ZATVORI
Results for tag:

Bookstan

Rezime Bookstana

0

„Ljudska bića su fascinantna, zato smo toliko različiti“ rekao je između ostalog književnik David Mitchell u razgovoru sa Aleksandrom Hemonom na Bookstanu. Njegovim i dolaskom skoro osamdeset gostiju i gošći na treći Internacionalni festival književnosti Bookstan potvrđena je ljudska fascinantnost i prepoznavanje potrebe organizatora/ica za kreiranjem prostora unutar kojeg su samo važni ljudi i njihove priče, kako to Hemon kaže, odnosno kreiranjem prostora van Istoka i Zapada, uz prevazilaženje granica i ograničenja, što je bila misao vodilja ovogodišnjeg kuratora Bookstana, holandskog pisca i novinara Geerta Maka.
David Mitchell, bestseler književnik kojeg je magazin Time 2007. godine uvrstio na listu 100 najuticajnijih ljudi na svijetu na Bookstan je stigao zahvaljujući Hemonovom pozivu.
Na centralnoj festivalskoj pozornici predstavljena je i njegova knjiga „Atlas oblaka“ koju je u prevodu na bosanski jezik objavio Buybook.
„Mislim da pišem duge i kratke priče, ali ih ne uvezujem kao u romanu. Gradim niz kratkih priča, generalno uvijek tako radim i zato je ovo bio samo početak. Živio sam u Japanu otprilike godinu dana prije nego sam se vratio u domovinu. Obišao sam Hong Kong, Kinu, bio sam u Rusiji. Kada putujem, sa sobom uvijek imam svesku i puno vremena provodim sjedeći sam u kafićima i restoranima. Kada sjedim sam i ne radim ništa, izgleda kao da mi je dosadno i neko sa strane bi rekao: Pogledaj to nepoznato, tužno lice! Ako imam svesku sa sobom, djelujem tajnovito i vjerovatno opasno. Dok čekam hranu, pokušavam sabrati sva sjećanja iz tog dana, stvari i priče koje ne želim zaboraviti. Jednom sam se zapitao šta bi se desilo kada bih sve te priče spojio kao u efektu domina i šta ako priča koja dolazi ovisi o priči koja se desila prije. Ovu ideju sam dobio kad sam imao dvadeset osam godina i bio impresioniran svijetom“, dio je onoga što je David Mitchell rekao Hemonu govoreći o svom pisanju i pripovijedanju.
John Freeman, Bookstanov suosnivač i njegov prvi moderator, najveći poznavatelj savremene svjetske književnosti, bio je ponovno festivalski gost. I ova saradnja posljedica je želje Saše Hemona da domaću scenu internacionalizira i da Bookstan kao i njegove domaće i regionalne učesnike/ce poveže sa onima koji jesu u svijetu visoko pozicionirani/e ali koji imaju senzibilitet prema autorstvu koje nastaje van najznačajnijih i najvećih jezika. Osim što je predstavio svoju novu knjigu „Kako čitati pisca“ u izdanju Buybooka, te moderirao niz razgovora, uključujući onaj s otvaranja festivala kada je nastupao Geert Mak, te završni sa Aleksandrom Hemonom, Freeman je bio i predavač na Bookstanovoj radionici za mlade književne kritičare/ke koja se odvijala pod nazivom njegove knjige „Kako čitati pisca“.
„Pisanje o nekome je kreiranje nekoga“, riječi su kojima je Freeman otvorio svoju radionicu. Svaki grad je zbirka priča koje nisu ispričane, književnici koji su zaboravljeni, ljudi koji su preminuli, knjige koje se više ne čitaju, građevine i statue koje više nisu tu. Posao žurnaliste je da pronađe sve ovo i kreira duh vremena i prostora, da u svome tekstu približi jedinstvene živote čitateljima. Na primjeru J.D. Salingera, Freeman je sudionike radionice uputio kako intervjuirati književnika. „Nema srama u tome da nismo nešto pročitali,“ govori Salinger iz pozicije čitatelja, pojašnjavajući da ipak za kvalitetan žurnalistički rad je potrebno detaljno poznavati autora, kroz sve njegove pisane radove ali i kontekst vremena/misli.
Bookstanova edukacijska platforma kao jedan od najznačajnijih segmenata festivala ove godine se, uz tradicionalnu podršku Fonda otvoreno društvo Bosna i Hercegovina odvijala pod mentorstvom jednog od najznačajnijih regionalnih urednika Krune Lokotara. Uz pomenutog Freemana i Lokotara, polaznicima/cama, a ukupno ih je bilo 20 iz cijele regije, predavali/e su: Zoran Ferić, Nenad Veličković, Aleksandar Hemon, Dubravka Ugrešić, Nihad Hasanović, Emir Imamović Pirke, Gorčin Stojanović i Els Snick.
Els Snick je belgijska prevoditeljica sa njemačkog jezika. Kako se Snick specijalizarala za prevođenje i tumačenje pisca i novinara Josipa Rota, i sami sudionici radionice dobili su zadatak pročitati i analizirati odlomak o Jevrejskim migrantima u Americi. Snick je prisutnima približila Rotovo stvaralaštvo pokazujući da je za prevoditelja izrazito bitno znati kako čitati književnika jer se na tom zasniva i sami kvalitet prijevoda. Zbog vječito aktuelne teme, migracije, kojom se Josip Rot bavio u svom stvaralaštvu, nekolicina sudionika radionice i sami su  poželjeli stvaralaštvo ovog autora prevesti i približe regionalnom čitateljstvu.
Uz promociju knjige „Lisica“ na Bookstanovoj pozornici, književnica Dubravka Ugrešić svoje predavanje posvetila je književnom aktivizmu, govoreći da je potrebno razmatrati književnost van okvira čitanosti, prodaje i književnih nagrada iza kojih često stoje komercijalni razlozi. Autori, izdavaštvo i kritika morali bi raditi u najvišem standardu ili ne raditi nikako, bila je misao vodilja predavanja.

Petog dana radionice književne kritike na festivalu Bookstan učesnici su imali priliku slušati predavanje etabliranog redatelja, kolumniste i kritičara Gorčina Stojanovića. Njegovo dinamično predavanje imalo je za cilj da učesnicima radionice predstavi koji je to odnos između čitatelja/kritičara, djela i autora, odnosno da kaže Kako čitati pisca? Stojanović je, prije svega, jasno napomenuo kako on svakom djelu, bilo da bira naslov za predstavu ili nešto drugo, prvenstveno pristupa kao čitatelj, a tek kasnije kao redatelj i kritičar.

U uvodnim je trenucima spomenuo pisca Leonarda Ravenhilla ističući njegovu tvrdnju kako na svijetu postoje samo dva načina na osnovu kojih se umjetnost tretira. Prvi od njih je menadžerski, tj. da se na umjetnost gleda na ekonomsku disciplinu prodaje i potražnje, a drugi način je socijalno utilitarni, odnosno da se od umjetnosti traži društvena korist.
Predajući na radionici Aleksandar Hemon je govorio o procesu od pisanja do izdavanja jedne knjige.

