, ekskluzivnog izdavača Khaleda Hosseinija za BiH.

“S ‘Molitvom moru’ pokušao sam odati počast milionima porodica, poput one Alana Kurdija, koje su razdvojene i prisiljene napustiti svoje domove bježeći od rata i progona“, riječi su autora Khaleda Hosseinija.

Khaled Hosseini autor bestselera Lovac na zmajeve, Hiljadu sjajnih sunaca i A planine su odjekivale, napisao je dirljivu kratku priču o sirijskoj izbjegličkoj porodici.

U septembru 2015. Alan Kurdi utopio se u Sredozemnom moru pokušavajući se domoći sigurnosti Evrope. Bježao je iz Sirije i imao je samo tri godine. Sam Hosseini je kao dječak bio izbjeglica i odrastao je daleko od svog rodnog Afganistana. To iskustvo razdvajanja i nostalgije daje jedinstvenu emocionalnu snagu njegovim knjigama i bilo je pogon za njegove društveno-socijalne izazove. Hosseini je ambasador dobre volje UNHCR-a, Agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice i osnivač Fondacije Khaled Hosseini, neprofitne organizacije koja pruža humanitarnu pomoć afganistanskom narodu.

U “Molitvi moru“ obje ove stvari došle su do izražaja. U emocionalno nabijenoj priči, koju prate ilustracije Dana Williamsa, u formi pisma otac pripovijeda svome sina o opraštanju od doma i opasnostima koje donosi bijeg.

Na mjesečinom obasjanoj plaži otac čuva u naručju svog usnulog sina dok čekaju zoru da svane i brod da dođe. Priča mu o dugim ljetima svog djetinjstva, prisjeća se kuće njegovog djeda u Siriji, treperenja krošnji maslina na povjetarcu, meketanja koze i krčkanja u loncima njegove nene. Sjeća se i vreve grada Homesa i prepunih sokaka, džamije i bazara, i vremena prije nego što je nebo počelo bljuvati bombe a oni morali pobjeći. Kad sunce svane, oni i svi oko njih skupit će sve što imaju i preko mora se zaputiti u potragu za novim domom.

Sva autorova zarada od prodaje ove knjige odlazi u Fondaciju Khaled Hosseini (www.khaledhosseinifoundation.org) i UNHCR-u, Agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice, za financiranje hitnih operacija pomoći kako bi izbjeglice diljem svijeta imale bolju budućnost (www.unhcr.org/khaled-hosseini).

Knjiga se može naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 19,00 KM.

Otvoren treći Internacionalni festival književnosti Bookstan

Evropski i svjetski autori na trećem Bookstanu

Bookstan će i ove godine pored domaćih i regionalnih izdavačkih kuća i autora/ica  predstaviti inostranu književnu produkciju i niz najznačajnijih evropskih i svjetskih književnika/ica. Definišući osnovnu tematsku nit trećeg Bookstana pod nazivom Granice i ograničenja, ovogodišnji kurator festivala i jedan od najpopularnijih holandskih autora, Geert Mak, u suradnji sa Holandskom i Flamanskom fondacijom za književnost predstavlja holandske i belgijske autore. U programskim cjelinama koje obuhvataju zajedničke razgovore i individualna predstavljanja  pokušat će se odgovoriti na pitanja vezana za procese kolektivnog i kulturnog pamćenja te na neke od suštinskih dilema u vezi sa odnosom između književnosti i povijesti.

U pohodu na Balkan

Okosnica diskusija okruglih stolova i pojedinačnih predstavljanja u programu Granice i ograničenja biće razlike i kulturološke linije razdvajanja među pojedinim narodima, kako one stvarne i doslovne, tako i one metaforičke koje su produkt društvenih konstrukta. Moderirajući tri okrugla stola Granice i ograničenja, putopisac i novinar rođen u Iraku i nastanjen u Holandiji, Chris Keulemans, potvrđuje da njegovo zanimanje za previranja na Balkanu i težnja ka definisanju balkanske rute kao međuprostorne poveznice, ne jenjavaju. Keulemansova spona sa Bosnom i Hercegovinom započinje 1994. godine kada je u toku opsade grada posjetio Internacionalni teatarski festival MESS, nakon čega će ostvariti saradnju sa umjetnicima iz Sarajeva koja traje do danas.

