Rezime posljednjeg dana Bookstana

0

Promocija izabranih pjesama Ervina Jahića „Strah je naručitelj mjere“ hrvatskog pjesnika i osnivača časopisa „Poezija“ održana je posljednjeg dana ovogodišnjeg Bookstana u Buybooku. Razgovor su vodili Matija Bošnjak, urednik časopisa „Behar“ i autor pogovora zbirke, te Tonko Maroević, hrvatski kritičar, prevodilac, historičar umjetnosti te autor predgovora zbirke i priređivač izdanja. U pitanju je izbor iz poezije Ervina Jahića, odnosno iz Jahićevog dvadesetogodišnjeg opusa. Interpretirajući Jahićevu poetiku, Maroević govori o sugestivnom pjesništvu koje vodi računa o svijetu jer podrazumijeva i osluškuje drugog.

U nastavku književnih druženja u bašti Buybooka upriličena je promocija romana „Deveti val“ Jasne Šamić, bosanskoheregovačke spisateljice, prevoditeljice i orijentalistkinje.  Razgovor je vodio Vladimir Arsenić, srpski književni kritičar i prevodilac koji je istaknuo da Šamić u romanu svijet posmatra izraženim feminističkim pogledom pomoću tzv. ženskih narativnih sila utkanih u lik Lene. Roman “Deveti val” karakteriše upotreba fakticiteta u službi fikcije, te grad koji u pravilu u njenim djelima ima svojstvo i značaj živućih likova.

Promocija knjige „Daša: Spomenar“ posvećena hrvatskoj književnici i prevoditeljici Daši Drndić, održana je u Meeting Pointu, a razgovor su vodili Dašini prijatelji, pisci, pjesnici i kolumnisti Ahmed Burić i Ferida Duraković, te urednik knjige Milan Rakovac. Govoreći o Dašinom radu, Burić je opisuje kao turobnu, oslobađajuću prozu od koje drhtimo i danas, te kako je Daša živjela u vlastitoj, književnoj republici. Duraković je dodala kako radnička klasa postoji i u književnosti, a Daša je pripadala književnom prekarijatu jer iza nje nije stajao niko.

Na okruglom stolu u spomen časopisa „Fantom slobode“ razgovarali su bosanskohercegovački dizajner i kreativni direktor Fabrike Bojan Hadžihalilović, Mladen Vlaški, bh. pisac Semezdin Mehmedinović, koji se putem Skypea javio iz svog doma u Sjedinjenim američkim državama, a moderator je bio Damir Uzunović, osnivač Festivala i direktor „Buybooka“. Tematski okvir Fantoma slobode u toku razgovora odnosio se kako na kultni časopis, tako i na širi pristup životu u Bosni u Hercegovini, te se postavilo pitanje – šta je fantom slobode danas? Je li to samo fantomski osjećaj da smo slobodni? Razgovor je završio Semezdinovim planovima o povratku u Sarajevo te se promišljalo i o ponovnom osnivanju magazina „Fantom slobode“.

Nakon „Fantoma slobode“ promoviran je i hrvatski sedmični magazin Express koji je specifičan ne samo po tome da ima veliki prostor posvećen kulturi nego da mjesečno jednom objavljuju i specijalni dodatak Best Book koji je isključivo namijenjen književnosti. Pored toga Express ima izdavačku produkciju te već treću godinu dodjeljuje nagradu „Fric“ o čemu su govorili voditelj nagrade, urednik i Expressov saradnik Kruno Lokotar, Igor Vikić urednik kulture i Best Booka te Kristina Ljevak koja je takođe Expressova saradnica

U nastavku programa u sali Kina Meeting Point, promovisan je i roman Alena Meškovića “Šator za jednu osobu”. Riječ je njegovom  drugom romanu, svojevrsnom nastavku prethodnog romana „Ukulele jam“, smještenog u izbjeglički centar u Hrvatskoj čiji je glavni junak dječak Miki koji je prerano primoran odrasti. Smještena u izbjeglički centar na otoku u Danskoj, radnja “Šatora za jednu osobu” je prije svega priča o samoći što također tematizira i sukob dviju kultura te odnos društva prema migrantima. „Ukulele jam“ bavi se mini-kolektivitetima, a Kruno dodaje da, koliko god da su takvi kolektiviteti dinamični, toliko su i reducirajući, te da je identitet protagoniste novog romana transnacionalan. Mešković je na kraju najavio da u maju sljedeće godine u Sarajevo dolazi predstava iz Kelna, rađena po njegovom romanu.

Na promociji romana „Marx i lutka“ francusko-iranska spisateljica Maryam Madjidi razgovarala je sa novinarkom i prevoditeljicom Slobodankom Lizdek. Roman, koji je osvojio Goncourtovu nagradu, tematizira djetinjstvo u post-revolucionarnom Iranu te egzil u slobodarsku Francusku. Promocija je započela Maryaminim iznošenjem vlastitog porodičnog narativa zbog kojeg tvrdi da i danas ima snagu. Maryam je navela i da je još kao beba bila član partije jer su se dokumenti i letci krijumčarili u njenim pelenama. Lizdek je primijetila da u romanu dominiraju ženski likovi, dok muški likovi ostaju donekle nejasni i neupečatljivi, a Maryam je objasnila da razlog za takvu konstrukciju likova leži u njenoj biografiji i čestom odsustvu oca tokom djetinjstva, ali je također i kulturološki uvjetovan – odgojem u Iranu kojim se većinski bave majke, tetke, bake, sestre, odnosno žene.