„Svaki pisac se izlaže sudu javnosti i taj sud javnosti ne može se kontrolirati“, riječi su kojima je Hemon otvorio svoje izlaganje. Autor je dalje pojasnio kako funkcionira književna kritika u Americi, gdje često sami pisci pišu kritike pisaca i upravo iz straha od potencijalne kritike sutra ti tekstovi ostanu isprazni i nedovoljno objektivni. Prema njegovom mišljenju najbolji kritičar odvojen je od domena pisanja, ima slobodu u svom radu te se vodi nekim etičkim standardom koji ne bi smio mijenjati od djela do djela. „Mada sam pisao intimna sjećanja, kada se to ukaže u javnom prostoru, moram da prihvatim da će to biti izloženo javnom sudu“, rekao je autor dodajući da je njemu izrazito važno da to netko čita a kritičari su vrijedni jer su najposvećeniji čitaoci.
Na zatvaranju Bookstana najboljim polaznicima/ama radionice dodijeljene su nagrade. Nermin Šehić dobio je prvu, drugonagrađena je Katarina Kostić, treću nagradu osvojila je Elma Mujagić. Riječ je o novčanim nagradama dok je specijalna koja podrazumijeva godišnju pretplatu na izdanja Buybooka dodijeljena Adnanu Bajroviću.

Teško je u jedan festivalski rezime smjestiti sve učesnike/ce i opisati mnogobrojne programske cjeline koje su pratile do sada najuspješnije festivalsko izdanje. Uz istaknute holandske i belgijske književnike/ce po izboru Geerta Maka, iranske, francuske, američke, domaće i regionalne, te izdavačke kuće iz BiH i regije, te izniman angažman domaćih i međunarodnih moderatora/ica, treba na kraju svakako spomenuti emotivne susrete Bookstanove publike sa autorima koji više ne stanuju ovdje. Uz češće dolaske Aleksandra Hemona te promociju knjige „Nije ovo tvoje“ i jasan stav publike da nam u Sarajevu itekako nedostaje, najemotivniji i najposjećeniji Bookstanov događaj bio je razgovor s Miljenkom Jergovićem koji je vodio Gorčin Stojanović. Centralna tema bila je knjiga „Sarajevo, plan grada“ u izdanju zaprešićke Frakture, a povodom Jergovićevog dolaska Buybook je objavio reizdanje njegove kultne „Mame Leone“.
Ima više Sarajeva, parafraziraćemo Jergovića, ali je bez sumnje ponajbolje ono u vrijeme Bookstana.
Bookstanova direkcija se zahvaljuje publici i medijima na podršci te podsjeća bez koga četverodnevni praznik knjige ne bi mogao biti realizovan.

Otvoren treći Internacionalni festival književnosti Bookstan

0

Evropski i svjetski autori na trećem Bookstanu

Bookstan će i ove godine pored domaćih i regionalnih izdavačkih kuća i autora/ica  predstaviti inostranu književnu produkciju i niz najznačajnijih evropskih i svjetskih književnika/ica. Definišući osnovnu tematsku nit trećeg Bookstana pod nazivom Granice i ograničenja, ovogodišnji kurator festivala i jedan od najpopularnijih holandskih autora, Geert Mak, u suradnji sa Holandskom i Flamanskom fondacijom za književnost predstavlja holandske i belgijske autore. U programskim cjelinama koje obuhvataju zajedničke razgovore i individualna predstavljanja  pokušat će se odgovoriti na pitanja vezana za procese kolektivnog i kulturnog pamćenja te na neke od suštinskih dilema u vezi sa odnosom između književnosti i povijesti.

U pohodu na Balkan

Okosnica diskusija okruglih stolova i pojedinačnih predstavljanja u programu Granice i ograničenja biće razlike i kulturološke linije razdvajanja među pojedinim narodima, kako one stvarne i doslovne, tako i one metaforičke koje su produkt društvenih konstrukta. Moderirajući tri okrugla stola Granice i ograničenja, putopisac i novinar rođen u Iraku i nastanjen u Holandiji, Chris Keulemans, potvrđuje da njegovo zanimanje za previranja na Balkanu i težnja ka definisanju balkanske rute kao međuprostorne poveznice, ne jenjavaju. Keulemansova spona sa Bosnom i Hercegovinom započinje 1994. godine kada je u toku opsade grada posjetio Internacionalni teatarski festival MESS, nakon čega će ostvariti saradnju sa umjetnicima iz Sarajeva koja traje do danas.

U razgovoru sa Keulemansom u okruglom stolu Balkanska ruta pored kuratora Geerta Maka, učestvovali su juče Frank Westerman, holandski pisac i bivši novinar koji je svjedočio padu Srebrenice i napisao knjigu The Blackest Scenario / Najcrnji scenario kao odgovor na masakr. Pišući o intrigantnim društvenim i političkim temama, Westerman u svojim publicističkim knjigama čitatelje/ice navodi  na razmišljanje i propitivanje ustaljenih stavova o društvenim normama i historijskim mitovima koji su se smatrali za činjenice te tako prelazi granice publicističkog teksta za puku zabavu.

Osvjetljavanje uljeza

U okruglom stolu Uljezi učestvovat će  dvije belgijske autorice Griet Op de Beeck i Saskia De Coster. Nagrađivana spisateljica romana, Griet Op de Beeck do sada je izdala tri romana od kojih će u sklopu pojedinačnih predstavljanja na Bookstanu govoriti o romanu Dođi da te poljubim. Saskia De Coster, spisateljica i umjetnica dva puta je izabrana za jednu od deset najboljih autora ispod trideset i pet godina od strane dva holandska časopisa, a njen umjetnički rad obuhvata video materijal, vizualnu umjetnost i teatarske scenarije koji se mogu naći na YouTube kanalu i na koricama njenih knjiga.

Pored belgijskih spisateljica, u okruglom stolu Uljezi učestvovati će i Éric Faye, francuski pisac i novinar, poznat, između ostalog, po svojim esejima o  Ismailu Kadareu, renomiranom albanskom književniku.

Nostalgija koja prelazi granice

Učesnik dva okrugla stola, Uljezi i Nekad je bilo puno bolje, Guido Snel, trenutno predaje evropsku književnost na Univerzitetu u Amsterdamu, a granice vlastite države prelazi prevodeći  djela Miloša Crnjanskog, Daše Drndić, Miroslava Krleže, Aleksandra Tišme, Semezdina Mehmedinovića i Igora Štiksa.

U sklopu okruglog stola Nekad je bilo puno bolje na Bookstanu gostuje holandska autorica i prevoditeljica književnih tekstova s njemačkog jezika, Els Snick koja je svjetskoj javnosti najviše poznata po svom području specijalizacije koje obuhvata rad austrijskog pisca židovskog porijekla, Josepha Rotha. Pišući o Austro-Ugarskoj, Joseph Roth daje svoj doprinos ispisivanju nove svjetske povijesti, a analizirajući njegovo književno stvaralaštvo, Els Snick postaje vrhunska poznavateljica burne i zadivljujuće prošlosti na Balkanu.

