BiH – država s najmanje preduzeća po glavi stanovnika

0

Dok u razvijenim zemljama svijeta mala i srednja preduzeća čine oko 90% ukupne ekonomske aktivnosti zemlje i proizvode od jedne trećine bruto domaćeg proizvoda ili do 50% bruto domaćeg proizvoda, u Bosni i Hercegovini nije takav slučaj.

Mala i srednja preduzeća u BiH nisu dovoljno podržana kako bi se veći broj njih osnažio i počeo upošljavati veći broj ljudi. Privrednici iz malih i srednjih preduzeća često osjećaju da su prvi na meti kada je riječ o većim nametima, restrikcijama u poslovanju itd. Ulaganje u preduzetništvo je podržavanje novih firmi, ali i podrška postojećim firmama u proširenju biznisa. Mladi ljudi danas se boje pokrenuti vlastite biznise. Kako da nabave potrebna sredstva za osnivanje firme? Kako da održavaju vlastiti biznis do momenta kada biznis počne vraćati novac? Kome da se obrate kada imaju proceduralnu ili poslovnu dilemu? Kako će vratiti bankarske kredite ukoliko njihov biznis propadne?

BiH se nalazi tek na 99. mjestu od 138 zemalja po globalnom indeksu preduzetništva za 2017. g. Instituta za globalni razvoj i preduzetništvo. BiH ima jedan od najmanjih udjela u broju malih i srednjih preduzeća po glavi stanovnika, po podacima iz Analize opterećenja privrede u BiH.

Šta je potrebno činiti?

Potrebno je raditi na osnaživanju mladih i ostalih kategorija društva za pokretanje biznisa dajući im finansijsku, ali i savjetodavnu podršku u prvim godinama poslovanja. Mladim ljudima treba i informacija o grantovima za mlade preduzetnike, edukacija, subvencije za najam prostora, subvencije za namete i sve ovo u većem obimu nego što to imamo danas.

Rezultati ankete koju je Institut proveo među mladim preduzetnicima u BiH, pokazuju da institucije u BiH nisu susretljive tek osnovanim firmama. Mladi privrednici smatraju da bi država trebala biti prva koja će pomoći pri razvoju novoosnovanih firmi, jer osnivanjem novih firmi stvaraju se nova radna mjesta. Preduzetnicima treba olakšati i osnivanje firme kroz tzv. „one stop shop“, odnosno rješavanje svih procedura za osnivanje biznisa na jednom mjestu. Mladi preduzetnici poručuju da put preduzetništva nije lagan, ali srećom danas ima akceleratora koji će olakšati taj put u preduzetništu, a dobri rezultati vrijede rizika i truda. Također, oblast samozapošljavanja je otpornija na ekonomske krize od ostalih grana privrede.

Institut za razvoj mladih KULT izradio je Analizu budžetskih poticaja privredi za 2015. g. Za oblast razvoja poduzetništva i obrta na svim nivoima vlasti u BiH izdvojilo se 10% poticajnih sredstava, čineći ovu oblast četvrtom po redu po izdvojenim sredstvima, a odmah iza poljoprivrede, industrije i usluga. Najzastupljenija podoblast u poticajima za preduzetništvo je pod kategorijom drugo gdje se izdvaja 35% sredstava za poticaje preduzetništvu i obrtu, što uključuje: subvencioniranje troškova zapošljavanja novih radnika, podrška zanatskim centrima i agencijama za razvoj, sufinansiranje malih i srednjih preduzeća, razvoj i očuvanje tradicionalnih zanata i obrta, izrada strategija razvoja itd.

Nakon ove kategorije, slijede krediti za preduzetničke aktivnosti s 26%, te početna sredstva za osnivanje preduzeća s 9%. Sredstava za informiranje, edukaciju o preduzetništvu, te subvencije za najam prostora bilo je manje od 1% u učešću u ukupno izdvojenim sredstvima za preduzetništvo i obrt u 2015. g.  Po stavovima bh. privrednika najperspektivnija podgrana preduzetništva su razvojne ustanove koje uključuju preduzetničke zone i poslovne inkubatore, za koju se izdvojilo 12% sredstava ove oblasti u 2015. g.

Njemačka najpoželjnija zemlja življenja za mlade iz regiona

0

Mladi koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru u svoju zemlju vratit će se samo ako im se osigura veća mogućnost za zaposlenje i izgradnju karijere, pokazali su rezultati online istraživanja koje je u periodu od jula do augusta 2017. godine realizovao Institut za razvoj mladih KULT.

U istraživanju je učestvovalo 720 ispitanika iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, osoba u dobi od 15 do 35 godina koje su se već odselile iz navedenih zemalja u protekle tri godine ili su pokrenule proces iseljavanja s namjerom da u bliskoj budućnosti napuste svoju zemlju. Najveći broj ogovora dali su mladi u dobi između 21 do 30 godina starosti, uglavnom iz urbanih sredina.

Prema rezultatima ankete, najviše mladih odselilo je u Njemačku, a zatim slijede Austrija, Švedska, Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Francuska,Španija, Holandija, Češka…

Više od 50% mladih u druge zemlje odlazi samostalno, više od 30% uz pomoć rodbine i prijatelja, dok ih manje od 10% za odlazak koristi usluge agencija za posredovanje u zapošljavanju.

Oko 80% mladih kao razlog za odlazak navelo je činjenicu da ne vide da će u njihovoj zemlji uskoro biti bolje, odnosno da ne vide vlastitu bolju budućnost, a kao razloge navode i nezadovoljstvo uzrokovano političkom situacijom, prisustvo korupcije, nezaposlenost, preveliku zastupljenosti nacionalnih, vjerskih i ratnih pitanja, te nezadovoljstvo poslom i primanjima.

U zemljama u koje odlaze, mladi prema podacima ankete očekuju bolji obrazovni i zdravstveni sistem, bolji životni ambijent, veću mogućnost zaposlenja i bolju sigurnosnu situaciju.

Više od 30% ispitanika ne planira se vratiti u svoju zemlju, dok će ostali to učiniti ako im se pruži mogućnost da u svojoj zemlji imaju kvalitetniji život.

Na pitanje da li je riječ o porodičnom iseljenju, blizu 60% ispitanika odgovorilo je pozitivno, više od 20% da se njihove porodice pripremaju za odlazak, dok je oko 10% odgovorilo negativno.

Analiza rezultata bit će od sredine septembra dostupna na web-stranici www.mladi.org.

 

Dodatne informacije:

  • Bosnu i Hercegovinu najviše napuštaju građani deficitarnih zanimanja kao što su programeri, inžinjeri i građevinski inžinjeri, doktori i drugo medicinsko osoblje i visokokvalificirana radna snaga.
  • Najmanje 2 miliona osoba porijeklom iz BiH živi u inostranstvu, što je 53% ukupnog broja osoba koje žive u BiH (791.622).
  • BiH napuštaju i brojni doktori, specijalisti, farmaceuti, medicinski tehničari i njegovatelji, što za posljedicu ima podatak da BiH trenutno ima 200 doktora na 100.000 stanovnika, što je manje od europskog prosjeka od 362 doktora.
  • Bosna i Hercegovina svrstana je na 131. mjesto od 133 države u kategoriji “odljev mozgova”. (Svjetski ekonomski forum, 2010.).
  • Od 1995. godine, BiH je napustilo 79% istraživača u području inžinjeringa, 81% magistara i 75% doktora nauka. (UNESCO)