Collegium artisticum – Otvorenje 71. REVIJALNE IZLOŽBE ULUBiH

0

Otvorenje 71. REVIJALNE IZLOŽBE članova i članica Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, će biti upriličeno u galeriji Collegium artisticum u petak, 23. novembra 2018. godine u 19:30 sati.

Revijalna izložba je tradicionalni godišnji projekat kojim Udruženje likovnih umjetnika BiH obilježava i proslavlja 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Ova izložba se kontinuirano održava od davne 1947. godine kada su značajni bosanskohercegovački umjetnici: Ismet Mujezinović, Vojo Dimitrijević, Mica Todorović, Vojislav Hadžidamjanović, Roman Petrović, Behaudin Selmanović, Sigo Summerecker, Petar Šain i Hakija Kulenović osnovali Udruženje likovnih umjetnika koje je, između ostalog, dobitnik kolektivne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2012. godini.

Kroz svoju dugogodišnju tradiciju Revijalna izložba njeguje zajedništvo i nesumnjivo zauzima važno mjesto u izlagačkom programu Udruženja likovnih umjetnika BiH.

Izložba nije selektivnog karaktera tako da ona pruža mogućnost svim zainteresovanim članovima i članicama ULUBiH-a da učestvuju i predstave svoja djela na ovoj kolektivnoj izložbi koja se organizira povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Svojim učešćem i izlaganjem na ovoj izložbi umjetnici i umjetnice daju svoj doprinos proslavi ovog značajnog datuma u istoriji BiH.

Izložba svake godine okuplja veliki broj umjetnika i umjetnica, obuhvata djela iz oblasti crteža, slikarstva, skulpture, grafike, instalacije, fotografije i video umjetnosti, i privlači pažnju brojnih posjetilaca što je svrstava u red najposjećenijih likovnih manifestacija u Bosni i Hercegovini. Izložba nudi svojevrsno bogatstvo raznolikosti i mozaik različitosti u pristupu likovnom stvaranju, u odabiru teme, motiva, tehnike i materijala, što predstavlja jednu od vrijednosti ove likovne smotre.

Na otvorenju izložbe će biti organizovan prigodan koktel,  a svi zainteresovani izložbu će moći pogledati do 4. decembra 2018. godine.

Uz Revijalnu izložbu ULUBiH-a

 Povezivanje vremena i vizija

Dugo unutar nekadašnje “zemlje seljaka na brdovitom Balkanu”, a više od četvrt stoljeća i bez takvog okvira, građani Sarajeva, uz 25. novembar – Dan državnosti, slave umjetnost.

Šta bi rekli Hasan Brkić i Rodoljub Čolaković da su ovih dana pročitali kako će u fokusu obilježavanja jubileja 75. godišnjice ZAVNOBiH-a, u centru pažnje biti Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine, do sada dokument  nedovoljno poznat široj javnosti, a prema ocjenama historičara, možda i najvrijedniji koji je ikada stvoren na teritoriji višestoljetne zemlje ?

Ovu vijest, gotovo šeretski sam prokomentirao kako će sada, osim Hrvata, Muslimana i Srba, koji su pobrojani u Rezoluciji i Proglasu u Mrkonjić Gradu, i građani dobiti priliku da ovaj praznik sasvim legitimno proslavljaju. A esnaf likovne umjetnosti takva slavlja građanima upriličuju, evo, već 71 godinu.

Da li zato što je “alfa i omega” partizanske i socijalističke kulture, koautor i Deklaracije o pravima gradjana, Rodoljub Čolaković tako naredio, manje je bitno, ali je činjenica da je baklja umjetnosti, koju su još prije II svjetskog rata zapalili članovi grupe Collegium Artisticum, nastavila da gori i obasjava, a sada i simbolički baš ovdje u Collegiumu.

Ovakve izložbe u slavljeničkom ozračju i u čast jednog tako značajnog trenutka u vremenu, kada je, 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu obnovljena državnost Bosne i Hercegovine, samo su znak podsjećanja na vrijednosti ZAVNOBiH-a, čije su odluke utočište i bijeg u svijet istinskih vrijednosti, pa i duhovnih, i vjerovanje kako umjetnost naslonjena na takve tekovine, svijet čini boljim i plemenitijim.

Da li je ova izložbena kvadratura dovoljna da učini mnogo? Dakako da nije!!! Ali simbolički jako, jako mnogo. Jer uporno, uprkos vremenima, uprkos svekolikim društvenim mijenama, kroz nepatvorene umjetničke, kreativne uzlete, podsjeća na jedan osoben historijski trenutak, djelujući kao prostor umjetničkog, a ne političkog angažmana.

Mnogo je više onih kojima je stalo do prebrojavanja nacionalne pripadnosti, pa i autora izloženih djela? Ono što je ZAVNOBiH izjednačio, nesmiljeno se i sve upornije nastoji dijeliti.