Promotivni dio 4. Internacionalnog festivala književnosti Bookstan završen je jednim važnim jubilejem. Povodom pola vijeka od objavljivanja kultnog romana „Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji“ u izdanju Buybooka a povodom Bookstana objavljeno je kultno djelo Bore Ćosića jednog od najznačajnijih južnoslovenskih autora.
Ćosić je na promociji osim o knjizi govorio o duhovnoj braći i sestrama kojih sve manje ima ali i o generaciji mlađi koji se još uvijek nađu da mu „čuvaju leđa“ poput najbližeg prijatelja književnika Miljenka Jergovića. Pričao je i o tome kako je ovaj roman uspio da živi potpuno neovisan život od autora. Pohvalio je i naslovnicu Buybookovog dizajnera Borisa Stapića rekavši da je nakon pedeset godina i ko zna koliko izdanja i prevoda ovo najbolje vizuelno rješenje.
Sa Kristinom Ljevak razgovarao je i o filmu, posebno o ekranizaciji pomenutog romana u režiji Bate Čengića a sve u prisustvu filmske ekipe Jasmina Durakovića koji će za potrebe novog igranog filma koristiti i dokumentarne sekvence iz realnog kulturnog života grada.

Festival je završen dodjelom nagrada najboljim polaznicima/ama Radionice za mlade književne kritičare/ke o čemu ćemo posebno pisati te čitanjem djela iz poezije i proze Bookstanovih gostiju i gošći.
Završnica najuspješnijeg festivalskog izdanja do sada podrazumijevala je nastup Basheskia & Edward EQ u udobnosti Buybookove avlije i uz žaljenje što je kraj došao tako brzo.

Rezime drugog dana Bookstana

0

Drugi dan ovogodišnjeg Bookstana započeo je promocijom zbirke pjesama „Kavalov jek“ srbijanskog autora Srđana Sekulića. Na samom početku predstavljanja prve knjige mladog pjesnika, promotor Vladimir Arsenić naglasio je da poezija nije prostor mutnih i romantičarskih izmaglica, te da se o njoj danas treba govoriti jasno i glasno jer se na taj način njena uloga u društvu potvrđuje. Srđanova poezija jeste književno oličenje upravo ovakvog jasnog načina pisanja. Njegov stil je nedvosmislen, a teme arhaične kojima Srđan ipak prilazi na nov i neobičan način jer dolaze iz njegovog ličnog iskustva. Govoreći o književnoj građi, Srđan Sekulić rekao je da svoja putovanja po Balkanu iskoristio kako bi pisao poeziju o onome što doživljava kao lično i blisko. Pjesnik i promotor razgovarali su također o izazovu rada na ritmu i dinamici zbog čega je zbirka pjesama kombinacija narativnih i lirskih pjesama.

U nastavku književnih druženja u bašti Buybooka, predstavljena je zbirka priča “Atakama” Nikole Nikolića, mladog crnogorskog pisca. Promociju je moderirala Magdalena Blažević, književna kritičarka, spisateljica i prevoditeljica koja je pojasnila da je zbirka podijeljena na tri dijela – Odlaske, centralni dio Horizont, te Aneks. Teme koje preovladavaju u autorovim djelima su – pitanje odlaska, samoubistva i smrti, te pitanje na koji način se njegovi likovi suočavaju sa smrću, pojašnjavajući kako mrak smatra podsticajnim od svjetla, te kako kroz duet sa smrću u svojim djelima, crpi kreativnu inspiraciju. U ostatku promocije govorilo se i o ulozi humora u književnosti, duhu nacije, autorovom identifikacijom sa likovima o kojima propovijeda.

U sali Kina Meeting Point održana je promocija knjige “Izabrana djela Zuke Džumhura u prisustvu Damira Uzunovića, direktora IK „Buybook“, Selvedina Avdića, bosanskohercegovačkog pisca i novinara te Jelene Zimonjić, zaposlenicom u Odjelu za kulturu i informisanje u opštini Stari Grad, u Beogradu, a koja je u kontaktu i razgovorima sa kćerkom Zuke Džumhura započela ovaj projekt. Uzunović je započeo priču o kapitalnom projektu izdavačke kuće „Buybook“ riječima autor nije živ, a nastavlja živjeti referirajući se na tridesetogodišnjicu smrti Zuke Džumhura. Izabrana djela u sebi sadrže i brojne anegdote, legende, biografije, crteže i skice, te se smatraju prvim zvaničnim objavljivanjem Džumhurovih putopisa uz dopust porodice. Selvedin Avdić naglašava kako na današnjoj promociji nije prisutan ni kao teoretičar ni znalac, nego kao poštovalac, te kako široj javnosti nije poznato da je Zuko, osim pisca, bio i karikaturista, te je zanat naslijedio od Pjera Križanića, poznatog beogradskog karikaturiste, a pored toga i aktivan (akademski) slikar, koji je nerijetko poklanjao i prodavao svoje slike.

U drugom ovogodišnjem okruglom stolu definisanog tematskim okvirom Fantom slobode učesnici razgovora bili su osnivači časopisa, pokretači otpora i kulturnog povezivanja u prvim poslijeratnim godinama: Dragan Stojković, Enver Kazaz, Kruno Lokotar i Nenad Rizvanović. Damir Uzunović, moderator razgovora, pojasnio je na početku da je danas više nego ikad potrebno podsjetiti se na početke antifašističke poslijeratne borbe čije plodove ubiremo i danas. Enver Kazaz, urednik časopisa Lica iznio je mišljenje da je njegova funkcija bila da se razračunava sa postojećom paradigmom naglašavajući da je rat prevara, te da se osvijetle posljedice pristajanja na stajalište moći vlasti  jer prihvaćanje autoviktimizacijske naracije režima onemogućava proširivanje prostora slobode. Učesnici razgovora složili su se da je čitava generacija pisaca koja je radila i stvarala okupljala najbolje od književnosti u tom periodu poetike otpora, te da se taj književni mnemotop ne može poništiti.

