Promocija knjige: Jedan čovjek stremi ka vrhu

0

Goethe-Institut i Buybook vas pozivaju na

promociju knjige Hansa Fallade:

 Jedan čovjek stremi ka vrhu

četvrtak, 15. juni 2017. u 18:30 sati

Biblioteka GoetheInstituta, Maršala Tita 28/IV sprat

 Na promociji učestvuju:

Mira Đorđević, Ljubinka Petrović-Ziemer, Ferida Duraković i Kristina Ljevak

 

Izdavačka kuća Buybook u saradnji s Goethe-Institutom predstavlja prevod romana Hansa Fallade “Jedan čovjek stremi ka vrhu“ u biblioteci Goethe instituta (Maršala Tita 28/IV).

O romanu i njegovom prevodu govore prof. Mira Đorđević, prevoditeljica, Ljubinka Petrović-Ziemer, docent za njemačku književnost i Ferida Duraković, književnica, a Kristina Ljevak će biti u ulozi moderatorice ovog književnog razgovora.

Rudolf Ditzen alias Hans Fallada (1893–1947), jedan od najčitanijih njemačkih pisaca, počinje svoju životnu karijeru kao blagajnik i upravitelj plemićkih imanja, zatim obavlja poslove knjigovođe (1915–1925), da bi se od 1928. do 1931. okušao i kao zaposlenik u izdavaštvu, što će ga uvesti u svijet knjige. U oblasti beletristike debitira romanom „Dobri Goedeschal“ (1920), a svjetsku slavu postiže tek višestruko prevođenim romanom „Mali čovječe – šta sada?“ (1932). Slijede djela „Seljaci, gospoda i bombe“ (1932), „Ko jednom jede iz limenog čanka“ (1934), „Gvozdeni Gustav“ (1938), „Svako umire sâm“ (1934). U doba nacizma Fallada, kao „persona non grata“ živi daleko od očiju javnosti na svom imanju u Mecklenburgu. Roman „Jedan čovjek stremi ka vrhu“ (1932) doživio je više izdanja, a 1978. po njemu je snimljena veoma uspješna istoimena njemačka TV-serija.

Šesnaestogodišnji dječak bez roditelja, Karl Siebrecht, 1907. godine dolazi u Berlin, gdje želi da započne novi život i osvoji veliki grad. Poslije teških poslova pomoćnog građevinskog radnika, Karl vuče kofere s jedne berlinske željezničke stanice na drugu, da bi kasnije kamionom prevozio zabranjene terete i sticajem okolnosti se počeo baviti raznim dozvoljenim i nedozvoljenim poslovima. Pritom pomno i kritički promatra berlinsko društvo i napreduje zajedno s gradom, koji već prvih decenija 20. vijeka polako ali sigurno stasava u metropolu. Tu preživljava Prvi svjetski rat, depresiju poratnog doba, inflaciju i uspon Weimarske Republike. Za sve to vrijeme nikada ne napušta svoj “san o društvenom i financijskom usponu“, nepokolebljivo stremi ka vrhu, želi da ima vlastito preduzeće i postane ne samo slobodan čovjek već gazda i preduzetnik. Na svom neravnom životnom putu upoznaje niz sumnjivih ličnosti, susreće nekoliko žena koje mu pomažu na putu do uspjeha i ostvarenja “njemačkog sna“.

Roman je zanimljiva životna priča inteligentnog “skorojevića“ koji će svoju karijeru često morati skupo platiti, ali je na kraju on ipak uspješan i zadovoljan građanin Berlina. Fascinantna životna priča iz berlinskog miljea, pisana u stilu „nove stvarnosti“ (Remarque, Feuchtwanger), prepuna je živopisnih likova i tipičnog berlinskog humora.

“Berlinska varijanta američkog sna.“

Berliner Zeitung

 

“Karl Siebrecht je jedan od najljepših likova kojeg je Fallada ikada izmaštao.“

                                       Die Zeit

 

Knjiga „Jedan čovjek stremi ka vrhu“ može se naći u prodaji u Buybookovim knjižarama i knjižarskoj mreži širom BiH, kao i putem Buybookovog web shopa www.buybook.ba po cijeni od 25,00 KM. Na promociji knjiga će biti dostupna po promotivnoj cijeni.