Umjetnici, pak baveći se suštinskim zanatom artizma, gdje svaka slika “govori više od 1000 riječi“, povezuju vremena nekad i sad, referiraju se na prethodna umjetnička iskustva prostora na kojem žive. Pa i sam, moram priznati, kad razmišljam o tom vremenskom rasponu umjetničke scene i njenoj ostavštini, kad razmišljam o dubljem smislu umjetničkog djela, kad samjeravam vrijednosti i ideale naspram ovog vremena, pred očima mi je nerijetko “Autoportret sa spomenicom” Ismeta Mujezinovića, na kojem ispod partizanske spomenice prikačene na kožu autorova poprsja teče krv. I shvatim kako lekcije nisu naučene, kako prošlost, unatoč deklaracijama, proglasima, žrtvama, lucidnoj poruci sa Ismetove slike, nije udarila temelje boljoj ni sadašnjosti ni budućnosti.

Bosna i Hercegovina je i dalje poligon neartikuliranih mijena, svojevrsni poligon nesreće. Ljubav prema lijepom zapretana je u snenim i tužnim jutrima koja čekamo kao vjesnike nekog boljeg i ljepšeg dana… a likovni umjetnik sudjeluje u gradnji duhovnog i umjetničkog lika vremena koje je neumitno.

Vrijeme je to koje je ostavilo snažan trag, vrijeme je to kroz koje se likovnost probijala sa mukom ali i velikim uspjehom, što se može odgonetati i kroz tonalitete boja nanesenih na platno, tragove u glini, na bjelinama grafičkih listova, kroz instalacije… svih koji posjeduju nepresahlu energiju stapanju sa maticom, koji teže postati dio likovnog kontinuiteta, koji imaju svoje treptaje i proplamsaje, koji žele pokazati kako nisu samonikli, već naslonjeni na iskustvo predaka, na vizije i snatrenja u likovnosti koja je nastajala u njedrima ULUBiH-a, ali i prije toga, tokom proteklih decenija.

Zato će i radovi koje vidite ovdje ponuditi sagledavanje stilskih različitosti, vlastitih pečata i karakteristika koje su znakovi prepoznatljvosti novih generacija, i njihovih djela neprolaznih univerzalnih vrijednosti, djela koja su refleksija duše, vremena ili prostora.

Na izvorištima umjetničke tradicije i prošlosti savremena likovna scena traži svoju vlastitost, kao svojevrsni čuvar memorije na vrijeme i vrijednosti nastale u njemu.

A umjetnici svih vjera i nacija, građani, ateisti… upriličiše nam ovu Revijalnu postavku, vjerujući da poruke ZAVNOBiH-a mogu biti prije svega zalog zajedništvu i brana podjelama.

Ove retke pisao sam u Brčkom, koje je, simbolički, valjda najautentičniji dio zavnobihske BiH. Ali ni tamo 25. novembar nije praznik svima.

Likovnom esnafu jeste. I biće.

Želim vjerovati.

Dževdet Tuzlić

U Brčkom, novembra 2018.

 

Collegium artisticum: Otvorenje izložbe “SALON MLADIH”

0

Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, u saradnji sa galerijom Collegium artisticum i Charlama Depot Gallery, ponovo organizuje iznimno značajnu likovnu manifestaciju “Salon mladih“.

Očekujemo da će ova izložba na vjerodostojan način pružiti uvid u aktualno stanje stvaralačkog potencijala mladih autora i autorica i nadamo se da će ovakva smotra i ubuduće, kao tradicionalna manifestacija, opravdavati visoka očekivanja.

Radove za izložbu je odabrao žiri u sastavu: Jusuf Hadžifejzović, umjetnik i voditelj galerije savremene umjetnosti Charlama Depot, Sanela Nuhanović, historičarka umjetnosti i kustosica galerije Collegium artisticum, Danis Fejzić, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine.

Otvorenje izložbe “Salon mladih“ će biti upriličeno u četvrtak 8. novembra 2018. godine u 19:30 sati, u prostorima pomenutih reprezentativnih sarajevskih galerija. Izložba će za posjete će biti otvorena do 26. novembra 2018.

Pobjednika ovogodišnjeg “Salona mladih“ (po izboru stručnog žirija) očekuje samostalna izložba u galeriji “Roman Petrović“, Sarajevo, u maju 2019. godine.

Na izložbi učestvuju:

  1. ADI KARAILO
  2. ALEKSANDAR ŠKAVIĆ
  3. ANA ŠIMIĆ
  4. ANĐELA BANOVIĆ
  5. ANTE MARIĆ
  6. BOJAN STOJČIĆ
  7. DAJANA JEKIĆ
  8. DANILO BURSAĆ
  9. DAVID DRONJAK
  10. DENIS HARAČIĆ
  11. DRAGANA GRAŠAR              
  12. EMIR OSMIĆ
  13. HANA HUREM
  14. INDIRA BEŠLIĆ
  15. IVANA PAVLOVIĆ
  16. JASENKO ĐORĐEVIĆ
  17. JELENA MEDAN
  18. JOSIP IVEŠIĆ
  19. JURE PAPONJA
  20. KRISTINA ĆAVAR
  21. LAMIJA HALILAGIĆ
  22. LEA JERLAGIĆ
  23. MAJDA HRNJICA
  24. MANUELA MANDIĆ
  25. MARIJA VEMIĆ
  26. MARKO FRANČEŠEVIĆ
  27. MELIHA TRAKO
  28. MILANA KOSANOVIĆ
  29. MILICA LOJOVIĆ
  30. MILOŠ POPOVIĆ
  31. MILOŠ VUČEN
  32. MIRJANA PRERADOVIĆ
  33. MIRZA RAHMANOVIĆ
  34. NIKOLA DABIĆ
  35. NIKOLA KAŠTEROVIĆ
  36. NIKOLINA PESLAĆ         
  37. RADIVOJ MILIĆ
  38. REBEKA ABDAGIĆ
  39. SALEM PEZIĆ
  40. SAŠA TATIĆ
  41. TOMISLAV ZOVKO
  42. VANJA SOLAKOVIĆ
  43. VLADIMIR TOMIĆ
  44. ZEHRINA KARIĆ