Promocija knjige Johna Freemana “Rječnik propasti“ održana u Meeting Pointu u razgovoru sa srbijanskim prevodiocem Dankom Ješićem, pri čemu je potegnula brojna krucijalna društveno-politička te moralna pitanja vremena u kojem živimo. Freeman započinje promociju riječima Nešto je vrlo pogrešno s našim svijetom, te pojašnjava kako se knjiga, koja je odraz njegovog odnosa prema svijetu i promjenama u globalnoj vladavini, sastoji od intervjua sa brojnim renomiranim piscima te ne nudi odgovore na globalnom nivou, koliko kroz intimnu perspektivu. Uprkos brojnim društveno-političkim temama tokom promocije, Freeman napominje da ovo nije knjiga o politici, nego o jeziku i metodama političke i druge zloupotrebe jezika jer fašizam uvijek počinje sa jezikom.

Promocija romana „Maybe Esther“ njemačke spisateljice Katje Petrowskaje održana je u razgovoru sa Senkom Marić, mostarskom pjesnikinjom, prozaistkinjom i esejistkinjom. Roman, koji se prevashodno bavi Drugim svjetskim ratom, započinje nasiljem riječima – protagonistkinja se na bečkom peronu susreće s simboličnim natpisom „Bombardier welcome to Wien“. U kontekstu paranoje koja prožima Evropu, Petrowskaja naglašava kako odbija provesti život u opsesivnom strahu od opasnosti te kako je osnovni razlog zašto je odabrala modelirati likove prema vlastitoj porodici ne sentimentalnost, nego spoznaja da priča njene porodice stoji u kontrastu sa sovjetskom ideologijom.

U sklopu predstavljanja knjige „Atlas pseudomitologije“ Svetislava Basare, autor je spočitao Vuku Karadžiću simplifikaciju jezika, koji se tek sada, kaže on, oporavlja. Na upit promotora Namika Kabila o religijskoj dogmi, Basara ostaje čvrst u uvjerenju da je religija intiman odnos sa bogom, te da čovjek, u bijegu od ovog svijeta, a posredstvom organizovane religije, čak i tamo, s druge strane, nailazi na njega i ostaje zaglavljen u ćorskokaku.

Drugi festivalski dan završen je promocijom novog romana „Mladeži“ Arnona Grunberga, holandijskog pisca židovskog porijekla. Promotor Chris Keulemans već u prvim minutama najavio je da su centralne teme razgovora – pitanje samoubistva i traume, te je ostatak razgovora protekao navigiranjem između sadržaja romana, odnosno fiktivnog, te crtica i anegdota iz autorove biografije, tvoreći brojne poveznice i dajući dodatnu dimenziju narativu. Grunberg pripovijeda i o ličnoj historiji roditelja, o posesivnosti, o svom odnosu sa majkom, te potencijalno efektnim metodama preboljevanja kroz transformaciju vlastite ličnosti. Na kraju promocije autor je naveo i kako unutar svakog čovjeka čuči žudnja za pričama, no, koja, ako izmakne kontroli, može postati sredstvo samodestrukcije.

 

 

 

 

 

Rezime prvog dana Bookstana

0

Program prvog dana 4. Internacionalnog festivala književnosti Bookstan započeo je sa promocijom nove zbirke poezije Asmira Kujovića „Nestorov pehar“. U razgovoru sa autorom promotor knjige Enver Kazaz nastojao je prisutnoj publici približiti najznačajnije osobenosti njegovog poetskog stila. Govoreći o formi nove Kujovićeve knjige, Kazaz je uočio da je pjesnik u njoj uspio transformisati svoju poetiku napisavši poeziju u kojoj se susreću metafizika i banalnost pri čemu se proizvodi određena egzistencijalna pometnja. U takvim dijaboličnim pjesmama, lirski subjekt postavljen je tako da se ne može sa sigurnošću znati gdje je zapravo granica između pjesničkog života i pjesničke egzistencije lirskog subjekta. Taj subjekt je neko ko nam se obraća iz mitske perspektive i govori mitskim jezikom, sve što mu se dešava čita se na pozadini lirskog teksta. On provjerava puke stvarnosne činjenice – svijet od medija preko globalnog neoliberalnog kapitalizma, političke moći rasprostiru se u pejzažu grada.

Poslije promocije zbirke pjesama, u Buybookovoj bašti održana je promocija knjige „Nasilje idola“ Mileta Babića, profesora franjevačke teologije u Sarajevu, franjevca i filozofa. Razgovor je vodio Mile Stojić, bosanskohercegovački pjesnik, esejist i antologičar te dugogodišnji Babićev prijatelj. Stojić navodi kako je riječ o drugom, dopunjenom izdanju koji potpisuje izdavačka kuća University Press, ujedno prevedenom i na engleski jezik. Knjiga je podijeljena na dvije tematske cjeline: prvi dio analizira fenomen zla, nasilja i izokrenutih vrijednosti u današnjem svijetu, dok se drugi dio bavi pitanjem dobra i, kako autor navodi, radikalne afirmacije drugog i drugačijeg. Babić smatra kako se nikada ranije nije više polemisalo u bogu, a manje poštovalo božja načela; smatra da, u najrazvijenijim društvima današnjice, zgrade banaka predstavljaju ono što su nekada predstavljale zgrade katedrala. Osnovno pitanje koje autor postavlja je – na koji način vjernici pravdaju nasilje počinjeno u ime boga?

