Odbijeno izdavanje dozvole za gradnju TE Banovići

0

Federalno ministarstvo prostornog uređenja odbilo je zahtjev RMU Banovići, za izdavanje odobrenja za izgradnju TE Banovići, zbog toga što je utvrđeno da rudnik nije riješio ključna pitanje poput vodosnabdijevanja, snabdijevanje ugljem, pitanje otpadnih voda, te izgradnju deponije šljake i pepela, saopšteno je jučer u Sarajevu.

Ovo je još jedna potvrda da su nevladine organizacije bile u pravu kada su u postupku izdavanja okolinske dozvole upozoravala Federalno ministarstvu okoliša i turizma na iste propuste i nedostatke. Nakon što je Ministarstvo okoliša i turizma, i pored činjenice da su bili upoznati sa ovim nedostacima, izdalo okolinske dozvole, organizacija “Ekotim” je protiv ovih dozvola pokrenula sudske tužbe.

Pored toga, predstavnici Sekretarijata Energetske zajednice su u procesu medijacije objasnili predstavnicima investitora i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, da emisije polutanata u zrak propisane u okolinskoj dozvoli za TE Banovići nisu u skladu sa međunarodnim standardima koje je Bosna i Hercegovina prihvatila i koje je obavezna primjenjivati.

Odluka Federalnog ministarstva prostornog uređenja je još jedna potvrda da su i dalje  neriješeni mnogi drugi propusti i nedostaci u projektu TE Banovići.

Loše okolinske dozvole za TE Banovići, koje je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo iako su nevladine organizacije na vrijeme ukazale na postojanje problema sa nedostatkom vode, pogrešno propisanim emisijama polutanata u atmosferu, otpadnim vodama, te deponijom šljake i pepela, kao i uvažavanje principa učešća javnosti, odnosno kršenja međunarodnih konvencija i direktiva, kao i domaćih zakona, su dokaz da je krajnje vrijeme da se proceduri analize i odobravanja Studija uticaja na okoliš treba pristupiti daleko ozbiljnije i profesionalnije.

Iskreno se nadamo da će ovo biti dodatni dokaz u pokrenutim sudskim procesima, te da će se nakon ove odluke, poništiti pogrešno donesene okolinske dozvole, a da će Federalno ministarstvo okoliša i turizma posvetiti više pažnje kvalitetu Studija uticaja na okoliš, te izdavati kvalitetne okolinske dozvole, kao što je to zahtijevao i Evropski parlament u rezoluciji o Bosni i Hercegovini.

Nova studija: Velika obmana o radnim mjestima u sektoru uglja

0

Planirane nove termoelektrane na ugalj u Jugoistočnoj Evropi, a najviše ih je planiranih upravo u BiH, praćene su obećanjima o stvaranju novih radnih mjesta i očuvanju postojećih. Međutim, obećanja su u gotovo svim slučajevima nerealna, zaključuje nova studija koju je danas objavila mreža CEE Bankwatch, zajedno sa lokalnim partnerima, organizacijama Ekotim, Centar za ekologiju i energiju i Centar za životnu sredinu.

Prevod Studije je dostupan na sljedećem linku: http://ekotim.net/dokumenti/BW_Jobs_Report_2016_fall_BIH_02.pdf

Istina je da je i trenutni broj zaposlenih u termoelektranama i rudnicima neodrživ. Prema raspoloživim podacima rudnici u FBiH imaju najnižu produktivnost po zaposleniku u Jugoistočnoj Evropi (1). Nerealna obećanja daju lažnu nadu stanovnicima rudarskih oblasti i na taj način odlažu neophodnu pravednu tranziciju na obnovljivu i održivu energiju. Potrebno je što prije napraviti pravičan i inkluzivan plan za transformaciju privrede lokalnih zajednica koje su se u proteklom periodu oslanjale na proizvodnju uglja, zaključuje se u studiji.

U 2013. godini je u rudniku Kreka proizvedeno 2.109.000 tona lignita a bilo je zaposleno 3.255 radnika. Da bi se produktivnost povećala na nivo rudnika u istočnoj Evropi koji su prošli proces tranzicije, broj zaposlenih bi se morao smanjiti 7 puta, na približno 450 radnika. Slična situacija je i u RMU Banovići u kom je trenutno zaposleno 2.798 osoba koji godišnje proizvedu približno 1.330.000 tona uglja, tako da produktivnost rudnika Banovići iznosi 475tona/zaposlenik/godina dok je taj omjer recimo u Poljskoj 4.800tona/zaposlenik/godina.

Sve dosadašnje analize, pa i ova posljednja, su jasno ukazale na činjenicu da je, pored modernizacije, jedini način da rudnici opstanu i nastave raditi bez gubitaka, drastično smanjenje broja uposlenih. Taj proces su druge zemlje u tranziciji započele prije 10 – 15 godina i do sada su dostigle zavidan nivo produktivnosti.

Igor Kalaba, Centar za životnu sredinu:U proteklih 20 godina nijedna vladajuća garnitura nije bila dovoljno hrabra da se uhvati u koštac sa tim problemom i pokrene društveno odgovorne procese kojim bi se racionalno smanjio broj zaposlenih u rudnicima. U RS čak nismo ni mogli doći do tačnih informacija o broju radnika u rudnicima, budući da smo dobijali zajedničke cifre za termoelektrane i rudnike. Međutim i pored značajne razlike u starosti tehnologije, duplo veći broj radnika u RiTE Ugljevik i Gacko nego što je to u TE Stanari nam jasno govori da je upitna profitabilnost i opravdanost takvih postrojenja

BiH se kroz Ugovor o upostavi Energetske zajednice obavezala da učestvuje na liberalizovanom regionalnom tržištu električne energije, što znači da više nije moguće samovoljno dodeljivanje subvencija energetskom sektoru. Rudnici uglja se smiju subvencionisati samo u slučaju njihovog zatvaranja. To znači da je neophodno smanjenje broja radnika, bez obzira da li se nove termoelektrane grade ili ne.

Priča o izgradnji termoelektrane je odvlačenje pažnje od realnosti trenutne situacije, a zapravo je od marginalnog značaja jer će rudnici ionako morati drastično smanjiti broj zaposlenih,” komentira Rijad Tikveša iz Ekotima. “Što se duže izbjegava uspostavljanje dobro isplanirane i pravedne tranzicije za rudarske zajednice, to će taj proces biti bolniji.”

“Neophodno je sprovesti dvije tranzicije, tranziciju prema čistim energetskim sistemima i pravednijoj diverzifikaciji izvora energije i ekonomsko/privrednu tranziciju rudarskih područja. Naravno da to neće biti lako, ali baš zbog toga je potrebno što prije izraditi realne detaljne planove uz sudjelovanje svih onih koji će biti pogođeni takvim promjenama,” dodaje Pippa Gallop iz Bankwatch-a.