Dašak Istoka na Bookstanu

U sklopu programske cjeline Književni most: Iran – BiH publika će imati jedinstvenu priliku prisustvovati predstavljanju iranskih autora i njihovog književnog i umjetničkog rada. Mostafa Mastoor, jedan je od najčitanijih savremenih iranskih pisaca u književnim krugovima poznat je kao iranski prevoditelj djela Raymonda Carvera, a njegova prva zbirka kratkih priča pisana je također u Carverovom maniru. Drugi iranski gost, Ali Asghar Mohammadkhani, vremenom se etablirao kao kulturni djelatnik na različitim pozicijama uredničkog direktora, sekretara različitih kulturnih institua i pisca što ga čini izvrsnim sagovornikom u programu  Uloga i odgovornost književnih festivala.

 O funkciji književnih festivala

 Pored domaćih i regionalnih gostiju, moderator okruglog stola Uloga i odgovornosti književnih festivala i direktor izdavačke kuće Buybook, Damir Uzunović će razgovarati sa Willemijn Lamp, suosnivačicom i jednom od direktorica književnog festivala Read My World u Amsterdamu, koja je pored brojnih pozicija u kulturnom sektoru bila i nekoliko godina odgovorna za otvaranje kulturne sezone u Utrechtu.  Još jedan gost, Ulrich Schreiber, može se pohvaliti bogatim i zapaženim iskustvom u organizaciji književnih festivala. Schreiber je isprva bio osnivač  Internationale Peter Weiss-Gesellschaft 1989. godine, a nakon toga i Berlinskog međunarodnog festivala književnosti (ILB) kojim do danas predsjedava kao direktor. Nastavljajući putem etabliranja književnih festivala, Ulrich Schreiber je osnovao Međunarodni festival književnosti Odessa koji se prvi put održao u Ukrajini 2015. godine.

David Mitchell u Specijalnom programu

Publika ovogodišnjeg Bookstana će imati izuzetnu priliku da u sklopu Specijalnog programa festivala prisustvuje razgovoru britanskog pisca David Mithella sa Aleksandrom Hemonom. Rođen u Southportu u Velikoj Britaniji, David Mitchell već nakon magistriranja Komparativne književnosti na Univerzitetu u Kentu počinje objavljivati  knjige i ubrzo postaje jedan od najprodavanijih autora širom Europe.   Povodom njegovog gostovanja u Specijalnom program Bookstana, u izdavačkoj kuća Buybook izlazi novo izdanje romana “Atlas oblaka”.

Autorice u programu Freeman’s

John Freeman, američki pisac, kritičar i urednik će u Specijalnom programu predstaviti svoju knjigu „Kako čitati pisca“, a u programu Freeman's  moderator prvog Bookstana će imati čast da ugosti i vodi razgovor s dvije svjetski poznate autorice. Jedna od njih, Athena Farrokhzad, je iransko-švedska pjesnikinja, dramaturginja i književna kritičarka. Organizirala je i veliki broj književnih događaja, vodila radio program nekoliko godina, a trenutno je uključena u kreativno pisanje u srednjim školama. Nadifa Muhamed, druga sagovornica čije će književno stvaralaštvo predstaviti John Freeman, rođena je 1981. godine u Somaliji i veoma rano je postala nagrađivana autorica čija su djela prevedena na četrnaest jezika. Pored njenog književno-umjetničkog rada, Mohamed redovno piše za The Guardian, New York Times, Lithub i Freeman’s.

Promocija bosanskohercegovačkog i regionalnog autorstva i izdavaštva jedna je od osnovnih zadaća Internacionalnog festivala književnosti Bookstan. Razgovorima o novim knjigama napisanim na našim jezicima biće ispunjen značajan dio trećeg festivalskog izdanja.
Na Bookstan, nakon duge pauze od prethodnog sarajevskog gostovanja, stiže Dubravka Ugrešić. Tim povodom izdavačka kuća Buybook objavila je roman „Lisica“ koji je nedavno nagrađen tportalovom nagradom za najbolji hrvatski roman. Ova knjiga još jedno je remek djelo najuspješnije autorice u svijetu koja potiče sa prostora bivše Jugoslavije. Takođe u izdanju Buybooka objavljene su i knjige Senke Marić, Nine Tikveše, Tanje Stupar Trifunović i Olje Runjić. Na Bookstanu će biti predstavljen roman „Kintsugi tijela“ Senke Marić, knjiga priča „I sreli su medu“ Nine Tikveše te knjige poezije „Razmnožavanje domaćih životinja“ Tanje Stupar Trifunović i „Lancunom preko glave“ Olje Runjić. Osim što ih potpisuju žene, ove knjige povezuje i jednak beskompromisan odnos prema književnosti, ogoljavanje i pisanje o najintimnijem, najbolnijem, onako kako to obično čine žene s talentom, bez spremnosti za dodvoravanje ikome. Senka Marić, Olja Runjić i Nina Tikveša ispisale su svojevrsne hronologije boli, njihove naratorice pišu o bolesti tijela i bolesti duše, o gubicima, o odlascima i onome što ostaje nakon borbi svake vrste. Tanja Stupar Trifunović novom knjigom potvrđuje vlastitu dominantnu poziciju na bh. poetskoj sceni te poigravajući se s mitologijom secira apsurdnu zbilju domaću.
Na Bookstanu će biti predstavljena nova knjiga Faruka Šehića, jednog od najuspješnijih Buybookovih autora. Objavljena u izdanju Frakture za Hrvatsku i Buybooka za BiH, pod nazivom „Priče sa satnim mehanizmom“ posvećena je, između ostalog, vječnom pitanju „šta je sve moglo biti od ljudi koji su ubijeni u ratu“. Rat i njegova refleksija na današnji život okvir je u koje su priče smještene, a kojim Šehić savršeno vlada.
Bookstan nastavlja okupljati one koji dijele iskustvo iste geografije odrastanja a današ žive i uspješno pišu na različitim stranama svijeta. To su, između ostalih, Aleksandar Saša Hemon, Miljenko Jergović, Emir Imamović Pirke i Refik Ličina.
Hemon, jedan od suosnivača Bookstana i njegov prvi kurator, tvorac No East. No West koncepta na festivalu će predstaviti novu knjigu pod nazivom „Nije ovo tvoje“ a koju je i ovoga puta prevela Irena Žlof. Hemonovo pisanje najbolje je opisati citatom Junot Díaz koja kaže: „Kad zatvorite oči, snaga Hemonovog kolosalnog talenta ostaje.“
Miljenko Jergović na Bookstanu će predstaviti jedno od svojih kapitalnih djela „Sarajevo, plan grada“ koje je objavljeno u izdanju zaprešićke Frakture. A publika Bookstana imaće priliku kupiti i reizdanje njegove kultne „Mame Leone“.
Distanca od skoro trideset godina od nastanka, brojne nagrade, prevodi, činjenica da je uvrštena u lektiru, neki su od razloga zbog kojih se ovoj knjizi treba ponovo vratiti i nekadašnji čitatelji/ice ali i oni koji će tek sada otkriti djelo na osnovu kojeg bi se mogla, ako bismo to željeli, napraviti rekonstrukcija nekadašnjeg svijeta i naših sretnijih i udobnijih života u njemu.
Neka vrsta rekonstrukcije, jednog zaboravljenog vremen, konkretno novopazarskog, ponuđena nam je i u knjizi „Dalge“ Refika Ličine. Ova „priča na sklapanje“ kako je autor zove lirska je razglednica jednog izgubljenog vremena, a Ličina, majstor pripovijedanja, još jedan je festivalski gost.
Emir Imamović Pirke će govoriti o svom novom romanu „Terorist“, ispisanom u prepoznatljivom pirketovskom maniru gdje nas vodi na nesvakidašnje putovanje suočavanja sa promjenama ponašanja onih koji su bili „fini mirni susjedi“ ili u ovom slučaju školski drugovi i koji u mladosti nisu pokazivali sklonosti za učestvovanje uz oružje u borbama za određene ideologije.
Novi roman u izdanju Buybooka koji potpisuje Zlatko Topčić pod nazivom „Uvertira“ takođe je dio festivalskog programa. Topčić je napisao veliki, višeslojni roman, koji je u najkraćem priča o umjetnosti i stradanju te njihovoj bolnoj isprepletenosti.
O stradanju i zločinama, u maniru najboljih satiričara naših književnosti, beogradski autor Tomislav Marković napisao je knjigu „Velika Srbija za male ljude“. S pozicije onih koji ne pristaju na igrokaz koji se zove „Srbija nije učestvovala u ratovima devedesetih“, Marković secira svaki segment politike koja je dovela do genocida. Ova obimna i značajna knjiga trebala bi se čitati uz podršku sedativa, ali se mora pročitati, u prvom redu da bismo znali kako pisati kada želimo da književnost nije zabava nego bolno, do kosti, zadiranje u ono o čemu se najčešće ćuti ili to barem čini zvanična politika.
Dvije knjige Bookstanovog programa povezuje jedan fotograf, onaj sarajevski najdraži, Milomir Kovačević Strašni, zvanični fotograf Bookstana od osnivanja festivala.
Njegove fotografije naći će u knjizi „Sarajevski gastronauti“ Nenada Velićkovića i „Pamfleti, manifesti i pokoja anegdota“ Seada Sekovića.
Faiz Softić i Mustafa Zvizdić takođe će biti dio programa predstavljanja Buybookovih izdanja, dok će Dobra knjiga predstaviti autora Hadžema Hajdarevića, a Synopsis Almina Kaplana. Iz regije nam stiže zagrebački Sandorf i beogradska Laguna. Laguna predstavlja Igora Marojevića a Sandorf Damira Pilića i Zorana Lazića.
Jedan od najangažovanijih portala u BiH tačno.net u Bookstanovom programu predstaviće svoju produkciju. Zenička izdavačka kuća Vrijeme predstavlja jednog od svojih najuspješnijih autora Selvedina Avdića koji je nedavno objavio iznimno važnu knjigu „Kap veselja“.
Crnogorski predstavnik na ovogodišnjem Bookstanu biće Stefan Bošković, autor nagrađivanog romana „Šamaranje“ i odlične zbirke priča ispisane nesvakidašnjim stilom pod nazivom „Transparentne životinje“.