Moderatorica promocije u kojoj je predstavljen rad Evropske kulturne fondacije bila je suosnivačica i predsjednica Udruge Booksa (Kulturtreger). Gosti prvog ovogodišnjeg programa održanog Sali Kina Meeting Point bili su britanska autorica somalijskog porijekla, Nadifa Mohamed, publici poznata sa ranijeg festivalskog gostovanja, sa romanom „Black Mamba Boy“, urednik knjige te novinar iz Velike Britanije, Ismail Einashe, te Antonija Letinić, kolaboratorica u projektu te ekspert za razvoj medija i kulturnih politika. „Lost in Media“ je zbirka eseja renomiranih evropskih autora koji se bave pitanjem reprezentacije migranata u evropskim i svjetskim medijima. Premisa knjige počiva na tvrdnji da se medijski tretman migranata uglavnom svodi na sporedne uloge u tuđim pričama, te da, iako su fizički kročili na evropsko tlo, njihove perspektive i lične priče su idalje zanemarene i odbačene.

U sklopu prvog ovogodišnjeg okruglog stola pod nazivom Građanin/ka svijeta, autorica Lana Bastašić i autori Tijan Sila, Faruk Šehić, Ismet Prcić i Bekim Sejranović razgovorali su o utopijskom potencijalu ideje kozmopolitanizma. Učesnici okruglog stola složili su se da fenomen građanina/ke svijeta uvijek podrazumijeva određeni nivo privilegovanosti, a pisac ne bi trebao govoriti iz globalne pozicije jer se univerzalizam krije upravo u individualiziranoj tački gledišta likova.

U nastavku dana Kristina Ljevak, novinarka i urednica u izdavačkoj kući Buybook u nastavku prvog festivalskog dana predstavila je tri knjige: zbirku priča „Nikuda ne idem“ Rumene Bužarovske, „Schindlerov lift“ Darka Cvijetića i roman „Isijavanje“ Namika Kabila. Poznata makedonska spisateljica Rumena Bužarovska naglasila je aktualni trend odlaska sa Balkana kojeg smatra pretjeranim i počesto nepotrebnim, barem ne u mjeri u kojoj je trenutno prisutan. Također, osvrnuvši se na ženske spisateljice, Bužarovska je govorila o pokušaju balansiranja između privatnog, porodičnog života, djece i spisateljskog posla.

Darko Cvijetić, poznati bh. pjesnik predstavio je svoj prvi roman Schindlerov lift koji spada u red najboljih književnih primjera da velike i bolne teme najbolje možemo ispisati kroz predstavljanje života u malim, lokalnim zajednicama. Cvijetić je naglasio da umjetnost jeste jedini način na koji možemo moralno intervenirati u prošlost, braniti elementarnu ljudskost, a on vjeruje da to je predstavlja čin hrabrosti, već branjenje sebe kao čovjeka kako ne bi postao dio oceana u kojem je neprepoznatljiv. Braneći elementarnu ljudskost brani se opći čovjek koji bi trebao postojati u svakome od nas. Zbir takvih pojedinaca brane svijet.

Predstavljajući novi roman pisca i filmskog radnika Namika Kabila, promotorica Kristina Ljevak istakla je da forma romana nije klasična, već je prožeta i dijalogom karakterističnim za dramsku i filmsku formu. Objašnjavajući zašto je napisao roman o povratku i prodaji porodične kuće, Kabil je pojasnio da  vjeruje u inspiraciju, ali nikada ne zna šta će ga inspirisati. Lična dimenzija uvijek postoji čak i  kad nema autobiografske. Zapisivanje nije terapeutsko, ali može imati ličnu korist jer omogućava da se zabilježe stvari koje su mu važne zbog čega doseže određenu vrstu olakšanja, koje imaju potencijal da budu važne i drugim ljudima.

Prvi dan Bookstana završen je svečanim otvaranjem i razgovorom sa holandskim piscem Kaderom Abdolahom. Odgovarajući na pitanja moderatora Chrisa Keulemansa, popularni pisac priznao je da je drugi dolazak u Sarajevo doživio veoma emotivno zbog toga što ga podsjeća na Iran, zemlju u kojoj je rođen. U duhovitom i optimističnom razgovoru sa Chrisom Keulemansom, holandskim kulturnim radnikom, Kader je potvrdio da je nakon progona iz Irana novu snagu za pisanje pronašao u holandskom jeziku, a bosanskohercegovačkim autorima poručio je da se vrate lijepoj književnosti kako bi generacije koje dolaze ne bi zaboravile bolnu historiju i mučna sjećanja.

Internacionalni festival književnosti Bookstan trajaće do subote 6.7. i ugostit će mnoge domaće, regionalne i svjetske autore i autorice poput Katje Petrowskaje, Svetislava Basare, Maryam Madjidi, Bore Ćosića, Alena Meškovića, Tijana Sile i mnoge druge.

Bookstan, program drugog dana

Program drugog dana Bookstana počeo je predstavljanjem knjige poezije „Kavalov jek“ novosadskog autora Srđana Sekulića. Potom smo uglostili crnogorskog autora Nikolu Nikolića.
u 13:15h u kinu Meeting Point  biće predstavljeno kapitalno Buybookovo izdanje Izabranih djela Zuke Džumhura. U 14:30h na istom mjestiu biće uprilična diskusija na temu Fantom slobode, a koja je jedna od dvije ključne teme ovogodišnjeg festivalskog izdanja.
U 16:39 u Meeting Pointu ugostićemo Johna Freemana, Bookstanovog suosnivača i predstaviti njegovo novo djelo u izdanju Buybooka. Z 18:00 sati u istom prostoru predsavljamo izuzetnu ukrajinsku književnicu Katju Petrowskaju, nakon nje u 19:30 beogradskog autora Svetislava Basaru a današnji program završavamo s istaknutim holandskim autorom Aronom Grunbergom u 21:00 u Meeting Pointu.