Collegium artisticum – izložba “Paralelne realnosti”

0

Galerija Collegium artisticum vas sa zadovoljstvom poziva na otvorenje izložbe slika “Paralelne realnosti“ mladog umjetnika Miloša Popovića. Otvorenje će biti upriličeno u srijedu, 12. septembra 2018. godine u 20:00 sati, a publika će izložbu moći pogledati do 24. septembra.

Miloš Popović je rođen 1988. godine u Sarajevu. Diplomirao je 2017. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek slikarstvo. Dobitnik je nekoliko priznanja i nagrada za likovno stvaralaštvo a do sada je realizovao tri samostalne izložbe i učestvovao na nekoliko kolektivnih izložbi.

“Nad slikama Miloša Popovića“

Kada je 1911. godine Guillaume Apollinaire (Giom Apoliner) okvalifikovao slikarstvo Giorgia de Chirica (Đorđa de Kirika) kao “metafizičko“ otvoren je put novom likovnom izrazu, koji će kroz nekoliko značajnih imena ostaviti duboki trag u svjetskom slikarstvu. Čitajući djela filozofa Friedricha Nietzschea (Frideriha  Ničea) i Arthura Schopenhauera (Artura Šopenhauera) i izučavajući radove Arnolda Böcklina (Arnold Boklin) i Maxa Klingera (Maks Klinger) bio je od velikog značaja za De Chirica i pokret koji je vezan za metafiziku. Proces paralelnih realnosti postaje osnova za nastavak djela koja će proslaviti De Chirica i ostale sljedbenike metafizičkog slikarstva.

Zainteresovan za probleme paralelne realnosti koje postavlja metafizičko slikarstvo, istovremeno izučavajući filozofe kao i De Chirico, Miloš Popović se upušta u avanturu slikanja praznih prostora bez ljudi. To su prostori sa svjetlom i sjenom, sa stolicom kao jedinim znakom mogućeg ljudskog postojanja, sa prikazanim dijelom ljudskog tijela pokrivenog plaštom i samo otkrivenim nogama i rukama što leži na podu ili je na neki čudan način na plafonu naslikane prostorije. Najbolji primjer paralelnih realnosti je slika sa slikom u slici, gdje na gornjoj slici sam autor je naslikao sebe kako stoji u jako osvijetljenom prostoru dok ispod te slike je tijelo autora u ležećem položaju u budnom stanju. Slika u slici, dva paralelna svijeta istog lika potpuno različita u svakom vidu značenja. Slikana majstorski sa predstavom svjetla u gornjem dijelu i nabora prekrivača, ruku i izrazom lica u donjem dijelu slike, autor nas uvodi u paralelni svijet potpuno različite imaginacije.

Analizirajući svjetlo i uzimajući iskustvo najbolje moguće uloge i predstave tog svjetla kod Edwarda Hoppera (Edvard Hoper) Miloš Popović stvara prostor osvijetljen na vrlo specifičan i efektan način. Tako nastaju djela praznih prostora stepeništa, a posebno sobe, što možda predstavlja i najzrelije i najbolje ostvarenje autora pokazano na ovoj izložbi. Naravno, tu su i druge slike koje traže detaljnu analizu, ali šta god pisali o njima ostaje utisak da autor vrlo vješto pokazuje neki svoj specifičan izraz koji nas privlači i traži da odgonetamo postavljenu zagonetku na slikama.

Opšti je utisak da izložena djela Miloša Popovića predstavljaju nam autora snažnog senzibiliteta “zrelog“ slikara, kod koga je genetski kod slikarskog umijeća snažno izražen. Ozbiljnost u izboru tema, majstorstvo u prikazu slikarske stvarnosti, unutarnja snaga izloženih djela, otkriva nam autora čija mladost nije prepreka za stvaranje djela koje plijene snagom trajne vrijednosti. Ta vrijednost se ogleda u sugestivnoj snazi kojom izložene slike djeluju na posmatrača izazivajući u njemu estetski doživljaj kao trajnu vrijednost slika koje je umjetnik stvorio kao estetske predmete.

Enver Mandžić

Otvorenje samostalne izložbe: ISMAR ČIRKINAGIĆ “OCEAN EUROPE”

0

Otvorenje izložbe “OCEAN EUROPE” autoraISMARA ČIRKINAGIĆAće biti upriličeno u galeriji Collegium artisticum, Sarajevo, u petak, 29. juna 2018. godine u 19:00 sati.

Ocean Europe je krajnje apstraktan konceptualni rad koji je nastao umjetnikovim jedinjenjem ”okeanskog osjećanja” sa ličnim političkim stavovima, nastalim kao rezultat negativnih tendencija unutar evropskog društva novijeg doba. U stvari, ovo je pokušaj vizualizacije umjetnikovog ukrštanja zastava kao simbola državnosti sa duhovnim doživljajem ”okeanskog osjećanja”.

