Historijski muzej BiH – Stranica 3

Performans Conflict Syntax Lale Raščić

Performans Conflict Syntax Lale Raščić

Finissage izložbe SVJEDOČANSTVO – ISTINA ILI POLITIKA

Koncept svjedočanstva u komemoraciji jugoslovenskih ratova

Historijski muzej Bosne i Hercegovine

6. april u 18: 00 h

Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Centar za kulturnu dekontaminaciju srdačno pozivaju na performans Conflict Syntax. Performans koji će biti predstavljen u petak 6. aprila 2018. godine u 18:00 sati je izvedbena verzija audio rada Conflict Syntax – realiziran u sklopu projekta Svjedočanstvo – istina ili politika.

Conflict Syntax je audio rad koja počiva na pokušaju autorice da sprovede kvantitativnu analizu jezika nad zvučnim arhivom projekta Svjedočanstvo – istina ili politika. Conflict Syntax je otpočeo kao koncept, prijedlog projekta, gdje se akt svjedočenja oslobađa od konteksta, afekta, emocije, sjećanja, asocijacije – gdje se arhivu pristupa kao korpusu podataka koje treba formalno raščlaniti na osnovne elemente, te obraditi da bi se dobile objektivne sume i vrijednosti. Umjetnici ovaj koncept nije u potpunosti pošao za rukom, te ona koristi krnje rezultate analize da konstruira vlastito svjedočanstvo o procesu i preprekama u radu sa datim materijalom. Audio arhiv projekta Svjedočanstvo – istina ili politika je kompjuterski transkribiran, a svaki individualni intervju analiziran prema frekvenciji pojavljivanja pojedinih riječi. Rezultati ove analize su agregirani, te iz dobijenih vrijednosti napisan je scenarij za verbalnu praizvedbu. Istovremeno, rezultati analize su korišteni kao numeričke vrijednosti pretvorene u zvučne uzorke koje diktiraju trajanje, sonične događaje i ritam unutar verbalne izvedbe. Dekonstrukcija i deafektacija same ideje svjedočanstva, razdvajanje empatije od sadržaja intervjua, je pokušaj da se homogenizira heterogeni korpus arhive iznalazeći nove mogućnosti čitanja i oslobađanja.

Lala Raščić (rođ. 1977., Sarajevo) je medijska i performans umjetnica koja koristi izvedbene strategije u građenju narativa koji uključuju verbalne video performanse, performativne instalacije, projekcije, svjetlosne konfiguracije, objekte, slike i crteže. Njezini interesi su ukorijenjeni u mogućnostima izvedbe teksta, suvremenim i povijesnim pripovjedačkim praksama, usmenim tradicijama, i u umjetnosti monodrame.

Lala Raščić je bila artist-in-residence pri Rijksakademie, Amsterdam; Patform Garanti, Istanbul; KulturKontakt, Beč; CitedesArts, Pariz. Dobitnica je nagrada Future of Europe, GfZK i Alpha2000, Lajpcig (2013); otkupne nagrade T-HT i MSU, Zagreb (2007); i YVVA Nagrade, Zvono, Sarajevo (2006). Bila je finalistica HenkelArtAward 2013 i YVVA Nagrade Radoslav Putar 2006.

Više informacija o projektu: http://svedocanstvo-imenovatitoratom.org/

Izložba „NSK Sarajevo“

U okviru procesa obogaćivanja kolekcije „Opkoljeno Sarajevo“, a povodom koncerta grupe Laibach Historijski muzej BiH će predstaviti dio NSK arhiva koji se odnosi na kulturni život Sarajeva za vrijeme opsade. Grad Sarajevo i grupa Laibach imaju posebno snažnu vezu, koja se najviše ogleda kroz činjenicu da je Laibach jedan od izvođača koji je održao koncert u opkoljenom Sarajevu – a održavanje koncerta se podudaralo sa potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma. Više od dvije decenije nakon „historijskog koncerta“ smo otvorili priču o koncertu Laibacha iz 1995. godine koja će biti predstavljena kroz izložbu „NSK država Sarajevo“. Priča o koncertu je ispričana kroz fotografske zapise Zorana Kanlića, svjedočanstva i dokumente građana Sarajeva. Historijski muzej BiH je u procesu prikupljanja građe za kolekciju „Opkoljeno Sarajevo“ ostvario brojna partnerstva – jačanjem veza sa savremenim društvom i međuinstitucionalnom saradnjom. Jedna od institucija je Fakultet političkih nauka u Sarajevu. Rezultat ove saradnje je razgovor na temu „Sarajevo 1995-2018: Kovanje budućnosti na historijskom mjestu spoticanja“ sa Ivanom Novakom iz Laibacha. Razgovor će se održati na dan novog koncerta grupe Laibach, 29.3.2018. godine, u sklopu predstavljanja izložbe „NSK država Sarajevo“. Izložba će biti predstavljena i na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Na dan održavanja koncerta Laibacha u Sarajevu, 29.3.2018. godine, će u Historijskom muzeju BiH biti održane sljedeće aktivnosti:

13:00 Dolazak članova grupe Laibach u muzej

13:10 Obilazak postavke „Opkoljeno Sarajevo“ i integriranje priče o koncertu Laibacha iz 1995. godine u stalnu postavku „Opkoljeno Sarajevo“

13:30 Otvorenje izložbe „NSK Sarajevo“ fotografa Zorana Kanlića

Članovi grupe Laibach
Fotograf Zoran Kanlić
Elma Hašimbegović / Elma Hodžić, HMBiH
Jasmin Hasanović, Fakultet političkih nauka u Sarajevu
Svjedoci koncerta Laibacha iz 1995.

14:00 „Sarajevo 1995-2018: Kovanje budućnosti na historijskom mjestu spoticanja“

Razgovor sa Ivanom Novakom, NSK/Laibach

Moderator: Jasmin Hasanović, FPN

Ove aktivnosti su samo jedna od faza kojom nastojimo obogatiti kolekciju „Opkoljeno Sarajevo“. Historijski muzej BiH će imati svoj kutak za prikupljanje u Domu mladih, u toku koncerta. Pozivamo Vas da dođete u Muzej i ispričate svoje NSK, ali i brojne druge priče!

„U ovoj klaonici ste mogli postati zombiji“ – rekao je Peter Mlakar Sarajlijama na otvorenju NSK države u opkoljenom Sarajevu. U nedostatku svega, Sarajlije su se održavale u životu izložbama, koncertima i predstavama organiziranim na različitim lokacijama po gradu – od haustora do javnih prostora. Značaj umjetnosti postaje mnogo snažniji od pukog medija komunikacije. Umjetnošću se jačao duh, istrajavalo, saopštavalo, čuvao zdrav razum, pružao otpor ništavilu.

Jedan od događaja koji je Sarajevu dao nadu i stvorio iluziju normalnosti je bio umjetničko-politički projekat NSK država Sarajevo umjetničkog pokreta Neue Slowenische Kunst, predstavljen u Narodnom pozorištu 21. i 22. novembra 1995. godine. Simultano sa pripremom za koncert Laibacha u Sarajevu, koja je podrazumijevala potragu za strujom i opremom, na drugim koordinatama se odlučivalo o budućnosti Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Redovi pred pasoškim odjelom NSK su pokazivali koliko su Sarajlijama značili pasoši. Većini je to bio prvi pasoš nakon crvenog jugoslovenskog. Interesovanje za koncert je bilo toliko da je bočni ulaz u Narodno pozorište bio provaljen, jer su ljudi koji nisu uspjeli nabaviti kartu na taj način pokušali prisustvovati. Kad se sva publika ukrcala u Narodno pozorište, Sarajlije su dobile koncert – po kvalitetu ravnopravan sa onim koji su se održavali u sklopu NATO turneje ove grupe.

Više od dvije decenije nakon „historijskog koncerta“ Historijski muzej BiH izložbom „NSK država Sarajevo“ otvara priču o kulturi i umjetnosti pod opsadom, događajem koji je u hronološkom smislu zaključio opsadu. Ova priča je predočena kroz fotografske zapise Zorana Kanlića i svjedočanstva građana Sarajeva. Otvaramo je, između ostalog, da nam služi kao podsjetnik na snagu i moć umjetnosti, koju danas često koristimo u Historijskom muzeju BiH da progovorimo o prošlosti.