 

 

Počeo treći Bookstan

0
Iza organizacije Bookstana stoji Izdavačka kuća “Buybook” a ovaj festival snagu crpi iz prisustva istaknutih književnih imena i predstavljanja njihovih najnovijih naslova, čime je postao prepoznatljiv u regionalnim i međunarodnim okvirima.

Osim produkcijskog i izdavačkog segmenta kao važnog doprinosa Festivalu, Bookstanov program obogaćuje i edukacijska platforma uz organiziranje radionica za književnu kritiku koje se ove godine realiziraju pod nazivom – Kako čitati pisca?, a uz angažman istaknutih međunarodnih predavača i mentorstvo urednika i književnog kritičara Krune Lokotara.

Jedna od specifičnosti Bookstana jeste i činjenica da mu, pored istaknutih međunarodnih autora, prisustvuju oni stvaraoci koji dijele iskustvo odrastanja unutar “iste geografije”, a danas žive van granica nekadašnje domovine i nerijetko pišu na stranim jezicima poput Aleksandra Hemona, Dubravke Ugrešić, Miljenka Jergovića … koji će, među ostalima, biti predavači na spomenutim radionicama.

Kako je najavljeno, Frank Westerman, David Mitchell, Eric Faye, Femke Halsema i Griet Op de Beeck samo su neki od festivalskih gostiju i gošći koji će govoriti o tome koliko književnici mogu doprinijeti razmišljanju i djelovanju izvan vlastitih granica.

Jedan od predavača na spomenutoj Bookstanovoj edukativno-kritičkoj radionici je i John Freeman, suosnivač Bookstana.

Istovremeno, poznati pisac i novinar, Chris Keulemans, u sklopu trećeg izdanja Bookstana, pojavit će se u ulozi moderatora programa okruglih stolova objedinjenih u tematsku cjelinu Granice i ograničenja, a o sve većem značaju Festivala svjedoči i najavljeni dolazak Urlicha Schreibera, direktora Međunarodnog književnog festivala iz Berlina, koji je najveći festival književnosti u svijetu.

Predfestivalska pres-konferencija bila je i prilika za predstavljanje bh. pisaca – Faruka Šehića, Olje Runjić, Nine Tikveša i Selvedina Avdića, koji su govorili o najnovijim literarnim ostvarenjima u kojima progovaraju o aktuelnim životnim temama i savremenoj epohi, opterećenoj brojnim nedoumicama i neizvjesnostima.

Prema kazivanju autora, radi se o djelima koja govore o pitanjima identiteta, prošlosti i budućnosti, strahovima i dilemama te psihološkoj drami savremenog čovjeka, nerijetko iz perspektive odbačenih i marginaliziranih protagonista.

Predavanje o akademskoj kritici sa Nenadom Veličkovićem

Drugog dana književne radionice „Kako čitati pisca?“ na Akademiji likovnih umjetnosti, voditelj radionice, Kruno Lokotar, polaznicima i polaznicama popratne aktivnosti književnog festivala Bookstan predstavio je Nenada Veličkovića koji je iz vlastite perspektive bh. pisca, profesora i novinara pričao o temeljnim odlikama književne kritike.

Fokusirajući se ponajviše na akademsku književnu kritiku kojom se bavi već desetak godina i predstavivši vlastitu knjigu „Laža i apanaža: o upotrebi književnosti u obrazovanju“, Veličković je u uvodu predavanja naglasio da se relativno mali broj ljudi zanima za pisane kritike akademske zajednice. U pokušaju da ukratko izloži i jednostavno sažme najbolji način pisanja književne kritike, uvaženi sarajevski profesor je polaznicima i polaznicama radionice savjetovao da književne tekstove čitaju na isti način kako je Laza Kostić čitao Jovana Jovanovića Zmaja, odnosno, sa simpatijama, poštovanjem i izuzetnim fokusom na sam tekst.