Tražiti načine da se objasni jedan kompleksan duhovni doživljaj kao što je ”okeansko osjećanje” je težak zadatak, ali najbliže što bi mogli reći da je to uglavnom kratak i intenzivan doživljaj, gdje osoba doživljava bezgraničnost a ujedno sjedinjenost sa svijetom oko sebe, gdje su granice ega izbrisane, kao i subjektivni doživljaj svijeta. To je trenutak duhovne uzvišenosti nastao kao produkt trijumfalnog doživljaja vječnosti. U naletu ovakvih emocija sva egzistencijalna pitanja postaju irelevantna, kao i naša briga za krajnje i konačno.

Zašto zastave? U vremenu krize, kada raste društvena raslojenost praćena populizmom i dekadencijom manifestovanom kroz medije i konzumerizam, gdje ksenofobija i islamofobija nisu marginalni fenomeni, već aktivni elementi glavnih političkih tokova, zastave nisu ništa drugo do primitivni elementi za akumuliranje nacionalnih osjećanja, i kao takve su korištene od strane političkih elita za uskogrudo i nastrano viđenje svijeta koji je daleko širi i kompleksniji, a čiji smo mi neodvojivi dio.

Radovi iz ove serije su u stvari jednobojni pravougaonici i realizovani su kroz tradicionalni hemijski proces razvijanja fotografija na fotografskom papiru, koji tehnički gledano pripadaju tradiciji cameraless fotografije, zbog izuzeća kamere kao medijatora u procesu.

Svaki od tih jednobojnih pravougaonika (dimenzija 120 cm sa 180 cm)  predstavlja jednu od zastava evropskih zemalja, tačnije on prikazuje srednju vrijednost boja originalno zastupljenih na toj određenoj zastavi. Ukratko, ovo je postignuto na taj način što su motivi zastava preuzeti sa interneta i importovani u Photoshop program, gdje su kroz određene komande i procese manipulisani do finalne jednobojne površine. Ove jednobojne površine oblika pravougaonika su produkt spajanja ”okeanskog osjećanja” (duhovno/psihološko iskustvo) sa nacionalnim zastavama evropskih zemalja, ili, ako možemo reći, ukrštanje univerzalnog doživljaja jedinstva i vječnosti sa nacionalno konstruisanom simbolikom jedne državnosti.

Ako bi mogli da zamislimo dejstvo ovakvog duhovnog doživljaja kao što je ”okeansko osjećanje” na neke društveno predodređene forme integriteta osobe/pojedinca, možemo pretpostaviti da Photoshop procesi unutar Ocean Europe projekta trebaju da imaju isti zadatak, tj. da učine isto sa prepoznatljivim bojama i simbolima evropskih zastava, i da njihovu društveno predodređenu simboliku pretvore u jednobojnu prazninu.

Tehnički gledano može se reći da postoji određena sličnost u procesu ovoga rada sa radovima iz serija Substratum i Nudes Thomasa Ruffa. I tu su takođe motivi uzeti sa interneta naknadno kompjuterski manipulisani u pravcu apstrakcije, sa tom razlikom što Ruffove manipulacije završavaju kao zamagljeni ili kao kompletno apstraktne forme, dok radovi iz serije Ocean Europe svoj konceptualni put završavaju kao čisti jednobojni pravougaonici.

Ovaj pomalo poetičan i nihilistički akt umjetnika ne samo da nas uvodi u antiautoritarne vode, već nas neminovno svojim aktom navodi da preispitujemo legitimnost socio-političkih struktura koju te zastave predstavljaju, odnosno same države. Ovakav pravac razmišljanja nas navodi na zaključak da ovaj konceptualni rad, na svoj suptilan i domišljat način, pokušava da stvori prostor za diskusiju o ulozi anarhizma u savremenom društvu.

ISMAR ČIRKINAGIĆ je rođen 1973. godine u Prijedoru (BiH), gdje završava osnovnu i srednju školu. Krajem 1992. godine napušta Bosnu i Hercegovinu i odlazi u Dansku. Diplomira 2006. godine na Kraljevskoj danskoj akademiji za umjetnost i arhitekturu. Od tada se profesionalno bavi umjetnošću, živeći uglavnom na relaciji između Kopenhagena i Prijedora.

Polje njegovog interesovanja najčešće pokriva socijalno-političke teme, koje rješava kroz konceptualne procese koristeći različite medije od prostornih, zvučnih i video instalacija, do fotografije i skulpture.

Tokom dosadašnjeg stvaralaštva izlagao je na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama u umjetničkim centrima i institucijama u Danskoj (Fotografisk Center, Nikolaj Kunsthal, Kunsthal Charlottenborg, Brandts Kunsthallen, Sorø Art Museum, HEART – Herning Museum of Contemporary Art, Esbjerg Art Museum, …)     i u inostranstvu (MAC – Metropolitan Arts Centre, Sjeverna Irska; Vantaa Art Museum Artsi, Finska; Lviv National Art Gallery, Ukrajina; Centro de Desarrollo de las Artes Visuales, Kuba; …).