U razgovoru sa Keulemansom u okruglom stolu Balkanska ruta pored kuratora Geerta Maka, učestvovali su juče Frank Westerman, holandski pisac i bivši novinar koji je svjedočio padu Srebrenice i napisao knjigu The Blackest Scenario / Najcrnji scenario kao odgovor na masakr. Pišući o intrigantnim društvenim i političkim temama, Westerman u svojim publicističkim knjigama čitatelje/ice navodi  na razmišljanje i propitivanje ustaljenih stavova o društvenim normama i historijskim mitovima koji su se smatrali za činjenice te tako prelazi granice publicističkog teksta za puku zabavu.

Osvjetljavanje uljeza

U okruglom stolu Uljezi učestvovat će  dvije belgijske autorice Griet Op de Beeck i Saskia De Coster. Nagrađivana spisateljica romana, Griet Op de Beeck do sada je izdala tri romana od kojih će u sklopu pojedinačnih predstavljanja na Bookstanu govoriti o romanu Dođi da te poljubim. Saskia De Coster, spisateljica i umjetnica dva puta je izabrana za jednu od deset najboljih autora ispod trideset i pet godina od strane dva holandska časopisa, a njen umjetnički rad obuhvata video materijal, vizualnu umjetnost i teatarske scenarije koji se mogu naći na YouTube kanalu i na koricama njenih knjiga.

Pored belgijskih spisateljica, u okruglom stolu Uljezi učestvovati će i Éric Faye, francuski pisac i novinar, poznat, između ostalog, po svojim esejima o  Ismailu Kadareu, renomiranom albanskom književniku.

Nostalgija koja prelazi granice

Učesnik dva okrugla stola, Uljezi i Nekad je bilo puno bolje, Guido Snel, trenutno predaje evropsku književnost na Univerzitetu u Amsterdamu, a granice vlastite države prelazi prevodeći  djela Miloša Crnjanskog, Daše Drndić, Miroslava Krleže, Aleksandra Tišme, Semezdina Mehmedinovića i Igora Štiksa.

U sklopu okruglog stola Nekad je bilo puno bolje na Bookstanu gostuje holandska autorica i prevoditeljica književnih tekstova s njemačkog jezika, Els Snick koja je svjetskoj javnosti najviše poznata po svom području specijalizacije koje obuhvata rad austrijskog pisca židovskog porijekla, Josepha Rotha. Pišući o Austro-Ugarskoj, Joseph Roth daje svoj doprinos ispisivanju nove svjetske povijesti, a analizirajući njegovo književno stvaralaštvo, Els Snick postaje vrhunska poznavateljica burne i zadivljujuće prošlosti na Balkanu.

Dašak Istoka na Bookstanu

U sklopu programske cjeline Književni most: Iran – BiH publika će imati jedinstvenu priliku prisustvovati predstavljanju iranskih autora i njihovog književnog i umjetničkog rada. Mostafa Mastoor, jedan je od najčitanijih savremenih iranskih pisaca u književnim krugovima poznat je kao iranski prevoditelj djela Raymonda Carvera, a njegova prva zbirka kratkih priča pisana je također u Carverovom maniru. Drugi iranski gost, Ali Asghar Mohammadkhani, vremenom se etablirao kao kulturni djelatnik na različitim pozicijama uredničkog direktora, sekretara različitih kulturnih institua i pisca što ga čini izvrsnim sagovornikom u programu  Uloga i odgovornost književnih festivala.