 

 

 

O programu Bookstana

0

U bašti knjižare Buybook održana je prva press konferencija povodom predstojećeg Internacionalnog festivala književnosti Bookstan kada je objavljen i program četvrtog Bookstana koji će se odvijati kroz dvije centralne festivalske teme, „Fantom slobode“ i „Građanin/ka svijeta“.
Na press konferenciji medijima su se obratili ministar kulture i sporta u Vladi Kantona Sarajevo Mirvad Kurić, osnivač Bookstana i direktor Izdavačke kuće Buybook Damir Uzunoviće i Kristina Ljevak, Bookstanova glasnogovornica.

Koncept festivala i dalje ostaje isti i podrazumijeva dolazak nekih od najvažnijih autora današnjice, iz svijeta, regije i Bosne i Hercegovine, te osim promocija njihovih novih knjiga program uključuje i tematske razgovore o važnim društvenom pitanjima kako se praktikovalo i svake prethodne godine.

Pored podnevnog programa u bašti knjižare Buybook u Radićevoj ulici, ostatak programa ove godine umjesto na Akademiji likovnih umjetnosti biće održan u udobnosti sarajevskog kina Meeting Point.

Na press konferenciji Bookstanov osnivač Damir Uzunović naglasio je kako četvrto festivalsko izdanje ima najbolje izbalansirani program te najavio da će prvi dan biti u znaku dolaska velikog pisca Kadera Abdolaha, te da će u narednim danima ljubitelji/ce književnosti imati priliku da se sretnu sa Arnonom Grunbergom, Andreom Marcolongo, Mayram Madjidi, Katjom Petrowskaja, Aminattom Forna i brojnim drugim međunarodnim autorima i autoricama…
U okviru programa iz regije Bookstan će obilježiti pola vijeka od objavljivanja kultnog romana „Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji“ Bore Ćosića povodom čega će Buybook objaviti reizdanje ovog djela. Svetislav Basara, Namik Kabil, Darko Cvijetić, Nedžada Maksumić, Lana Bastašić… samo su neki od domaćih i regionalnih autora i autorica koji/e dolaze na četvrti Bookstan.
Pored njih Bookstan će okupiti i bosanskohercegovačke pisce koji pišu i žive van granica zemlje, a riječ je o Bekimu Sejranoviću, Alenu Meškoviću, Ismetu Prciću i Tianu Sili.

„Kada ljudi imaju odgovornost, kada su vrijedni kao što je vrijedna ova ekipa Bookstana i Buybooka, onda vidite da dođemo do jednog festivala za vrlo kratko vrijeme. Faktički, četiri godine za jedan festival je malo, ali nekad imam osjećaj da traje 15 do 20 godina. Jer, nekako je u početku ova ekipa startovala ozbiljno, digli smo ljestvicu i imamo festival koji je prepoznatljiv u regionu i ovom dijelu Evrope kao vrlo značajan. Stvari o kojima se razgovara su većinom one koje ne tište samo bh. društvo već evropsko društvo i svijet. I zbog tih tema između ostalog ovaj festival ima značajne goste“, rekao je ministar kulture i sporta Mirvad Kurić zahvaljujući čijoj podršci je festival i pokrenut i koji je uz Bookstan sve četiri godine.

I ove godine će Bookstan imati svoj sedmodnevni edukativni program na kojem će se pod voditeljstvom književnog kritičara Vladimira Arsenića okupiti mladi kritičari i kritičarke iz cijele regije koji/e će slušati predavanja na temu književna kolumna od uticajnih domaćih i stranih autora.
Bookstanova radionica održava se zahvaljujući Buybooku i Fondu otvoreno društvo BiH koji stipendiraju učesnike/ce u cijelosti.

Buybook je i ove godine pripremio obiman izdavački plan koji će biti premijerno predstavljen na Bookstanu kada se većina autora i autorica dočekuje s novim knjigama u izdanju Buybooka.

 

Internacionalni festival književnosti Bookstan od 3. do 6. jula

0

PROŠLOST BOOKSTANA

Tokom prve tri godine održavanja, na Bookstanu je učestvovalo skoro 200 domaćih, regionalnih i svjetskih autora i autorica među kojima su: Rabih Alameddine, Frank Westerman, David Mitchell, Rawi Hage, Kamila Shamsie, Hanif Kureishi, Mona Eltahawi, John Freeman, Amila Buturović, Ece Temelkuran, Dubravka Ugrešić, Miljenko Jergović, Bekim Sejranović, Ilija Trojanow, Faruk Šehić, Xiaolu Guo, Vladimir Pištalo, Damir Karakaš, Nellja Veremej i brojni drugi/e.

Program prethodna tri festivalska izdanja definirali su kuratori ili jezik na kojem autori/ce pišu, te smo na prvom Bookstanu ugostili/e autore i autorice po izboru Aleksandra Saše Hemona, jednog od najznačajnijih svjetskih pisaca današnjice i Bookstanovog suosnivača. Na drugom festivalu njemački jezik nam je bio programski okvir, te smo u Centralnom programu Bookstana ugostili/e oni/e koji/e pišu na njemačkom, neovisno o tome da li im je to maternji ili jezik zemlje u koju su emigrirali/e. Posljednje festivalsko izdanje proteklo je u znaku izbora Geerta Maka, kuratora trećeg Bookstana, jednog od najznačajnijih evropskih pisaca i novinara te dugogodišnjeg Buybookovog autora.

RADIONICE BOOKSTANA

Internacionalni festival književnosti Bookstan od osnivanja organizuje radionice za mlade književne kritičare/ke koje u cijelosti stipendira Izdavačka kuća Buybook i Fond otvoreno društvo BiH.