Više informacija o autoru možete naći na stranici: www.ismarc.com  

Izložba u sarajevskoj galeriji Collegium artisticum je njegovo prvo samostalno predstavljanje u rodnoj zemlji, Bosni i Hercegovini, a rezultat je saradnje autora Ismara Čirkinagića i kustosica Tijane Mišković i Sanele Nuhanović. Realizaciju izložbe je podržala i fondacija Danish Arts Foundation.

Svi zainteresovani izložbu će moći pogledati do 18. jula 2018. godine, u terminima: ponedjeljak-petak od 10:00 do 18:00 sati i subotom od 10:00 do 14:00 sati.

Ulaz u galeriju je besplatan.

Izložba “Modra rijeka modro more”

0

MODRA RIJEKA MODRO MORE
Izbor iz zbirke Dagmar Meneghello

Collegium artisticum, 5. maj u 19.00

Kako u ovih nekoliko kartica teksta obuhvatiti i sažeti tako obimnu i jedinstvenu kolekciju Dagmar Meneghello? Za njeno korektno i studiozno predstavljanje podrazumijevala bi se kustoska tematizacija i selekcija po različitim kriterijima, a za jedan opširniji tekst dovoljno bi bilo izdvojiti samo jednog umjetnika i njegov rad. Međutim, u ovom slučaju potrebno je staviti se u ulogu ove dobro poznate kolekcionarke i mecene, koja je godine svog života posvetila okupljanju, pomaganju i poticanju autora/ica na kreaciju, dočekujući ih u svom domu Palmižani na toplom, bukoličkom hvarskom otočiću sv. Klement. Želja joj je bila predstaviti sve ono što se odnosi na njen život i uspomene nastale u izravnom kontaktu s cijelim nizom stvaralaca koji su djelovali i boravili u rajskom okružju ispunjenom umjetničkim zamahom. U tom smislu moramo shvatiti potrebu Dagmar Meneghello, prije svega emotivnu vezanost sa svakim od izloženih djela ove postavke. Ona zrcali njen život, vrijeme i ljubav, a svaki rad predstavlja jedan segment njezinog života i suživota s umjetnicima/ama.
Iz uvodnog teksta u katalogu izložbe dr. Eme Mazrak

Collegium artisticum – Otvorenje kolektivne izložbe “SVJETLO”

0
Predstavljanje kolektivnog likovnog projekta “SVJETLO”  će biti održano u srijedu, 28. februara 2018. godine (u 18:00 sati) u galeriji Collegium artisticum, u sklopu XXXIV Međunarodnog festivala “Sarajevska zima”. Projekt je prvi puta predstavljen 22. decembra 2017. godine u galeriji Fonticus (Grožnjan, Hrvatska), a autor projekta i kustos izložbe je Eugen Borkovsky.

Na izložbi učestvuje 57 autora i autorica: Nataša Bezić, Matjaž Borovničar, Tina Braico, Darko Brajković Njapo, Vedran Burul, Tajči Čekada, Barbara Cetina, Saša Dejanović, Bruna Dobrilović, Slađan Dragojević, Petar Dugandžić, Fernando, Lana Flanjak, Krešimira Gojanović, Željka Gradski, Igor Gustini, Džeko Hodžić, Meta Hrovat, Slavica Isovska, Marino Jugovac, Amina Konate Visintin, Jani Konec, Tina Konec, Lidija Kuhar, Andrea Kustić, Edvard Kužina, Gordana Kužina, Miranda Legović, Drago Leskovar, Lovorka Lukani, Stanislav Makuc, Milan Marin, Slavica Marin, Klavdija Marušič, Vanja Mervič, Josip Mijić, Renata Papišta, Tereza Pavlović, Renata Pentek Šimoković, Relja Rajković, Katja Restović, Aleksandra Rotar, Halil Salčin, Ellen Semen, Goran Skorup Gromski, Dorotea Smrkinić, Luiza Štokovac, Tea Štokovac, Goranka Supin, Noel Šuran, Miriam Elettra Vaccari, Eugen Varzić, Ivona Verbanac, Tatjana Vuković, Roberta Weissman Nagy, Andrej Zbašnik, Martin Zelenko.
– – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – —

Iz predgovora Eugena Borkovskog

“Boje su patnje svjetlosti”. /Goethe/

Unatrag proteklih godina, Gradska galerija Fonticus Grožnjan predstavljala je projekte koji su, uz ostale teme, obrađivali više likovnih pojmova, npr: tri osnovne boje, pa liniju, dimenziju, točku, i sl. Ovaj projekt želi propitati, artistički ”osvijetliti” pojam, fenomen, ali i likovni segment: SVJETLO. Ovisno o prispjelim i izabranim radovima, sastavljena je izložba. Rezultati ”obasjavaju” recentno povijesno vrijeme, progovaraju, komentiraju situacije, dojmove i stavove autora. Vizualnim oblikovanjem, osobna psihološka stanja povezuju se s realnošću uz preklapanja s pitanjima osvijetljenosti problema identiteta i pozicije u prostoru i vremenu.