 O funkciji književnih festivala

 Pored domaćih i regionalnih gostiju, moderator okruglog stola Uloga i odgovornosti književnih festivala i direktor izdavačke kuće Buybook, Damir Uzunović će razgovarati sa Willemijn Lamp, suosnivačicom i jednom od direktorica književnog festivala Read My World u Amsterdamu, koja je pored brojnih pozicija u kulturnom sektoru bila i nekoliko godina odgovorna za otvaranje kulturne sezone u Utrechtu.  Još jedan gost, Ulrich Schreiber, može se pohvaliti bogatim i zapaženim iskustvom u organizaciji književnih festivala. Schreiber je isprva bio osnivač  Internationale Peter Weiss-Gesellschaft 1989. godine, a nakon toga i Berlinskog međunarodnog festivala književnosti (ILB) kojim do danas predsjedava kao direktor. Nastavljajući putem etabliranja književnih festivala, Ulrich Schreiber je osnovao Međunarodni festival književnosti Odessa koji se prvi put održao u Ukrajini 2015. godine.

David Mitchell u Specijalnom programu

Publika ovogodišnjeg Bookstana će imati izuzetnu priliku da u sklopu Specijalnog programa festivala prisustvuje razgovoru britanskog pisca David Mithella sa Aleksandrom Hemonom. Rođen u Southportu u Velikoj Britaniji, David Mitchell već nakon magistriranja Komparativne književnosti na Univerzitetu u Kentu počinje objavljivati  knjige i ubrzo postaje jedan od najprodavanijih autora širom Europe.   Povodom njegovog gostovanja u Specijalnom program Bookstana, u izdavačkoj kuća Buybook izlazi novo izdanje romana “Atlas oblaka”.

Autorice u programu Freeman’s

John Freeman, američki pisac, kritičar i urednik će u Specijalnom programu predstaviti svoju knjigu „Kako čitati pisca“, a u programu Freeman's  moderator prvog Bookstana će imati čast da ugosti i vodi razgovor s dvije svjetski poznate autorice. Jedna od njih, Athena Farrokhzad, je iransko-švedska pjesnikinja, dramaturginja i književna kritičarka. Organizirala je i veliki broj književnih događaja, vodila radio program nekoliko godina, a trenutno je uključena u kreativno pisanje u srednjim školama. Nadifa Muhamed, druga sagovornica čije će književno stvaralaštvo predstaviti John Freeman, rođena je 1981. godine u Somaliji i veoma rano je postala nagrađivana autorica čija su djela prevedena na četrnaest jezika. Pored njenog književno-umjetničkog rada, Mohamed redovno piše za The Guardian, New York Times, Lithub i Freeman’s.