Na predstojećem Bookstanu održaće se radionica na temu Književna kolumna, u trajanju od 30. juna do 6. jula. Voditelj radionice će biti književni kritičar Vladimir Arsenić. Na radionici će učestvovati 20 studenata iz BiH, Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Slovenije.
„Razvijanje književno-kritičkog mišljenja nije bitno samo za književno polja i njegovo uređenje, već i za promovisanje i promišljanje kulturnih vrijednosti kao takvih, ali i za destabilizaciju kulturnih identiteta i politika koji su dominantni i u velikoj mjeri okoštali u sopstvenim nacionalnim, akademskim ili uskostručnim dogmama. Književna kritika služi upravo tome da te i takve dogme prepozna, ogoli i učini vidljivim ne samo unutar sistema književnosti i kulture, već i u društvu uopšte“, s razlogom smatra ovogodišnji voditelj radionice Vladimir Arsenić.

FANTOM SLOBODE

Na četvrtom Bookstanu izbor autora i autorica koji/e nam ponovno dolaze iz cijelog svijeta odredile su centralne festivalske teme, a to su ovoga puta „Fantom Slobode“ i „Građanin/ka svijeta“.
Na ruševinama svijeta koji je nekada postojao i okolnostima koje su se potpuno promijenile nakon ratova devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, zahvaljujući književnicima/ama, novinarima/kama, brojnim posvećenim intelektualcima/kama, iznova je kreiran zajednički kulturni prostor ili prostor slobode unutar kojeg su se ljudi, bez obzira na zvanične politike zemalja iz kojih su dolazili, međusobno povezivali i okupljali oko književnosti ali i oko književnih i news magazina koji su bili svojevrsni svjetionici slobode i progresivne misli.
U okviru programa „Fantom slobode“ ugostićemo one koji/e su bili najagilniji borci i borkinje za obnavljanje zajedničkog kulturnog prostora nakon ratova devedesetih te se okupljali/e oko Buybooka u njegovom začetku jer su knjige bile prvo što je poteklo preko granica novouspostavljenih država. U programu podsjećanja na Buybookove početke sjetićemo se i onih koji nažalost nisu među nama, poput pokojnog Predraga Lucića, jednog od najznačajnijih južnoslovenskih književnika i novinara.

GRAĐANIN/KA SVIJETA

Druga festivalska tema predstojećeg Bookstana biće Citizen of the World/Građanin/ka svijeta, povodom koje nam stižu brojni međunarodni autori i autorice u namjeri da razgovaramo o prevazilaženju nacionalnih koncepata i insistiranja na čistim identitetima. Ova tema naslanja se na naš centralni festivalski moto No East, No West i potrebu da stvorimo prostor izvan teritorijalnih granica i ograničena, prostor zajedništva unutar kojeg se komunicira univerzalnim jezikom solidarnosti i prepoznavanja različitosti koje nas povezuju.

I TAMO I OVDJE

Posebno se radujemo dolasku Buybookovih autora koji više ne žive u Bosni i Hercegovini a koji su u njoj rođeni te svoje uspješne književne karijere grade diljem svijeta. Takođe sa zadovoljstvom najavljujemo i nova izdanja u Buybookovoj produkciji, namjenski pripremana za premijerno predstavljanje na Bookstanu uz dolazak gostiju koji će proslaviti određene jubileje te prateći program posvećen drugim oblastima umjetnosti, poput izložbe fotografija Milomira Kovačevića Strašnog i izložbe Rudolfa Kutzlia „Bogumili“.
U prvom redu smo sretni/e što će ponovno u prvim danima jula, pod svodom Bookstana, Sarajevo biti mjesto susreta nekih od najznačajnijih književnika i književnica današnjice te vas još jednom pozivamo da nam se pridružite na press konferenciji u petak, 7. juna uz našu zahvalnost na dosadašnjem posvećenom medijskom praćenju festivalskih sadržaja.