Artistički komentari u materijalu, progovaraju o tri vrste svjetla. U prvoj grupi su prirodne: sunce, polarna svjetlost, mjesečeva svjetlost, sjaj zvijezda, krijesnica, fluorescentne ribe. Postoje umjetne, proizvedene vrste svjetla: baklja, petrolejka, električna žarulja, zrcalni odsjaj, reflektor, voštanica, svijeća, luč, lomača. Tu je i alternativno, nevidljivo svjetlo koje određuje rendgensko osvjetljavanje/zračenje frekvencijama, fluorescencija ili prikaz aure tehnikama kao što je Kirlianova fotografija. Fenomen svjetlosti ne zapažamo kao posebnost, baš kao ni automatizam disanja. Svjetlost je pojava koja nam omogućava vidjeti, prepoznavati oblike, ona pojavljivanjem anulira tamu. Računanje vremena određeno je izmjenom svjetlosti i tame. Sunce je najjači izvor svjetla koje poznajemo.

U likovnosti svjetlo ima veliko značenje, zato se to područje naziva i ”vizualnim umjetnostima”. Ovdje je svjetlo neminovan detektor, modalitet kojeg se određuje količinom osvijetljenosti ili obojenošću. Promatrač likovne elemente ne zapaža ako nema svjetla. Može iskusiti teksturu osjetilom opipa, dodira. U povijesti oblika, oslanjanje na svjetlo predstavlja kontrastiranje svjetla i sjene radi postizanja iluzije prostornosti. Tu su predstavnici Caravaggio ili Rembrandt koji su koristili izvore svjetlosti izvan slike, kako bi naglasili dramatiku. Veliki dio impresionizma se poigrava fenomenima svijetlosti pomoću boja. Op art se trudi potaknuti očni živac na intenzivnu reakciju, koja se manifestira kroz psihološki dojam često geometrijskih oblika.

Fotografija se i tehnički i u rezultatu oslanja na svjetlo. Fotografija je crtež svjetlom. Ona se ostvaruje kontroliranim dopuštanjem prodora svjetla na kemijsku ili elektronsku podlogu. Potencijali svjetla pojavljuju se kod suvremenih medija: TV, monitori, ekrani djeluju pomoći piksela. Njihova gustoća je rezolucija. Mijenjanjem grupacija svjetlosnih točaka mijenja se slika.

U povijesti, još je Roger Bacon bio crkveno suđen jer je, između ostalog, proučavao fenomen svjetla. Kasnije, zalaganje za Kopernikov sustav dovelo je i Galileja u sukob s Inkvizicijom koja mu zabranjuje naučavanje da se Zemlja giba oko Sunca, izvora svjetlosti. Tek je Issac Newton službeno opisao karakteristiku, fenomen snopa bijele svjetlosti usmjerene na staklenu prizmu, kada dolazi do raspršivanja u spektar boja.

Danas spoznajemo fraktalna otkrića. Jer, sve što zovemo univerzumom jest energija koja titra različitim frekvencijama. Postoje sfere koje vibriraju prebrzo da bismo ih mogli vidjeti. Svjetlo iskazuje vidni spektar boja, koje ljudsko oko raspoznaje: crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, ljubičasta. Ostala područja spektra elektromagnetskih valova ljudsko oko ne vidi. Čestica svjetlosti ima brzinu, a nema pridruženog vremena. Svjetlost je oblik energije, ali i čestica koja se kreće velikom brzinom: foton. Svjetlost je pojava koja je istovremeno i materija i energija; čestica i val.

Unutar velikog raspona interpretacije zadanog pojma, nameće se osvjetljavanje stanja društva. Suvremenost iznjedruje pitanje u kojoj mjeri živimo u zamračenom prostoru nesloboda. Sve je više zabrana, tzv. demokratskih odricanja u korist nekih povlaštenih nacionalističkih, profiterskih, vjerskih skupina. Zanemarujemo osobnu komunikaciju, uz svijeću ili uličnu svjetiljku. Direktna komunikacija zamjenjuje se iluzionističkom efemernom osvijetljenošću ekrana. Ekonomija, politika, društveni život i kultura su pod vlašću simulacije, pri čemu nametnuti kodovi i modeli određuju na koji način koristiti svakodnevni život. Baudrillard, za televiziju i masovne medije kaže da su nova božanstva koja zavode i fasciniraju. Ona znakovima dovode do neutraliziranja stvarnosti i formiranja hiperrealnosti, odnosno medijske stvarnosti koja je realnija od stvarnog. Zato je zadatak edukacije, ali i umjetnosti, razvijanje svijesti o slobodi i ukazivanje na neophodnosti individualne slobode, kao preduvjeta za slobodu društva.

Ovaj projekt ”osvjetljava” mnogo situacija. Autor projekta, i, naravno autori radova, nadaju se da su, ako ne upozorili, onda barem načeli pitanja prigušivanja sloboda na više razina. Proklamirana, nametnuta ideja povećane racionalnosti društvene organizacije definitivno ne vodi većoj slobodi osoba na Plavom planetu, osvijetljenom suncem i zvijezdama. Ili, običnim žaruljama. Ako smo u sobi i zatvorimo škure, onemogućili smo prisustvo svjetlosti. Ipak, svjetlost izvan sobe i dalje postoji.

Collegium artisticum – 70. Revijalna izložba ULUBiH

0
Udruženje likovnih umjetnika BiH vas poziva na otvorenje
70. REVIJALNE IZLOŽBE članova i članica Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, koje će biti upriličeno u galeriji Collegium artisticum u petak, 24. novembra 2017. godine u 19:00 sati.