Promocija bosanskohercegovačkog i regionalnog autorstva i izdavaštva jedna je od osnovnih zadaća Internacionalnog festivala književnosti Bookstan. Razgovorima o novim knjigama napisanim na našim jezicima biće ispunjen značajan dio trećeg festivalskog izdanja.
Na Bookstan, nakon duge pauze od prethodnog sarajevskog gostovanja, stiže Dubravka Ugrešić. Tim povodom izdavačka kuća Buybook objavila je roman „Lisica“ koji je nedavno nagrađen tportalovom nagradom za najbolji hrvatski roman. Ova knjiga još jedno je remek djelo najuspješnije autorice u svijetu koja potiče sa prostora bivše Jugoslavije. Takođe u izdanju Buybooka objavljene su i knjige Senke Marić, Nine Tikveše, Tanje Stupar Trifunović i Olje Runjić. Na Bookstanu će biti predstavljen roman „Kintsugi tijela“ Senke Marić, knjiga priča „I sreli su medu“ Nine Tikveše te knjige poezije „Razmnožavanje domaćih životinja“ Tanje Stupar Trifunović i „Lancunom preko glave“ Olje Runjić. Osim što ih potpisuju žene, ove knjige povezuje i jednak beskompromisan odnos prema književnosti, ogoljavanje i pisanje o najintimnijem, najbolnijem, onako kako to obično čine žene s talentom, bez spremnosti za dodvoravanje ikome. Senka Marić, Olja Runjić i Nina Tikveša ispisale su svojevrsne hronologije boli, njihove naratorice pišu o bolesti tijela i bolesti duše, o gubicima, o odlascima i onome što ostaje nakon borbi svake vrste. Tanja Stupar Trifunović novom knjigom potvrđuje vlastitu dominantnu poziciju na bh. poetskoj sceni te poigravajući se s mitologijom secira apsurdnu zbilju domaću.
Na Bookstanu će biti predstavljena nova knjiga Faruka Šehića, jednog od najuspješnijih Buybookovih autora. Objavljena u izdanju Frakture za Hrvatsku i Buybooka za BiH, pod nazivom „Priče sa satnim mehanizmom“ posvećena je, između ostalog, vječnom pitanju „šta je sve moglo biti od ljudi koji su ubijeni u ratu“. Rat i njegova refleksija na današnji život okvir je u koje su priče smještene, a kojim Šehić savršeno vlada.
Bookstan nastavlja okupljati one koji dijele iskustvo iste geografije odrastanja a današ žive i uspješno pišu na različitim stranama svijeta. To su, između ostalih, Aleksandar Saša Hemon, Miljenko Jergović, Emir Imamović Pirke i Refik Ličina.
Hemon, jedan od suosnivača Bookstana i njegov prvi kurator, tvorac No East. No West koncepta na festivalu će predstaviti novu knjigu pod nazivom „Nije ovo tvoje“ a koju je i ovoga puta prevela Irena Žlof. Hemonovo pisanje najbolje je opisati citatom Junot Díaz koja kaže: „Kad zatvorite oči, snaga Hemonovog kolosalnog talenta ostaje.“
Miljenko Jergović na Bookstanu će predstaviti jedno od svojih kapitalnih djela „Sarajevo, plan grada“ koje je objavljeno u izdanju zaprešićke Frakture. A publika Bookstana imaće priliku kupiti i reizdanje njegove kultne „Mame Leone“.
Distanca od skoro trideset godina od nastanka, brojne nagrade, prevodi, činjenica da je uvrštena u lektiru, neki su od razloga zbog kojih se ovoj knjizi treba ponovo vratiti i nekadašnji čitatelji/ice ali i oni koji će tek sada otkriti djelo na osnovu kojeg bi se mogla, ako bismo to željeli, napraviti rekonstrukcija nekadašnjeg svijeta i naših sretnijih i udobnijih života u njemu.
Neka vrsta rekonstrukcije, jednog zaboravljenog vremen, konkretno novopazarskog, ponuđena nam je i u knjizi „Dalge“ Refika Ličine. Ova „priča na sklapanje“ kako je autor zove lirska je razglednica jednog izgubljenog vremena, a Ličina, majstor pripovijedanja, još jedan je festivalski gost.
Emir Imamović Pirke će govoriti o svom novom romanu „Terorist“, ispisanom u prepoznatljivom pirketovskom maniru gdje nas vodi na nesvakidašnje putovanje suočavanja sa promjenama ponašanja onih koji su bili „fini mirni susjedi“ ili u ovom slučaju školski drugovi i koji u mladosti nisu pokazivali sklonosti za učestvovanje uz oružje u borbama za određene ideologije.
Novi roman u izdanju Buybooka koji potpisuje Zlatko Topčić pod nazivom „Uvertira“ takođe je dio festivalskog programa. Topčić je napisao veliki, višeslojni roman, koji je u najkraćem priča o umjetnosti i stradanju te njihovoj bolnoj isprepletenosti.
O stradanju i zločinama, u maniru najboljih satiričara naših književnosti, beogradski autor Tomislav Marković napisao je knjigu „Velika Srbija za male ljude“. S pozicije onih koji ne pristaju na igrokaz koji se zove „Srbija nije učestvovala u ratovima devedesetih“, Marković secira svaki segment politike koja je dovela do genocida. Ova obimna i značajna knjiga trebala bi se čitati uz podršku sedativa, ali se mora pročitati, u prvom redu da bismo znali kako pisati kada želimo da književnost nije zabava nego bolno, do kosti, zadiranje u ono o čemu se najčešće ćuti ili to barem čini zvanična politika.
Dvije knjige Bookstanovog programa povezuje jedan fotograf, onaj sarajevski najdraži, Milomir Kovačević Strašni, zvanični fotograf Bookstana od osnivanja festivala.
Njegove fotografije naći će u knjizi „Sarajevski gastronauti“ Nenada Velićkovića i „Pamfleti, manifesti i pokoja anegdota“ Seada Sekovića.
Faiz Softić i Mustafa Zvizdić takođe će biti dio programa predstavljanja Buybookovih izdanja, dok će Dobra knjiga predstaviti autora Hadžema Hajdarevića, a Synopsis Almina Kaplana. Iz regije nam stiže zagrebački Sandorf i beogradska Laguna. Laguna predstavlja Igora Marojevića a Sandorf Damira Pilića i Zorana Lazića.
Jedan od najangažovanijih portala u BiH tačno.net u Bookstanovom programu predstaviće svoju produkciju. Zenička izdavačka kuća Vrijeme predstavlja jednog od svojih najuspješnijih autora Selvedina Avdića koji je nedavno objavio iznimno važnu knjigu „Kap veselja“.
Crnogorski predstavnik na ovogodišnjem Bookstanu biće Stefan Bošković, autor nagrađivanog romana „Šamaranje“ i odlične zbirke priča ispisane nesvakidašnjim stilom pod nazivom „Transparentne životinje“.