Rezime Bookstana

0

„Ljudska bića su fascinantna, zato smo toliko različiti“ rekao je između ostalog književnik David Mitchell u razgovoru sa Aleksandrom Hemonom na Bookstanu. Njegovim i dolaskom skoro osamdeset gostiju i gošći na treći Internacionalni festival književnosti Bookstan potvrđena je ljudska fascinantnost i prepoznavanje potrebe organizatora/ica za kreiranjem prostora unutar kojeg su samo važni ljudi i njihove priče, kako to Hemon kaže, odnosno kreiranjem prostora van Istoka i Zapada, uz prevazilaženje granica i ograničenja, što je bila misao vodilja ovogodišnjeg kuratora Bookstana, holandskog pisca i novinara Geerta Maka.
David Mitchell, bestseler književnik kojeg je magazin Time 2007. godine uvrstio na listu 100 najuticajnijih ljudi na svijetu na Bookstan je stigao zahvaljujući Hemonovom pozivu.
Na centralnoj festivalskoj pozornici predstavljena je i njegova knjiga „Atlas oblaka“ koju je u prevodu na bosanski jezik objavio Buybook.
„Mislim da pišem duge i kratke priče, ali ih ne uvezujem kao u romanu. Gradim niz kratkih priča, generalno uvijek tako radim i zato je ovo bio samo početak. Živio sam u Japanu otprilike godinu dana prije nego sam se vratio u domovinu. Obišao sam Hong Kong, Kinu, bio sam u Rusiji. Kada putujem, sa sobom uvijek imam svesku i puno vremena provodim sjedeći sam u kafićima i restoranima. Kada sjedim sam i ne radim ništa, izgleda kao da mi je dosadno i neko sa strane bi rekao: Pogledaj to nepoznato, tužno lice! Ako imam svesku sa sobom, djelujem tajnovito i vjerovatno opasno. Dok čekam hranu, pokušavam sabrati sva sjećanja iz tog dana, stvari i priče koje ne želim zaboraviti. Jednom sam se zapitao šta bi se desilo kada bih sve te priče spojio kao u efektu domina i šta ako priča koja dolazi ovisi o priči koja se desila prije. Ovu ideju sam dobio kad sam imao dvadeset osam godina i bio impresioniran svijetom“, dio je onoga što je David Mitchell rekao Hemonu govoreći o svom pisanju i pripovijedanju.
John Freeman, Bookstanov suosnivač i njegov prvi moderator, najveći poznavatelj savremene svjetske književnosti, bio je ponovno festivalski gost. I ova saradnja posljedica je želje Saše Hemona da domaću scenu internacionalizira i da Bookstan kao i njegove domaće i regionalne učesnike/ce poveže sa onima koji jesu u svijetu visoko pozicionirani/e ali koji imaju senzibilitet prema autorstvu koje nastaje van najznačajnijih i najvećih jezika. Osim što je predstavio svoju novu knjigu „Kako čitati pisca“ u izdanju Buybooka, te moderirao niz razgovora, uključujući onaj s otvaranja festivala kada je nastupao Geert Mak, te završni sa Aleksandrom Hemonom, Freeman je bio i predavač na Bookstanovoj radionici za mlade književne kritičare/ke koja se odvijala pod nazivom njegove knjige „Kako čitati pisca“.
„Pisanje o nekome je kreiranje nekoga“, riječi su kojima je Freeman otvorio svoju radionicu. Svaki grad je zbirka priča koje nisu ispričane, književnici koji su zaboravljeni, ljudi koji su preminuli, knjige koje se više ne čitaju, građevine i statue koje više nisu tu. Posao žurnaliste je da pronađe sve ovo i kreira duh vremena i prostora, da u svome tekstu približi jedinstvene živote čitateljima. Na primjeru J.D. Salingera, Freeman je sudionike radionice uputio kako intervjuirati književnika. „Nema srama u tome da nismo nešto pročitali,“ govori Salinger iz pozicije čitatelja, pojašnjavajući da ipak za kvalitetan žurnalistički rad je potrebno detaljno poznavati autora, kroz sve njegove pisane radove ali i kontekst vremena/misli.
Bookstanova edukacijska platforma kao jedan od najznačajnijih segmenata festivala ove godine se, uz tradicionalnu podršku Fonda otvoreno društvo Bosna i Hercegovina odvijala pod mentorstvom jednog od najznačajnijih regionalnih urednika Krune Lokotara. Uz pomenutog Freemana i Lokotara, polaznicima/cama, a ukupno ih je bilo 20 iz cijele regije, predavali/e su: Zoran Ferić, Nenad Veličković, Aleksandar Hemon, Dubravka Ugrešić, Nihad Hasanović, Emir Imamović Pirke, Gorčin Stojanović i Els Snick.
Els Snick je belgijska prevoditeljica sa njemačkog jezika. Kako se Snick specijalizarala za prevođenje i tumačenje pisca i novinara Josipa Rota, i sami sudionici radionice dobili su zadatak pročitati i analizirati odlomak o Jevrejskim migrantima u Americi. Snick je prisutnima približila Rotovo stvaralaštvo pokazujući da je za prevoditelja izrazito bitno znati kako čitati književnika jer se na tom zasniva i sami kvalitet prijevoda. Zbog vječito aktuelne teme, migracije, kojom se Josip Rot bavio u svom stvaralaštvu, nekolicina sudionika radionice i sami su  poželjeli stvaralaštvo ovog autora prevesti i približe regionalnom čitateljstvu.
Uz promociju knjige „Lisica“ na Bookstanovoj pozornici, književnica Dubravka Ugrešić svoje predavanje posvetila je književnom aktivizmu, govoreći da je potrebno razmatrati književnost van okvira čitanosti, prodaje i književnih nagrada iza kojih često stoje komercijalni razlozi. Autori, izdavaštvo i kritika morali bi raditi u najvišem standardu ili ne raditi nikako, bila je misao vodilja predavanja.

Petog dana radionice književne kritike na festivalu Bookstan učesnici su imali priliku slušati predavanje etabliranog redatelja, kolumniste i kritičara Gorčina Stojanovića. Njegovo dinamično predavanje imalo je za cilj da učesnicima radionice predstavi koji je to odnos između čitatelja/kritičara, djela i autora, odnosno da kaže Kako čitati pisca? Stojanović je, prije svega, jasno napomenuo kako on svakom djelu, bilo da bira naslov za predstavu ili nešto drugo, prvenstveno pristupa kao čitatelj, a tek kasnije kao redatelj i kritičar.

U uvodnim je trenucima spomenuo pisca Leonarda Ravenhilla ističući njegovu tvrdnju kako na svijetu postoje samo dva načina na osnovu kojih se umjetnost tretira. Prvi od njih je menadžerski, tj. da se na umjetnost gleda na ekonomsku disciplinu prodaje i potražnje, a drugi način je socijalno utilitarni, odnosno da se od umjetnosti traži društvena korist.
Predajući na radionici Aleksandar Hemon je govorio o procesu od pisanja do izdavanja jedne knjige.

„Svaki pisac se izlaže sudu javnosti i taj sud javnosti ne može se kontrolirati“, riječi su kojima je Hemon otvorio svoje izlaganje. Autor je dalje pojasnio kako funkcionira književna kritika u Americi, gdje često sami pisci pišu kritike pisaca i upravo iz straha od potencijalne kritike sutra ti tekstovi ostanu isprazni i nedovoljno objektivni. Prema njegovom mišljenju najbolji kritičar odvojen je od domena pisanja, ima slobodu u svom radu te se vodi nekim etičkim standardom koji ne bi smio mijenjati od djela do djela. „Mada sam pisao intimna sjećanja, kada se to ukaže u javnom prostoru, moram da prihvatim da će to biti izloženo javnom sudu“, rekao je autor dodajući da je njemu izrazito važno da to netko čita a kritičari su vrijedni jer su najposvećeniji čitaoci.
Na zatvaranju Bookstana najboljim polaznicima/ama radionice dodijeljene su nagrade. Nermin Šehić dobio je prvu, drugonagrađena je Katarina Kostić, treću nagradu osvojila je Elma Mujagić. Riječ je o novčanim nagradama dok je specijalna koja podrazumijeva godišnju pretplatu na izdanja Buybooka dodijeljena Adnanu Bajroviću.

