Rezime ovogodišnjeg Festivala kulture Slovo Gorčina

0

U nedjelju naveče je završio Festival kultur Slovo Gorčina. U prethodna tri dana gosti festivala su imali priliku da uživaju u nizu  kulturnih i umjetničkih događaja.

Festival je, na nekropoli štećaka Radimlja, u petak otvorio Robert Pehar i sve prisutne ostavio bez daha, recitujući stihove Amira Brke, u režiji Tanje Oručević, a nakog toga je Edin Pobrić govorio o značaju poezije Amira Brke.

Istu veče, elektro dvojac Basheskia i Edward EQ su nastupili u dvorištu Đulhanumine kuće i gostima poklonili muzičko-vizuelni spektakl uz firedance.

U subotu je u Makovoj hiži upriličena promocija Izabranih djela Zuke Džumhura, koja je objavila izdavačka kuća Buybook, povodom 30 godina od smrti našeg velikog putopisca i karikaturiste. Damir Uzunović i Goran Samardžić su na slikovit i duhovit način pričali o životu ovog velikog čovjeka. Nakon toga je na okruglom stolu pod nazivom Književni časopis- zaboravljeni medij  promovisan dvobroj biltena Slovo Gorčina, koju su uredili Matija Bošnjak i Nenad Rizvanović. Almir Bašović, Bošnjak i Rizvanović su govorili o značaju književnih časopisa nekad i danas i predstavili časopise Život, Behar i Journal.

Ovogodišnji Stolački ljetni univerzitet se održao u saradnji sa Fondacijom Friedrich Eber, u sklopu projekta SEE Democratic Left (Demokratska ljevica jugoistočne Evrope), a čija je ovogodišnja tema OTPOR! Predavači na univerzitetu su bili Štefica Galić, prof. Dragan Markovina i prof. Tomislav Brlek. Galić na vlastitom primjeru kroz cjeloživotni angažman pokazala šta to znači otpor, Markovina je govorio o otporu kroz lijeve političke opcije, a Brlek o otporu u književnosti.

Važna stavka festivala su i izložbe Tragovi i oblici, Edina Numankadica i Žena kao voda, Erola Čolakovića-Šehića. Postavke će se zadržati u Stocu, u prostorijama Šipada i nekoliko dana nakon festivala.

Edin Numankadić jedan je od najznačajnijih bh. likovnih umjetnika od početka sedamdesetih godina. Nikada nije slikao bojama, već osjećajima. Odgonetao je smisao svijeta decenijama prije svih ostalih. Prošle godine obilježaio je 50 godina stvaralaštva: te oduvijek blag, prijatan, osmjehnut, srčan, nastavio da korača dalje.

Projekat Žena kao voda je nastao kao izraz emigratskog života punog nostalgije i portage za svojim vodama, a prije Stoca bio je predstavljen u Gallery Swiss Art Space u Lozani, u vlasništvu proslavljenog dizajnera Dragana S. Stefanovića i INK Gallery  Geneve.

U subotu naveče je u prekrasnom ambijentu dvorišta Đulhanumine kuće dodijeljena nagrada Mak Dizdar. Ovogodišnji dobitnik je mladi pjesnik Vernes Subašić i rukopis Papagaj sloboda, koji je stao uz rame Mila Stojića, predsjedavajućeg žirija i svih ostalih značajnih pjesnika koji su svojevremeno osvojili ovu nagradu.

Drugu nagradu osvojila je Maša Živković, a treću Tihana Gambiraža.

Na kraju drugog dana festivala Rundek kvartet je upriličio veče za pamćenje, pod zvjezdanim stolačkim nebom.

U nedjelju ujutro je promovisana zbirka poezije Prostori, autorice Željane Vukanac, prošlogodišnje dobitnice nagrade Mak Dizdar. Vukanac je istakla da ju je ova nagrada približila književnom svijetu i pomogla joj da postane dio scene koju je do prošle godine samo posmatrala.

Ovogodišnji festival kulture Slovo Gorčina završava predstavljanjem bh. pjesnikinja Tanje Stupar Trifunović i Adise Bašić, koje su čitale svoju i poeziju Feride Duraković, te koncertom grupe Konvoj.

Festival kulture Slovo Gorčina

0

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine održana prva press konferencija povodom Festivala kulture Slovo Gorčina, koji će se održati u Stocu 26-28 jula.

Slovo Gorčina je festival koji se održava od 1971. godine i bio je prepoznatljiv kulturni događaj u bivšoj državi. U ratu je doživio stanku od nekoliko godina, ali nakon toga je nastavio da živi, sa nastojanjem organizatora da mu vrate predratni sjaj.

Festival je zagovarao veliki bosanskohercegovački pjesnik Mak Dizdar još 1970. godine, u želji da objedini cjelokupno bh. i jugoslovensko umjetničko stvaralaštvo.