 

 

Izložba radova “ACTOPOLIS – Umjetnost djelovanja“

0

Izložba radova projekta “ACTOPOLIS – Umjetnost djelovanja“ zvanično će biti otvorena u četvrtak, 8. juna u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u 20 sati u organizaciji Goethe-Instituta u Bosni i Hercegovini. Izložba sadrži sedam poglavlja i bit će prikazana na ukupno pedeset tabli, a obuhvatit će sedam gradova u kojima se projekat implementira, Ankara/Mardin, Atina, Bukurešt, Beograd, Oberhausen, Sarajevo i Zagreb. Izloženi radovi će prisutnim građanima i građankama ponuditi odgovore na pitanja kako se urbani prostor u vremenima njegovog ekonomskog iskorištavanja i privatizacije može izgraditi i održati kao zajednički prostor društva te koju ulogu igraju umjetnost, kultura, arhitektura, samoorganizirano djelovanje i aktivizam u tim procesima.

Govoreći o razlozima pokretanja projekta, direktorica Goethe-Instituta u Bosni i Hercegovini, Charlotte Hermelink, istakla je da je javni prostor u gradovima širom svijeta ugrožen putem investicionih projekata, a mjesta kao što su javni trgovi postaju sve rjeđa. “Javni prostor kao prostor za sve građanke i građane nekog grada, u visokoj mjeri otjelovljuje i predstavu koju neki grad ili neko društvo imaju o onome što bismo mogli nazvati zajedništvom. S obzirom da je nestajanje javnog prostora tako važna tema, sretni smo što je Goethe-Institut kroz svoja predstavništva pokrenuo veliki projekat ACTOPOLIS i što u njemu učestvuje i Sarajevo“, rekla je Hermelink te dodala da će se projekat ACTOPOLIS Sarajevo realizovati kroz idejno rješenje parka Hastahana.

Kustosica projekta ACTOPOLIS Sarajevo, Danijela Dugandžić, navela je da je projekat nastao sa namjerom da se pokuša odgovoriti na pitanja šta je javni interes i kakav javni prostor želimo i trebamo. “Period u kojem se ACTOPOLIS događa je značajan, ne samo za Sarajevo i druge ACTOPOLIS gradove, već i za svijet u cjelini. On predstavlja jedan svojevrsan ustanak za odbranu javnog prostora. ACTOPOLIS Sarajevo je nastavak inicijativa koje su u posljednjih nekoliko godina istraživale, mislile, govorile, šetale, mapirale, popravljale, sadile, čistile ili uljepšavale grad s jasnom namjerom da stvore i/ili očuvaju zajedničke prostore“, naglasila je Dugandžićeva te dodala da će izložba radova zvanično biti otvorena do 30. juna, a da nakon otvaranja sve prisutne očekuje i party u bašti Historijskog muzeja uz Dj duo Sijah&Kolenda.

Još 2015. godine Općina Centar i Goethe-Institut zajedno su se počeli baviti temom urbanog i zajedničkog prostora i pitanjem šta danas jedan grad i njegove općine trebaju da pružaju. Društvene promjene, digitalizacija, migracije i zahtjevi svakodnevnog života pomjeraju granice i mijenjaju percepciju grada, a u narednom periodu ćemo u saradnji sa građanima, ali i stručnim licima osmisliti nove sadržaje koji će podići kvalitet življenja u našoj općini“, istakao je načelnik općine Centar, Nedžad Ajnadžić, koja je pokrovitelj projekta ACTOPOLIS Sarajevo.

Izložbeni materijali iz više od 45 pojedinačnih projekata prikazat će bogat repertoar mogućnosti djelovanja s ciljem oblikovanja i mijenjanja gradova u kojima živimo. Slijedeći ideju projekta da poziva na djelovanje u gradu, svi građani i građanke koji posjete izložbu na poleđini centralnih izložbenih poglavlja “Topic” i “Methods” moći će ostaviti i svoje vlastite predodžbe, projektne ideje ili impulse za djelovanje.

Više informacija o projektu “ACTOPOLIS – Umjetnost djelovanja“ dostupno je na http://blog.goethe.de/actopolis/.