Revijalna izložba je tradicionalni godišnji projekat kojim Udruženje likovnih umjetnika BiH obilježava i proslavlja 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Ova izložba se kontinuirano održava od davne 1947. godine kada su značajni bosanskohercegovački umjetnici: Ismet Mujezinović, Vojo Dimitrijević, Mica Todorović, Vojislav Hadžidamjanović, Roman Petrović, Behaudin Selmanović, Sigo Summerecker, Petar Šain i Hakija Kulenović osnovali Udruženje likovnih umjetnika koje je, između ostalog, dobitnik kolektivne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2012. godini.
 
Kroz svoju dugogodišnju tradiciju Revijalna izložba njeguje zajedništvo i nesumnjivo zauzima važno mjesto u izlagačkom programu Udruženja likovnih umjetnika BiH.
Izložba nije selektivnog karaktera tako da ona pruža mogućnost svim zainteresovanim članovima i članicama ULUBiH-a da učestvuju i predstave svoja djela na ovoj kolektivnoj izložbi koja se organizira povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Svojim učešćem i izlaganjem na ovoj izložbi umjetnici i umjetnice daju svoj doprinos proslavi ovog značajnog datuma u istoriji BiH.
Izložba svake godine okuplja veliki broj umjetnika i umjetnica, obuhvata djela iz oblasti crteža, slikarstva, skulpture, grafike, instalacije, fotografije i video umjetnosti, i privlači pažnju brojnih posjetilaca što je svrstava u red najposjećenijih likovnih manifestacija u Bosni i Hercegovini. Izložba nudi svojevrsno bogatstvo raznolikosti i mozaik različitosti u pristupu likovnom stvaranju, u odabiru teme, motiva, tehnike i materijala, što predstavlja jednu od vrijednosti ove likovne smotre.
Na ovogodišnjoj jubilarnoj Revijalnoj izložbi učestvuje preko 100 članova i članica ULUBiH-a a predstavljena su i djela pomenutih osnivača ovog Udruženja koja su ustupljena ljubaznošću Međunarodne galerije portreta Tuzla i Umjetničke galerije BiH.
Na otvorenju izložbe će biti organizovan prigodan koktel, a svi zainteresovani izložbu će moći pogledati do 2. decembra 2017. godine.
Radujemo se vašem dolasku!

Collegium artisticum – otvorenje izložbe Nusreta Pašića

0
Otvorenje izložbe istaknutog bosanskohercegovačkog umjetnika  Nusreta Pašića će biti upriličeno u galeriji Collegium artisticum, u srijedu, 15. novembra 2017. godine u 19:00 sati.

Na izložbi će biti predstavljeni radovi nastali tokom posljednjih sedam godina (u razdoblju od 2010. do 2017. godine) a koji do sada nisu izlagani.

Svi zainteresovani će izložbu moći pogledati do 2. decembra 2017. godine

(u terminima: Ponedjeljak-Petak od 10:00 do 18:00 sati i Subotom od 10:00 do 14:00 sati).
Ulaz u galeriju je besplatan.

 

NUSRET PAŠIĆ je rođen 1951. godine u Sarajevu.

Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu (1976.), a postdiplomski studij završio je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (1983.). Živi u Sarajevu i radi kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti.

Izložba konkursnih radova za idejno rješenje “Austrijske kuće”

0
Otvorenje izložbe konkursnih radova za idejno rješenje “Austrijske kuće”će biti upriličeno u galeriji Collegium artisticum, u srijedu, 8. novembra 2017. godine u 18:00 sati.
 
Općina Centar je u suradnji sa Asocijacijom arhitekata u Bosni i Hercegovni i Službom za prostorno uređenje i komunalne poslove Općine Centar Sarajevo organizovala Javni, projektni, jednostepeni, anonimni arhitektonski konkurs za izradu idejnog rješenja objekta “Austrijska kuća”.

Cilj konkursa bio je unapređenje prostornih uslova za odgoj i obrazovanje u Općini Centar. Obnova “Austrijske kuće” može biti značajan činilac u razvoju kulture i umjetnosti kroz formu Dnevnog centra za zdravo odrastanje djece.

Prijavu za učešće u izradi konkursnog rješenja preuzelo je 49 kandidata, a do naznačenog roka u prostorije Općine Centar primljeno je 26 radova koji će biti predstavljeni na izložbi u galeriji Collegium artisticum.

Nakon analize pristiglih radova i obavljenog žiriranja, članovi stručnog žirija u sastavu: Alma Sadović, dipl.ing.arh, Amir Vuk, dipl.ing.arh. i Ibrica Jašarević dipl.ing.arh, dodijelili su prvu, drugu i dvije ravnopravne treće nagrade za arhitektonsko urbanističko rješenje objekta “Austrijska kuća”.

I Nagrada
Autori: Ilma Kobilica i Zejd Kobilica
Saradnica: Emina Alić
II Nagrada
Autorica: Ena Kukić
Saradnik: Dinko Jelečević
 
III Nagrada
Autorice: Selma Tafro i Aida Koluder-Agić
 
III Nagrada
Autorice: Dina Haljeta i Ilma Begičević
Izložba konkursnih radova za idejno rješenje “Austrijske kuće” će biti otvorena za posjete do 15. novembra 2017. godine, svaki dan (osim nedjelje) u terminu: 
Pon-Pet od 10:00 do 18:00 sati i Subotom od 10:00 do 14:00 sati.