 

 

Počeo treći Bookstan

Iza organizacije Bookstana stoji Izdavačka kuća “Buybook” a ovaj festival snagu crpi iz prisustva istaknutih književnih imena i predstavljanja njihovih najnovijih naslova, čime je postao prepoznatljiv u regionalnim i međunarodnim okvirima.

Osim produkcijskog i izdavačkog segmenta kao važnog doprinosa Festivalu, Bookstanov program obogaćuje i edukacijska platforma uz organiziranje radionica za književnu kritiku koje se ove godine realiziraju pod nazivom – Kako čitati pisca?, a uz angažman istaknutih međunarodnih predavača i mentorstvo urednika i književnog kritičara Krune Lokotara.

Jedna od specifičnosti Bookstana jeste i činjenica da mu, pored istaknutih međunarodnih autora, prisustvuju oni stvaraoci koji dijele iskustvo odrastanja unutar “iste geografije”, a danas žive van granica nekadašnje domovine i nerijetko pišu na stranim jezicima poput Aleksandra Hemona, Dubravke Ugrešić, Miljenka Jergovića … koji će, među ostalima, biti predavači na spomenutim radionicama.

Kako je najavljeno, Frank Westerman, David Mitchell, Eric Faye, Femke Halsema i Griet Op de Beeck samo su neki od festivalskih gostiju i gošći koji će govoriti o tome koliko književnici mogu doprinijeti razmišljanju i djelovanju izvan vlastitih granica.

Jedan od predavača na spomenutoj Bookstanovoj edukativno-kritičkoj radionici je i John Freeman, suosnivač Bookstana.

Istovremeno, poznati pisac i novinar, Chris Keulemans, u sklopu trećeg izdanja Bookstana, pojavit će se u ulozi moderatora programa okruglih stolova objedinjenih u tematsku cjelinu Granice i ograničenja, a o sve većem značaju Festivala svjedoči i najavljeni dolazak Urlicha Schreibera, direktora Međunarodnog književnog festivala iz Berlina, koji je najveći festival književnosti u svijetu.