U nastavku predavanja, Veličković je ponovio činjenicu o važnosti književnosti na privatnom planu gdje ona postaje ogledalo vlastitih propitivanja, misli i svijesti, te se ne bi trebala smatrati za puku distrakciju i bijeg od pojavne stvarnosti. Pored njenog značaja za pojedinca, književnost ne gubi na važnosti kada se iz privatnog prenese u javni diskurs jer postaje forma kolektivnog i kulturnog pamćenja koja je, za razliku od historije, mnogo sugestivnija. Zamišljajući prošlost više u slikama iz književnosti nego na osnovu povijesnih činjenica, omogućava se ispisivanje nove prošlosti koja govori o pričama običnog čovjeka i pojedinca pri čemu se nikada ne smije zaboraviti da iz umjetnosti pisane riječi čitamo upravo ono što ona jeste – književnost i nadasve fikcija.

Nenad Veličković je u toku predavanja kao primjere posljedica pojednostavljene književne kritike naveo indoktrinaciju u obrazovnom sistemu i nepotpune interpretacije djela Ive Andrića  zbog kojih nastaju stavovi o njegovoj tzv. antimuslimanskoj poetici. Međutim, tumačeći Andrićevo djelo u njegovoj  cjelovitosti, postaje jasno da je glavni lik njegovog opusa upravo pojedinac gurnut u granice podijeljenog svijeta što ni u kojem slučaju ne treba razumjeti kao bilo koju vrstu autorove pristrasnosti, već glas protiv   potiskivanja supostojanja i jedinstva različitosti.

S obzirom da književnost nikada nije samo zabava, već počesto i ideološko sredstvo, Veličković je na kraju predavanja ponovio da dobre kritike ne može biti bez podjednako dobre analize što je u stanju da prepozna, iznese i dekonstruira ideološke teze kako bi se smanjila pojava učitavanja iskrivljenih i neodgovarajućih konteksta u tijela književnih tekstova.

Poziv za stipendiju za mlade knjizevne kriticare/ke, kolumniste/ice, novinare/ke i studente/ice

0

Povodom Trećeg internacionalnog festivala književnosti Bookstan, koji će se održati od 4. do 7. jula 2018. godine, izdavačka kuća Buybook dodjeljuje dvadeset stipendija za edukativno-kritičku radionicu pod nazivom Kako čitati romanopisca?, koja će trajati od 30. juna do 7. jula 2018. godine.
Prijavu je potrebno poslati na e-mail adresu radionica@buybook.ba do 28. maja 2018. godine. Prijava za dodjelu stipendija treba sadržavati ispunjen prijavni obrazac, biografiju i dva autorska rada iz oblasti književne kritike, esejistike, znanstvene publicistike, a u obzir dolaze i stručni i naučni radovi, te književne i/ili novinarske kolumne.
Stipendija je namijenjena studentima/cama i književno-umjetničkim kritičarima/kama. Na poziv se mogu prijaviti mladi od 18 do 30 godina koji aktivno govore engleski jezik.
Zadaci za kandidate koji prođu selekciju bit će podijeljeni u tri segmenta:
Prva faza je pisanje teksta u formi novinska književna kritika koji se treba dostaviti do 22. juna, a zadatak će biti naveden u pozivnom pismu.
Druga faza podrazumijevat će zadatke koji se tiču praćenja događaja Festivala; navedeni tekstovi bit će objavljeni na društvenim mrežama i web-stranicama Buybooka i Bookstana.
Treća faza je pohađanje predavanja i radionica s uglednim predavačima u vrijeme trajanja programa.
Voditelj ovogodišnje radionice je Kruno Lokotar, istaknuti urednik i referentna ličnost u današnjem izdavaštvu. Zaslužan je za afirmaciju brojnih autora/ica koji/e danas čine centralni dio regionalne književne scene, te je pokretač brojnih književnih festivala i književnih nagrada.
Pored Krune Lokotara, učesnici/e će imati priliku slušati još osam predavača.

Stipendija pokriva troškove radionice i hranu, te smještaj u hostelu i troškove autobuske karte za učesnike koji dolaze izvan Sarajeva.
Stručni žiri odabrat će dvadeset polaznika/ica programa kojima će po realizaciji zadatka biti dodijeljena priznanja, a najboljima i nagrade.
Svi odabrani učesnici/e obavezni su da prisustvuju cijelom programu radionice i festivala u trajanju od 30. juna do 7. jula 2018. godine.
Nepotpune prijave neće biti razmatrane. Zvanične potvrde učešća poslat ćemo odabranim kandidatima najkasnije do 08. juna 2018. godine, uz detaljniji program rada i potrebne logističke informacije.

Najava drugog dana Bookstana

0

U okviru drugog dana drugog Internacionalnog festivala Bookstan, bit će upriličen raznolik program, u vidu promocija knjiga savremene bh književnosti, literature iz regije, autora njemačkog jezika, zatim okruglog stola na temu malih jezika i politika prevođenja, te promocije književog portala Proletter iz Podgorice. U bašti knjižare Buybook, od 12 sati bit će održana promocija knjiga Amera Tikveše, objavljene u izdanju Buybooka, koju će moderirati profesor Edin Pobrić.
Od 13:30, u bašti knjižare Buybook, bit će upriličena promocija triju knjiga poezije, objavljenih  u okviru edicije Nova osjećajnost Izdavačke kuče Vrijeme iz Zenice. U okviru ove promocije, bit će predstavljena djela: “Neće biti djece za rat”, Dijale Hasanbegović, “Gutač nula”, Vuka Rodića i “Ježene kožice”, Darka Cvijetića. Promociju će moderirati pjesnik i urednik u IK vrijeme, Marko Tomaš.
U 15:00 na ALU biće upriličen okrugli sto pod nazivom Mali jezici, politike prevođenja. U 17:30 na ALU snovu knjigu redstavlja suosnivač Bookstana, jedan od najznačajnijih američkih kritićara I urednika John Freeman s kojim će razgovarati bh. Književnica Adisa Bašić.
U 19:00, takođe na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Bookstan predstavlja jednog od najznačajnijih regionalnih autora, hrvatskog književnika Damira Karakaša s kojim će razgovarati Buybokova urednica Kristina Ljevak.
U programu posvećenom njemačkom jeziku u 20:30 na ALU gostuje jedan od najznačajnijih autora s njemačkog govornog područja, pisac Ilija Trojanow. S njim će razgovarati književnik I kritičar Dragoslav Dedović.
Program drugog dana Bokstana završavamo u bašti Buybooka gdje će Marko Pogačar I Vladimir Đurišić predstaviti književni portal Proleter.

sve o autorima/cama možete pronaći na www.bookstan.ba
pratite nas i uživo na Facebook stranici Bookstana