Otvorenje izložbe “Od Bagdada do Pariza” autora Mensuda Keče

0

Otvorenje izložbe “Od Bagdada do Pariza” Mensuda Keče će biti upriličeno u galeriji Collegium artisticum, u subotu, 20. maja 2017. godine u 20:00 sati, u sklopu programa obilježavanja Međunarodnog dana muzeja i Evropske noći muzeja.

Izložba  će biti otvorena za posjete do 7. juna 2017,
svaki dan (osim nedjelje) u terminu: Pon-Pet od 10:00 do 18:00 sati i Subotom od 10:00 – 14:00 sati.

 

“OD BAGDADA DO PARIZA“

 Kraj XX i početak XXI stoljeća obilježen je razaranjem, stradanjem naroda, migracijama, uništavanjem našeg i svjetskog kulturno-istorijskog naslijeđa, uništavanjem nama poznatih kultura i naroda. Ovo je činjenica koja nas prati tokom zadnjih nekoliko decenija.

Kroz ovu izložbu, koja obuhvata radove nastale u periodu posljednjih petnaest godina, pokušavam skrenuti pažnju sveukupne javnosti na procese koji se dešavaju na globalnom planu. Procese koji mijenjaju geopolitičke i kulturne mape od Bagdada do Pariza.

Mijenja se fizionomija i Bliskog istoka i Evrope. Ono što je počelo na našim prostorima devedestih godina nastavlja se na globalnom planu (Azija, Afrika, Evropa). Izložba predstavlja moj pogled na te procese, a obuhvata segment radova koji se odnose na nas same i naše traume, te dio radova koji je “univerzalan“ i koji se odnosi na stvaranje novih temelja kulture i civilizacije koja sve manje liči na onu koju smo poznavali.

Izložba simboličkog naziva “Od Bagdada do Pariza“ se bavi problemom stvaranja “novih“ formi, novog komponiranja i dekomponiranja poznatog a sada oštećenog i uništenog. Ponovna izgradnja na ruševinama memorije.

Ova izložba bi se mogla zvati i “arhitektura skulpture“ jer kao umjetnik pokušavam ukomponovati stare, poznate forme u jednu novu “arhitektonsku“ cjelinu čija je bit skulptura.

Autor

BIOGRAFIJA

 Rođen u 1957. godine u Foči.

Srednju školu primijenjenih umjetnosti i Akademiju likovnih umjetnosti završio u Sarajevu 1980. godine.

  • Od 1982. godine član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBiH)
  • Od 1997. do 2002. Predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. U ovom periodu pokrenuo reorganizaciju i obnovu Udruženja.
  • i 1999. Organizirao dva saziva internacionalnih umjetnika u porušenom Počitelju
  • Idejni tvorac i utemeljitelj “Godišnje izložbe BiH crteža“ Mostar
  • Pokrenuo kampanju za obnovu kolonije Počitelj i ispred ULUBiH-a rukovodio obnovom
  • Pokrenuo i rukovodio obnovom umjetničke galerije “Roman Petrović“
  • U periodu od 1997. do 2002. godine organizirao preko 50 izložbi u galerijima “Roman Petrović“ i “Collegium artisticum“, i u drugim prostorima u BiH i inostranstvu.
  • Organizirao izložbu ULUBiH-a u Dohi, Katar
  • – 2003. Organizirao dvije međunarodne kolonije na Ilidži, “Blažujska škola“
  • Boravio u USA (na poziv ambasadora USA-a Kauzlariča) na edukacijskom projektu “Art Management“
  • Član međunarodne asocijacije “Skulptora monumentalne skulpture“
  • Od 2001. do danas realizirao desetak projekata iz oblasti monumentalne skulpture u zemlji i inostranstvu, među kojima su najznačajniji:
  1. “Nermine, dođi…“, Veliki park, Sarajevo
  2. “Totem“, Aula glavne željezničke stanice, Luxemburg, (međunarodna selekcija)
  3. “Spomenik ubijenoj djeci u opkoljenom Sarajevu“ (Prva nagrada na javnom konkursu)
  4. Skulptura “Ovo je naš dom“, Park skulpture, Teheran, Iran (međunarodna selekcija)
  5. Skulptura “Heroji Sarajeva“, Park skulpture, Čangčun, Kina (međunarodna selekcija)
  6. Spomenici Davorinu Popoviću i Mirzi Delibašiću (Prva nagrada na javnom konkursu)
  • Dobitnik više nagrada za crtež i skulpturu od kojih su najznačajnije:
  1. Prva nagrada na konkursu “Spomen obilježje ubijenoj djeci u opkoljenom Sarajevu“, Sarajevo
  2. Nagrada za minijaturu, Tuzla
  3. Prva nagrada na konkursu “Mirza i Davor“, Sarajevo

2001, 2004. i 2007. Nagrada za crtež “Collegium artisticum“, Sarajevo

  1. i 2003. Grand Prix, “Anale crteža“, Mostar
  2. Prva nagrada “Anale crteža“, Mostar
  • Realizovao 20 samostalnih izložbi i učestvovao na preko 100 grupnih i selektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
  • Učesnik na više od 50 umjetničkih kolonija, simpozija, akcija i humanitarnih izložbi u zemlji i inostranstvu.