Predfestivalska pres-konferencija bila je i prilika za predstavljanje bh. pisaca – Faruka Šehića, Olje Runjić, Nine Tikveša i Selvedina Avdića, koji su govorili o najnovijim literarnim ostvarenjima u kojima progovaraju o aktuelnim životnim temama i savremenoj epohi, opterećenoj brojnim nedoumicama i neizvjesnostima.

Prema kazivanju autora, radi se o djelima koja govore o pitanjima identiteta, prošlosti i budućnosti, strahovima i dilemama te psihološkoj drami savremenog čovjeka, nerijetko iz perspektive odbačenih i marginaliziranih protagonista.

Predavanje o akademskoj kritici sa Nenadom Veličkovićem

Drugog dana književne radionice „Kako čitati pisca?“ na Akademiji likovnih umjetnosti, voditelj radionice, Kruno Lokotar, polaznicima i polaznicama popratne aktivnosti književnog festivala Bookstan predstavio je Nenada Veličkovića koji je iz vlastite perspektive bh. pisca, profesora i novinara pričao o temeljnim odlikama književne kritike.

Fokusirajući se ponajviše na akademsku književnu kritiku kojom se bavi već desetak godina i predstavivši vlastitu knjigu „Laža i apanaža: o upotrebi književnosti u obrazovanju“, Veličković je u uvodu predavanja naglasio da se relativno mali broj ljudi zanima za pisane kritike akademske zajednice. U pokušaju da ukratko izloži i jednostavno sažme najbolji način pisanja književne kritike, uvaženi sarajevski profesor je polaznicima i polaznicama radionice savjetovao da književne tekstove čitaju na isti način kako je Laza Kostić čitao Jovana Jovanovića Zmaja, odnosno, sa simpatijama, poštovanjem i izuzetnim fokusom na sam tekst.

U nastavku predavanja, Veličković je ponovio činjenicu o važnosti književnosti na privatnom planu gdje ona postaje ogledalo vlastitih propitivanja, misli i svijesti, te se ne bi trebala smatrati za puku distrakciju i bijeg od pojavne stvarnosti. Pored njenog značaja za pojedinca, književnost ne gubi na važnosti kada se iz privatnog prenese u javni diskurs jer postaje forma kolektivnog i kulturnog pamćenja koja je, za razliku od historije, mnogo sugestivnija. Zamišljajući prošlost više u slikama iz književnosti nego na osnovu povijesnih činjenica, omogućava se ispisivanje nove prošlosti koja govori o pričama običnog čovjeka i pojedinca pri čemu se nikada ne smije zaboraviti da iz umjetnosti pisane riječi čitamo upravo ono što ona jeste – književnost i nadasve fikcija.

Nenad Veličković je u toku predavanja kao primjere posljedica pojednostavljene književne kritike naveo indoktrinaciju u obrazovnom sistemu i nepotpune interpretacije djela Ive Andrića  zbog kojih nastaju stavovi o njegovoj tzv. antimuslimanskoj poetici. Međutim, tumačeći Andrićevo djelo u njegovoj  cjelovitosti, postaje jasno da je glavni lik njegovog opusa upravo pojedinac gurnut u granice podijeljenog svijeta što ni u kojem slučaju ne treba razumjeti kao bilo koju vrstu autorove pristrasnosti, već glas protiv   potiskivanja supostojanja i jedinstva različitosti.

S obzirom da književnost nikada nije samo zabava, već počesto i ideološko sredstvo, Veličković je na kraju predavanja ponovio da dobre kritike ne može biti bez podjednako dobre analize što je u stanju da prepozna, iznese i dekonstruira ideološke teze kako bi se smanjila pojava učitavanja iskrivljenih i neodgovarajućih konteksta u tijela književnih tekstova.

Translate »