Goethe-Institut – Konferencija “Regarding Sarajevo“

0

Njemačka akademija za jezik i književnost u saradnji sa Goethe-Institutom u Bosni i Hercegovini od 26. do 29. aprila u Sarajevu organizuje konferenciju “Regarding Sarajevo“. U tri konferencijska dana, građani i građanke će imati priliku prisustvovati panel diskusijama, predavanjima te javnim čitanjima i razgovorima, a glavni inicijator svih aktivnosti je bh. književnik, dramatičar, esejista, romanopisac, profesor i akademik, Dževad Karahasan, koji je ujedno član Njemačke akademije za jezik i književnost.

Generalni sekretar Njemačke akademije za jezik i književnost, Bernd Busch, istakao je da ova konferencija ima za cilj poticanje diskusije o aktuelnim društvenim i političkim pitanjima. “Upravo danas, u vremenu u kojem se sloga evropskih društava nalazi na probi, u kojem je suživot jevreja, muslimana, kršćana i ateista višestruko ugrožen, Sarajevo predstavlja idealno mjesto za održavanje konferencije. Zbog toga je Akademija sa oduševljenjem prihvatila ideju svog člana Dževada Karahasana da dođe u Sarajevo i radujemo se toj razmjeni mišljenja“, naveo je Busch te dodao da Akademija na ovaj način nastavlja svoju misiju poboljšanja kulturnih odnosa između Njemačke i njenih evropskih susjeda.

Zadatak Goethe-Instituta nije samo da u zemlje domaćine donosi teme iz Njemačke već i da jedan dio bogate i diferencirane kulture iz Bosne i Hercegovine prenesemo u Njemačku. Ovom konferencijom, istaknuti pisci i spisateljice, intelektualaci i naučnici iz Njemačke, u intenzivnim će razgovorima sa ljudima saznati nešto o historiji i kulturi o BiH, a onda to sa sobom i ponijeti u Njemačku“, naglasila je direktorica Goethe-Instituta u BiH, Charlotte Hermelink.

Konferencija će zvanično započeti u srijedu, 26. aprila u Kamernom teatru 55 u 19 sati panel diskusijom o temi “Evropa u zamci identiteta?“. O unutrašnjim i vanjskim prijetnjama evropskom projektu i šta mi možda možemo naučiti od iskustava Sarajeva govorit će Dan Diner, Basil Kerski, Dubravka Stojanović i Tarik Haverić dok će moderator panel diskusije biti Volker Weichsel.

Više od 80 pisaca i naučnika iz mnogih zemalja dolaze u Sarajevo sa Njemačkom akademijom za jezik i književnost, kako bi saznali više o gradu, zemlji i njenoj kulturi. U središtu tog istraživačkog putovanja nalaze se susreti sa književnicima iz Bosne i Hercegovine u okviru dvije večeri sa čitanjima i razgovorima o temi “Dati riječ historiji-Književnost ima riječ“. Prvi takav susret održat će se u četvrtak 27. aprila u Pozorištu mladih Sarajevo sa početkom u 19 sati i 30 minuta kada će učešće uzeti Tanja Stupar-Trifunović, Faruk Šehić i Mile Stojić dok će razgovore voditi Adisa Bašić i Heinrich Detering. Drugi susret u petak 28. aprila u Muzeju savremene umjetnosti Ars Aevi od 20 sati vodit će Dževad Karahasan i Ilma Rakusa, a učesnici će biti Slobodan Blagojević, Asmir Kujović, Adam Zagajewski, Maja Haderlap.

U petak 28. aprila u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine sa početkom u 15 sati, održat će se diskusija o temi “Orijent i Okcident / Podijeliti se ne mogu više“ (J.W. von Goethe). O tome kakva su očekivanja bila povezana sa uzajamnom razmjenom kultura govorit će Dževad Karahasan, Orhan Jašić, Amina Šiljak-Jesenković, Lejla Čaušević, Anne Bohnenkamp i Heinrich Detering. Konferenciju će zvanično završiti diskusija o temi “Egzil i povratak – priče sa donekle dobrim završetkom“ koja će se održati u subotu 29. aprila u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine sa početkom 15 sati i 30 minuta. O iskustvima iz godina provedenih u egzilu i kasnijeg povratka u zemlju promijenjenu konfliktom govorit će Ulrich Ladurner, Edin Konjhodžić i Azra Malagić.