Gorčin Dizdar, Predsjednik OU Udruženja Slovo Gorčina je predstavio ovogodišnji program festivala, koji je sublimacija književnosti, likovne umjetnosti, muzike, VJ-inga, fotografije, filozofije…

Festival će svečano biti otvoren na nekropoli stećaka Radimlja kod Stoca 26. jula.

Važna stavka festivala je i Stolački ljetnji univerzitet, koji se organizuje u  saradnji sa Fondacijom Friedrich Eber, u sklopu projekta SEE Democratic Left (Demokratska ljevica jugoistočne Evrope), a čija je ovogodišnja tema OTPOR! Predavači na univerzitetu će biti Štefica Galić, prof. Dragan Markovina i prof. Alen Brlek.

Dizdar je predstavio i Bilten Slovo Gorčina (dvobroj 2018/2019), koji su uredili Matija Bošnjak i Nenad Rizvanović i govorio o značaju jedne ovakve publikacije u vrijeme kada časopisi izumiru, a mjesto susreta umjetnosti sa kritikom i publikom preuzimaju festivali i online mediji.

Mile Stojić, predsjedavajući žirija na konkursu za dodjelu književne nagrade Mak Dizdar, istakao je da mladi danas mnogo čitaju i da jako dobro pišu.  Stojić je ovu nagradu dobio prije 40 godina i kao mladom pjesniku, bila mu je izuzetno značajna.

Ove godine je pristigao rekordan broj rukopisa za prvu neobjavljenu zbirku poezije, njih 54, a 10 najboljih su pozvani na festival, gdje će biti proglašeni dobitnici prve tri nagrade.

Posljendji dan festivala biće upriličena promocija zbirke poezije Prostori, autorice Željane Vukanac, prošlogodišnje pobjednice konkursa.

Muamer Tucaković iz Stoca, koji već drugu godinu volontira na festival, istakao je da Slovo Gorčina vraća život u ovaj pomalo zaboravljen i marginalizovan grad, te mladim ljudima daje nadu i dobar primjer da se u malim sredinama mogu napraviti značajne stvari.

Podržite organizaciju festivala kulture “Slovo Gorčina” 2019. godine!

0

Festival kulture “Slovo Gorčina” održava se od 1971. godine u Stocu i na nekropoli stećaka Radimlja, u čast najvećeg bosanskohercegovačkog pjesnika, Maka Dizdara, Osnovna ideja festivala od njegovog osnivanja je afirmacija sveukupne bosanskohercegovačke kulturne baštine, svega onoga što je čovjek stvorio na ovom tlu, kao i povezivanje umjetnika iz regiona. Festival nastoji očuvati sjećanje na pjesnika putem duhovnog povezivanja prožetog zajedništvom u svemu onome što je lijepo i korisno

“Slovo Gorčina” je festival kulture koji nudi priliku za okupljanje sa sadržajima koji mogu biti i poezija, i muzika, i slika, i film, i filozofija, i istorija i svi drugi mediji ljudskog duha. To su susreti koji nastoje da simbolično predstave pjesnikov rodni Stolac, region i državu Bosnu i Hercegovinu na platformi zajedništva uz stalnu težnju ka opšteljudskom humanitetu.

Na ovaj način, “Slovo Gorčina” nastoji realizirati viziju koju je Mak Dizdar spomenuo u jednom razgovoru iz 1970. godine: “ …Stolac bi, prema mojoj zamisli, trebalo da bude domaćin Orfejevih dana, jer je ovo mediteransko područje, a priča o Orfeju i Euridiki je mediteranska. To bi bio skup eminentnih jugoslovenskih kulturnih radnika i književnika i to bi bila kulturno-turistička manifestacija…” 

Vaša pomoć…

Svojim doprinosom pomažete očuvati čak 48 godina dugu tradiciju festivala!

Godinama odolijevamo svim izazovima koji su nam se našli na putu, uključujući ratni period i hronični nedostatak finansija za projekte kulture u Bosni i Hercegovini. Od svog osnivanja se borimo da osiguramo što kvalitetnije programske sadržaje, koji su pritom potpuno besplatni za sve posjetioce. Sa dosta truda u tome i uspijevamo!

Pomozite nam da ove godine budemo još veći, bolji i kvalitetniji! Učinimo Stolac nezaobilaznom destinacijom ovog ljeta!

https://www.indiegogo.com/projects/festival-kulture-slovo-gorcina-2019?fbclid=IwAR1h1pjXv5hB0ZIRfad9ujdl_R-6JAm38XLv9VSoAvSethe9zFNbTY8jw6Q#/

 

Šta želimo…

Cilj nam je da:

– organizujemo veći, bolji i kvalitetniji festivalski program;

– očuvamo sjećanje na Maka Dizdara i njegovu bezvremensku poeziju;

– pozicioniramo Stolac kao nezaobilazno odredište na kulturno-turističkoj mapi regiona;

– osiguramo lokalnom stanovništvu vrijedne i potrebne kulturne sadržaje;

– razvijamo Stolac i doprinosimo održivom razvoju lokalne zajednice.