„Mala škola pisanja i mišljenja“, ključni segment edukacijskog dijela ovogodišnjeg Bookstena počela je s radom već u subotu. Dvadeset troje mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine i regije do kraja Bookstana slušaće predavanje nekih od najznačajnijih autora/ica iz naše zemlje, regije i svijeta.
Škola je poćela uvodnim predavanjem profesora Nerzuka Ćurka pod čijim mentorstvom se realizuje ovogodišnja edukacija za buduće književne kritičare i kritičarke.
„Cilj radioničkog formata je potaknuti buduće književne kritičare/ke na drugačije promišljanje o važnim kulturnim i književnim silnicama u današnjem društvu i njihovom odnosu prema suvremenim geopolitičkim strujanjima“ dio je iz uvodnog obraćanja profesora Ćurka na prvom danu „Male škole pisanja i mišljenja“.
Čitanje kao preduslov pisanja, tema je kojom je započeo drugi dan Bookstanove radionice književne kritike, a o čemu je polaznicima govorio Ozren Kebo, poznati bh. novinar, urednik i književnik.
Bez sistematskog čitanja, nije moguće ostvariti potpuni spisateljski potencijal, a kako bi potkrijepio svoju tezu, Ozren Kebo je iznio niz književnih primjera, citata, kao i vlastito čitateljsko i spisateljsko iskustvo. Diskusija, koja je uslijedila nakon uvodnog izlaganja, dotaknula je širi kontekst iznesenog fenomena: pisanje, čitanje i prikupljanje građe u svijetu obilježenom društvenim mrežama, na što se nadovezala ideja demokratičnosti koja omogućava pisanje i komentiranje, bez obzira na profesionalnu podlogu. Teme koje su otvorene dijelom su se nadovezale na predavanje profesora Tarika Haverića usmjereno na otkrivanje ideologija u tekstu i piščeve intencije. Lucidnim zaključcima i primjerima iz suvremene političke stvarnosti, Tarik Haverić je uputio polaznike na drugačije iščitavanje i kritičko promišljanje o tekstovima koje čitaju.
Izlaganja Ozrena Kebe i Tarika Haverića, moguće je objediniti tezom da je kritičarima jedini alat sistematsko čitanje, pomoću kojeg stiču nova znanja i šire vrata percepcije. Korak nakon čitanja, otkrivanje je raznih ideoloških instanci, koje prodiru u polje književnosti, i koje kritičar mora demistificirati.
Fašizma u medijima i suvremena produkcija književnih časopisa, tematske su cjeline obrađivane na trećem danu „Male škole pisanja i mišljenja“. Viktor Ivančić, mag novinarstva – kako ga je nazvao Nerzuk Ćurak – u prvom je dijelu upoznao polaznike s rastućom fašizacijom društva koja zauzima sve više medijskog prostora. Primjerima iz dnevnih novina, Ivančić je polaznicima objasnio smisao i ideju satire kao žanra koji nam daje odmak od realnosti, izaziva nelagodu, ali i omogućuje drugačije prikazivanje određenih društvenih fenomena. Pisanjem bi ti fenomeni izgubili slikovitost i smisao – elemente koje naglašava i omogućava satirički prikaz. Koristeći savremeni fašizma kao lajtmotiv svojeg predavanja, Ivančić je iznio teze o položaju današnjeg novinarstva, ulozi satire, kao i same fašizacije koja se manifestira kroz niz formi, a ona središnja je obesmišljavanje kategorije istine i laži. Takav nam diskurs, istaknuo je Ivančić na kraju, nalaže da razne ideologije nazivamo njihovim pravim imenom.
Drugi je dio predavanja bio posvećen savremenoj produkciji i položaju književnih časopisa, a izlaganje je i raspravu vodio književnik i književni kritičar Nenad Rizvanović, koji je i urednika književnog časopisa Behar. Historijsko-teorijskim uvodom, Rizvanović je polaznike upoznao s bitnim društveno-kulturnim kretanjima koji su utjecali na razvoj i značaj književnih časopisa, ističući kako je izdavaštvo jedan od prvih uspješnih kapitalističkih projekata. Diskusija, vođena nakon uvodnog izlaganje, uglavnom je bila usmjerena na značaj književnih časopisa danas, njihov utjecaj na društveno-kulturnu situaciju podneblja u kojem izlaze te o raspoloživosti i dostupnosti takvih specijaliziranih časopisa u vremenu virtualne kulture.

Obrađivane tematske cjeline na trećem predavanju, polaznicima su omogućile uvid u neka značajne ideološke instance u savremenom novinarstvu, posebno temom fašizacije, te ih uputile na kritičko promišljanje i valoriziranje kako medijskog, tako i suvremenog književnog prostora koje su polaznici odredili kao platformu svojeg djelovanja.

Izložbom Rečenica počinje predfestivalski program Bookstana

0

Izložbom „Rečenica“ vizuelne umjetnice Amine Avdić koja će biti otvorena u subotu, 1. Jula u Collegiumu Artisticumu u 19:00 počinje predfestivalski i izložbeni program Bookstana.
Izložba će se moći pogledati i tokom trajanja festivala i nakon njega.
„Rečenica“ je nesvakidašnja vizuelna prezentacija književnog djela „Mađarska rečenica“ Andreja Nikolaidisa i nastala je tokom postdiplomskog studija Amine Avdić na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu pod mentorstvom profesora Bojana Hadžihalilovića. Ova postavka omogućiće nam netipično iskustvo istovremenog uživanja  u umjetničkom djelovanju unutar dva različita formata.

Amina Avdić diplomirala je na odsijeku za Produkt dizajn Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.
Njen kreativni angažman obuhvata djelovanje u različitim poljima. Od televizijske, filmske i pozorišne scenografije preko angažmana na filmu u svojstvu asistentice reditelja do autorskog filmskog prvijenca koji je u fazi postprodukcije.
Angažovana je u produkciji „Klicker“ i učestvovala je u nastanku brojnih reklamnih i muzičkih video formi.
Autorica je originalnog koncepta „Scenografija uma“ putem kojeg je prije nekoliko godina vizuelno predstavila profile i biografije nekih od najznačajnijih umjetnika domaće i regionalne scene.

Osim izložbe „Rečenica“ publika Bookstana će tokom festivala u galeriji Akademije likovnih umjetnosti, gdje se realizuje većina festivalskih programa, moći pogledati dio jedne od najreprezentativnijih izložbi fotografija Milomira Kovačevića Strašnog.
Riječ je o postavci „Strašni grad, Strašni pisci, Strašni fotograf“ gdje fotografije Strašnog prate tekstovi sarajevskih književnika i književnica te ljudi koji djeluju u drugim umjetničkim i njima srodnim oblastima. Izložbu je u cijelosti bila predstavljena u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.
Milomir Kovačević povodom Bookstana kao i prošle godine dolazi u Sarajevo i na zadovoljstvo festivalskih organizatora i ovoga je puta zvanični fotograf Bookstana.


Nakon prošlogodišnje izložbe „Djeca u ratu“ bilo je gotovo nemoguće povjerovati da za godinu dana Milomir Kovačević može realizovati postavku većeg obima i skoro jednakog intenziteta kao što je slučaj s aktuelnom. Priprema i tekstovi koji prate fotografije nastajali su posljednje tri godine. Put u još jedan segment lične prošlosti bio mu je zanimljiv jer je uvijek s piscima rado drugovao.
„I prije rata. I u ratu. S Brigom, Ivanom, Markom, Sidrana sam viđao, Karimom, kolegama novinarima s kojima sam često sjedio u Klubu novinara. S Miljenkom, Semezdinom, Feridom, koju znam hiljadu godina, Mirom Petrovićem, Almom Lazarevskom, i da ne nabrajam dalje, nekoga ću zaboraviti.
Uvijek sam bio tu, ne sa svima blizak, ali sa svima sam se viđao. Često su pisali o mojim izložbama ili sam ja radio ilustracije za njihove tekstove u Dania, Licima i književnim revijama. Uvijek smo se nekako nadopunjavali. I slično disali.
Radeći izložbu u jednom momentu sam shvatio da bi bilo mnogo bolje, dublje i intimnije ako bi se povezale fotke i tekstovi. Moje fotke su ratne samo u tom segmentu koji je vezan za vrijeme snimanja, ali više pokazuju da sam ja o fotografiji učio iz filmova. Tako su kadrirane, ta estetika odudara od onoga što je ratna fotografija. Ljudi danas često pitaju kako sam mogao tako, da li mi je ruka drhtala. Nijedna fotka nije izrezana, sve su napravljene u punom formatu.
Jednostavno mi je u nekom momentu ‘došlo’ da napravim izložbu na kojoj će biti predstavljeno ono što će pisci pisati o tim fotografijama“, rekao je povodom izložbe Milomir Kovačević.