Private Photography u Historijskom muzeju BiH

Private Photography – prezentacija istraživanja i razgovor sa autorima:
Friedrich Tietjen i Herbert Justnik

19.3.2018. u 18:00

Historijski muzej BiH i Centar za kulturnu dekontaminaciju srdačno vas pozivaju na razgovor u okviru izložbe Svjedočanstvo – Istina ili politika, u ponedjeljak 19. marta u 18h. Kao dio pitanja adaptacije individualnih i društvenih procesa koji su se odigrali u predvečerje rata i tokom samog rata, privatna fotografija nam ima mnogo toga pokazati o privatnoj sferi, ali i o samoj fotografiji. U tom kontekstu ćemo voditi razgovor sa Herbertom Justnikom and Friedrichom Tietjenom.

Friedrich Tietjen – historičar umjetnosti i teoretičar na Akademiji vizuelnih umjetnosti u Leipzigu Herbert Justnik – kustos muzeja Volkskundemuseum u Beču
Razgovor će voditi Noa Treister – Učitelj neznalica i njegovi komiteti/CZKD.

O razgovoru
U proljeće 2017. počeli smo istraživati lične fotografske prakse u Austriji između 1930-ih i 1950-ih godina, a od tada smo pregledali stotine albuma i hiljade fotografija. Posebno smo zainteresirani za one fotografije i albume koji su često shvatani kao dosadni, jer ne pokazuju ništa od političkih događaja, već imaginacije dobrog života – poput vjenčanja, prazničnih putovanja i odrastanja djece. Činjenično, mnogi od ovih dokumenata istovremeno odaju utisak kao da nije bilo represije, Holokausta i rata. Ovo su tri aspekta oko kojih smo zasigurno najviše zainteresirani.

Prvo: fotografije su ujedno oboje i dokumenti i uobraženja. Rijetko prikazuju dnevne napetosti, već prije upravo trenutke odstupanja: ne rad, već dokolicu. Pri tome također nude izuzeće od bilo kakvih političkih turbulencija. Odmak biografskog od historijskog nije slučajnost, već se aktivno potražuje.
Drugo: kao pred-uspomene, slike su rađene sa idejom da budu promatrane u bliskoj ili ne tako bliskoj budućnosti. Ta budućnost je ipak bila u mnogome nepoznata. Bivajući zadržavane uglavnom unutar privatne sfere, ove su fotografije i albumi često zadržavale utisak neutralnosti.
Treće: prakse pokazivanja albuma i zagledavanja u slike nastavljaju se i danas, iako teško da se iko od ljudi koji su napravili ove fotografije i složili ove albume nalazi među živima; danas su rodbina i prijatelji koji čuvaju fotografije i albume ponekad obaviješteni o pričama vezanim za dokumenta starijih generacija. Praznine ne mogu biti ispunjene, proturiječnosti više ne mogu biti zaglađene same od sebe, osim odlaskom u arhive i potragom za dodatnim informacijama.

Predstavićemo prve nalaze izložbom najavljenom za novembar 2018. godine. Sam koncept izložbe je oblikovan našim shvatanjem praksi u smislu da će u istu biti uključeni (prakse i pojedinci) građani, naučnici, seminari i drugi interaktivni formati.

Razgovor je dio projekta SVJEDOČANSTVO – ISTINA ILI POLITIKA: Koncept svjedočanstvo u komemoraciji jugoslovenskih ratova koji realizuje Centar za kulturnu dekontaminaciju u saradnji sa partnerima: Učitelj neznalica i njegovi komiteti (Beograd), Muzej savremene umetnosti (Beograd), Historijski muzej Bosne i Hercegovine (Sarajevo), Centar za kulturnu i socijalnu popravku (Banja Luka), Boem (Beč, Austrija), Observatorijum za Balkan i Kavkaz Transeuropa (OBCT Transeuropa) (Rovereto, Italija), Institut za filozofiju i društvenu teoriju (Beograd) i Lajbnic Institut za studije istočne i jugoistočne Evrope (Leibniz-Institut für Ost- und Südosteuropaforschung – IOS) (Regensburg, Njemačka).

Više informacija na: http://svedocanstvo-imenovatitoratom.org/