Tokom Bookstana u Radićevoj ulici biće upriličena prodajna izložba knjiga regionalnih izdavača.
Knjige po sniženim festivalskim cijenama moći će se kupiti svakog festivalskog dana od 19 do 23h.

Internacionalni festival književnosti Bookstan ponovno u Sarajevu

0

Uz iskustvo prošlogodišnjeg uspjeha i pokazatelja koji sugerišu itekakvu potrebu za intenzivnijom komunikacijom između književnosti, njenih autora/ica i publike, Internacionalni festival književnosti Bookstan s ponosom najavljuje drugo festivalsko izdanje koje će se u prostorijama knjižare Buybook i Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu održati od 4. do 7. jula 2017. godine.

Nakon prošlogodišnje programske odrednice definisane u okvirima NO EAST, NO WEST, drugo festivalsko izdanje nudi evropski pogled na recentnu književnu produkciju, fokusirajući se na temu susjedstva te fluidnih identiteta kao jedne od dominantnih odrednica savremenog življenja.

Uz savremenu njemačku književnost u fokusu, sarajevski i Bookstanovi gosti biće neki od najznačajnijih svjetskih autora/ica današnjice, kao što je Hanif Kureishi, istaknuti engleski dramski pisac, scenarista i romanopisac, posvećen temama seksualnosti, nacionalizma, rase i imigracije. Publici će biti predstavljene nove knjige domaćih i regionalnih književnika/ca i izdavača.

Vjerujući u značaj neformalne edukacije i uz želju da mladim književnim kritičarima/kama, teoretičarima/kama i novinarima/kama i onima koji će to tek postati ponudi najbolje uslove za lični rast i razvoj, Bookstan se i ove godine sastoji i od brojnih edukacijskih segmenata. Tu je, u prvom redu, edukativno-kritička Mala škola pisanja i mišljenja koja će trajati od 1. do 7. jula 2017. godine i na kojoj će se polaznici/e sresti sa istaknutim domaćim i svjetskim predavačima/cama, a koju će voditi Nerzuk Ćurak. 

Kroz glavne programske cjeline u svojstvu moderatora ove godine će nas povesti prevodilac, pjesnik i urednik Dragoslav Dedović i John Freeman, prošlogodišnji sarajevski gost i jedan od vodećih američkih književnih kritičara i autora koji će na Bookstanu predstaviti i svoju novu knjigu.

U festivalskom programu važno mjesto će imati pojedinci/ke i organizacije posvećene književnom umrežavanju, prevođenju i nizu drugih aktivnosti usmjerenih ka boljoj promociji i afirmaciji literarnog stvaralaštva, te brojni prevoditelji/ce kao ključni posrednici između različitih jezika i kultura.

Tekst preuzet sa portala https://www.urbanmagazin.ba/

Retrospektiva BOOKSTAN Festivala u audio prilogu Denisa Hadžića

0

Dodjelom nagrada najboljim polaznicama radionice za mlade kritičare/ke te čitanjem poezije i proze bh. i međunarodnih gostiju i gošći prvog Bookstana, završen je četverdonevni praznik knjige, koji je kroz prvo izdanje pokazao da će u budućnosti biti važna tačka okupljanja, upravo onih koji djeluju u prostoru između Istoka i Zapada, pišu o istim ili sličnim temama, i žele graditi neki bolji svijet.

Mogućnost da od najboljih uče pisati kritiku imali/e su madi sa prostora cijele BiH, njih skoro trideset okupljenih na radionicama koje su počele dva dana prije festivala.

Kroz vid neformalne edukacije kakva nerijetko pokaže i najbolje rezultate, priliku da uče imali su od Edina Pobrića, Teofila Pančića, Nenada Rizvanovića, Aleksandra Hemona, Johna Freemana i Mone Eltahawy.
Najboljim su proglašene: Daria Vilušić/treća nagrada; Fatima Bilčević/druga nagrada; Maja Abadžija/prva nagrada. Specijalno priznanje dobila je Azra Nezirić. Prve tri nagrade su novčane dok specijalna podrazumijeva godišnju pretplatu na sva izdanja Buybooka.

Najbolji način opraštanja od četverodnevnog druženja posvećenog knjizi bio je uz čitanje poezije i proze Bookstanovih gostiju i gošći.
Na završnoj ceremoniji publika je imala priliku još jednom čuti: Adisu Bašić, Aleksandra Hemona, Feridu Duraković, Nihada Hasanovića, Mustafu Zvizdića, Bekima Sejranovića, Monu Eltahawy, Johna Freemana, Rabih Alameddinea i Kamilu Shamsie.

Retrospektivu ovog sjajnog, osvježavajućeg festivala donosi Denis Gigo Hadžić u razgovoru sa Kritinom Ljevak.

Internacionalni festival književnosti BOOKSTAN. NO EAST, NO WEST

0

Prvo izdanje Bookstana, internacionalnog književnog festivala kog Izdavačka kuća Buybook pokreće povodom 20 godina uspješnog rada, odvija se pod motom ”No East, No West” prema koncepciji ovogodišnjeg kuratora, bosanskohercegovačkog i internacionalnog pisca Aleksandra Hemona.

Zahvaljujući Hemonu i saradnji s Buybookom, u Sarajevo stižu neki od najznačajnijih američkih autora, agenata, kritičara i urednika, čije životno iskustvo i teme koje propituju obuhvataju upravo prostor ”između”.

Kako su nastali ratovi zombija, korice
Na Bookstanu će biti promovisane dvije knjige Aleksandra Hemona u izdanju Buybooka.
Riječ je o nedavno objavljenoj knjizi ”Kako su nastali ratovi zombija” koja prati Joshua Levina, junaka sa scenarističkim ambicijama, koji podučava engleski kao strani jezik u Chicagu. Laptop mu je pun ideja, ali jedina koja uhvati korijene je Ratovi zombija. Kada u stanu zatekne svoga stanodavca, neuravnoteženog vojnog veterana, kako mu pretura po prljavom vešu, Joshus odluči preseliti kod svoje djevojke Kimmy. Nakon kraćeg kućnog blagostanja, spetlja se s učenicom, Bosankom Anom, koja ima ljubomornog i nasilnog muža. Uslijedi katastrofa. I dok Joshuine odluke variraju na skali od blesavih do apsurdnih, ”Kako su nastali Ratovi zombija” načinje vrlo ozbiljne teme.
Druga knjiga, koju uz niz drugih naslova Buybook objavljuje pred početak festivala je ”Povratak u Hemonwood”,  a riječ je o zbirci kolumnističkih tekstova objavljenih na portalu radiosarajevo.ba.
Uz radionice za mlade kritičare/ke na kojima će predavati te niz drugih programskih cjelina Bookstana na kojima učestvuje, publika će se sa Aleksandrom Hemonom moći družiti i u završnici Bookstana kada planiramo manje formalni razgovor sa našim gostom/domaćinom i drugim festivalskim učesnicima.

”Gdje je Istok, gdje je Zapad? Gdje se prelazi s jednog na drugi? Može li se razumjeti jedan bez drugog? Može li se biti ili imati oboje? Najlakše je držati ih odvojenim, zamišljati ili graditi zid između njih. Ali šta ukoliko ne može biti jednog bez drugog? Šta ukoliko ne moramo birati? Šta ukoliko je njihovo razlikovanje važno jedino u domenu  geografije? Šta ako postoji književni Festival sa gostima koji stvaraju prostore u kojima nema ni Istoka ni Zapada, nego samo ljudi i njihovih priča”, Hemonov je kuratorski statement i idealan uvid u okvir unutar kog će se održavati prvo i svako naredno izdanje Bookstana.

Internacionalni festival književnosti

BOOKSTAN. NO EAST, NO WEST

Kurator: Aleksandar Hemon

Sarajevo, 25–28.07.2016

 

PROGRAM

 

SUBOTA, 23.07.2016.

10:00, Akademija likovnih umjetnosti (ALU):

Radionica za književne kritičare

EDIN POBRIĆ (BIH)

 

 NEDJELJA, 24. 07. 2016.

10:00, ALU:

Radionica za književne kritičare

NENAD RIZVANOVIĆ (CRO)

PONEDJELJAK, 25. 07. 2016.

10:00, ALU:

Radionica za književne kritičare

TEOFIL PANČIĆ (SRB)

11:00, Buybook:

Konferencija za medije

12:00, Buybook:

Savremena bh. književnost / Predstavljanje knjige

Poezija / ASMIR KUJOVIĆ, NAIDA MUJKIĆ, MARKO TOMAŠ

Moderator: Ahmed Burić

15:00, ALU:

Savremena bh. književnost – selekcija Dobra knjiga Sarajevo / Predstavljanje knjige

ADISA BAŠIĆ, HADŽEM HAJDAREVIĆ, LEJLA KALAMUJIĆ, MILE STOJIĆ

Moderator: Ferida Duraković

19:00, ALU:

Centralni program / Predstavljanje knjige

ALEKSANDAR HEMON (BIH/USA)

Kako su nastali Ratovi zombija

Moderator: John Freeman

21:00, Buybook, Radićeva ulica i ALU:

OTVARANJE FESTIVALA

Buybook, 21:00

 Otvaranje izložbi:

Buybookstan / prodajna izložba knjiga regionalnih izdavača, Radićeva, 25–28.07, 19–23:00

Aleksandra Nina Knežević: Buybook designs, Galerija ALU, 25–28.07, 12–22:00

Aleksandar Brezar, Enis Čišić, Boris Stapić: Tajna stripa od malina Karim Zaimovića, Buybook, 25–31.07, 10:00–24:00

 

UTORAK, 26. 07. 2016.

10:00, ALU:

Radionica za književne kritičare

ALEKSANDAR HEMON (BIH/USA)

11:00, Buybook:

Konferencija za medije

12:00, Buybook:

Savremena bh. književnost / Predstavljanje knjige

Proza / NIHAD HASANOVIĆ, DAMIR OVČINA

Moderator: Edin Pobrić

15:00, ALU:

Savremena književnost Crne Gore / Predstavljanje knjige

ETHEM MANDIĆ, ANDREJ NIKOLAIDIS, MILORAD POPOVIĆ, OGNJEN SPAHIĆ

17:00, ALU

Iz regije  / Predstavljanje

Booksa Zagreb: MILJENKA BULJEVIĆ (CRO)

Istros Books London: SUSAN CURTIS KOJAKOVIC (GBR)

Moderator: Amra Mutapčić Čengić

19:00, ALU:

Centralni program / Predstavljanje knjige

RAWI HAGE (LBN/CAN)

Moderator: John Freeman

21:00, ALU:

Centralni program / Predstavljanje knjige

MONA ELTAHAWY (EGY/USA)

Moderator: Amila Buturović

SRIJEDA, 27. 07. 2016.

10:00, ALU:

Radionica za književne kritičare

JOHN FREEMAN (USA)

11:00, Buybook:

Konferencija za medije

 12:00, Buybook:

Savremena bh. književnost / Predstavljanje knjige

Poezija / NENAD ĐURIĆ, MARKO VEŠOVIĆ, MUSTAFA ZVIZDIĆ

Moderator: Adisa Bašić

15:00, ALU:

Centralni program / Predstavljanje časopisa

FREEMAN'S

Osnivač i urednik: JOHN FREEMAN (USA)

17:00, ALU

Turska u fokusu / Predstavljanje knjige

ECE TEMELKURAN (TUR)

Moderator: Nermin Mollaoglu

19:00, ALU:

Centralni program / Predstavljanje knjige

ALEKSANDAR HEMON (BIH/USA)

Povratak u Hemonwood

Moderator: Ahmed Burić

21:00, ALU:

Centralni program / Predstavljanje knjige

RABIH ALAMEDDINE (LBN/USA)

Moderator: John Freeman

ČETVRTAK, 28. 07. 2016.

10:00, ALU:

Radionica za književne kritičare

MONA ELTAHAWY (EGY/USA)

11:00, Buybook:

Konferencija za medije

12:00, Buybook:

Savremena bh. književnost / Predstavljanje knjige

Geopolitika / NERZUK ĆURAK

Moderator: Enver Kazaz

15:00, ALU:

Iz regije – selekcija Booka, Srbija i Fraktura, Hrvatska / Predstavljanje knjige

IVAN BEVC (SRB), BEKIM SERJANOVIĆ (BIH/NOR), SEID SERDAREVIĆ (CRO), MILORAD POPOVIĆ (MNG)

Moderator: Goran Samardžić

17:00, ALU

Turska u fokusu / Predstavljanje knjige

MARIO LEVI (TUR)

Moderator: Nermin Mollaoglu

19:00, ALU:

Centralni program/ Predstavljanje knjige

KAMILA SHAMSIE (PAK/GBR)

Moderator: John Freeman

21:00, ALU:

Zatvaranje festivala, razgovor No East No West

ALEKSANDAR HEMON I UČESNICI BOOKSTANA

SVAKI DAN FESTIVALA (25–28.07.2016.)

19:00–23:00, Radićeva ulica:

BUYBOOKSTAN / Prodajna izložba regionalnih izdavača

12:00–22:00, ALU:

Izložba / Buybook designs / ALEKSANDRA NINA KNEŽEVIĆ

10:00–24:00, Buybook:

Izložba / Tajna stripa od malina Karima Zaimovića / ALEKSANDAR BREZAR, ENIS ČIŠIĆ, BORIS STAPIĆ

 

 

 

 

CLOSE
Uživo!