Teško je u jedan festivalski rezime smjestiti sve učesnike/ce i opisati mnogobrojne programske cjeline koje su pratile do sada najuspješnije festivalsko izdanje. Uz istaknute holandske i belgijske književnike/ce po izboru Geerta Maka, iranske, francuske, američke, domaće i regionalne, te izdavačke kuće iz BiH i regije, te izniman angažman domaćih i međunarodnih moderatora/ica, treba na kraju svakako spomenuti emotivne susrete Bookstanove publike sa autorima koji više ne stanuju ovdje. Uz češće dolaske Aleksandra Hemona te promociju knjige „Nije ovo tvoje“ i jasan stav publike da nam u Sarajevu itekako nedostaje, najemotivniji i najposjećeniji Bookstanov događaj bio je razgovor s Miljenkom Jergovićem koji je vodio Gorčin Stojanović. Centralna tema bila je knjiga „Sarajevo, plan grada“ u izdanju zaprešićke Frakture, a povodom Jergovićevog dolaska Buybook je objavio reizdanje njegove kultne „Mame Leone“.
Ima više Sarajeva, parafraziraćemo Jergovića, ali je bez sumnje ponajbolje ono u vrijeme Bookstana.
Bookstanova direkcija se zahvaljuje publici i medijima na podršci te podsjeća bez koga četverodnevni praznik knjige ne bi mogao biti realizovan.

Otvoren treći Internacionalni festival književnosti Bookstan

0

Evropski i svjetski autori na trećem Bookstanu

Bookstan će i ove godine pored domaćih i regionalnih izdavačkih kuća i autora/ica  predstaviti inostranu književnu produkciju i niz najznačajnijih evropskih i svjetskih književnika/ica. Definišući osnovnu tematsku nit trećeg Bookstana pod nazivom Granice i ograničenja, ovogodišnji kurator festivala i jedan od najpopularnijih holandskih autora, Geert Mak, u suradnji sa Holandskom i Flamanskom fondacijom za književnost predstavlja holandske i belgijske autore. U programskim cjelinama koje obuhvataju zajedničke razgovore i individualna predstavljanja  pokušat će se odgovoriti na pitanja vezana za procese kolektivnog i kulturnog pamćenja te na neke od suštinskih dilema u vezi sa odnosom između književnosti i povijesti.

U pohodu na Balkan

Okosnica diskusija okruglih stolova i pojedinačnih predstavljanja u programu Granice i ograničenja biće razlike i kulturološke linije razdvajanja među pojedinim narodima, kako one stvarne i doslovne, tako i one metaforičke koje su produkt društvenih konstrukta. Moderirajući tri okrugla stola Granice i ograničenja, putopisac i novinar rođen u Iraku i nastanjen u Holandiji, Chris Keulemans, potvrđuje da njegovo zanimanje za previranja na Balkanu i težnja ka definisanju balkanske rute kao međuprostorne poveznice, ne jenjavaju. Keulemansova spona sa Bosnom i Hercegovinom započinje 1994. godine kada je u toku opsade grada posjetio Internacionalni teatarski festival MESS, nakon čega će ostvariti saradnju sa umjetnicima iz Sarajeva koja traje do danas.

U razgovoru sa Keulemansom u okruglom stolu Balkanska ruta pored kuratora Geerta Maka, učestvovali su juče Frank Westerman, holandski pisac i bivši novinar koji je svjedočio padu Srebrenice i napisao knjigu The Blackest Scenario / Najcrnji scenario kao odgovor na masakr. Pišući o intrigantnim društvenim i političkim temama, Westerman u svojim publicističkim knjigama čitatelje/ice navodi  na razmišljanje i propitivanje ustaljenih stavova o društvenim normama i historijskim mitovima koji su se smatrali za činjenice te tako prelazi granice publicističkog teksta za puku zabavu.

Osvjetljavanje uljeza

U okruglom stolu Uljezi učestvovat će  dvije belgijske autorice Griet Op de Beeck i Saskia De Coster. Nagrađivana spisateljica romana, Griet Op de Beeck do sada je izdala tri romana od kojih će u sklopu pojedinačnih predstavljanja na Bookstanu govoriti o romanu Dođi da te poljubim. Saskia De Coster, spisateljica i umjetnica dva puta je izabrana za jednu od deset najboljih autora ispod trideset i pet godina od strane dva holandska časopisa, a njen umjetnički rad obuhvata video materijal, vizualnu umjetnost i teatarske scenarije koji se mogu naći na YouTube kanalu i na koricama njenih knjiga.

Pored belgijskih spisateljica, u okruglom stolu Uljezi učestvovati će i Éric Faye, francuski pisac i novinar, poznat, između ostalog, po svojim esejima o  Ismailu Kadareu, renomiranom albanskom književniku.

Nostalgija koja prelazi granice

Učesnik dva okrugla stola, Uljezi i Nekad je bilo puno bolje, Guido Snel, trenutno predaje evropsku književnost na Univerzitetu u Amsterdamu, a granice vlastite države prelazi prevodeći  djela Miloša Crnjanskog, Daše Drndić, Miroslava Krleže, Aleksandra Tišme, Semezdina Mehmedinovića i Igora Štiksa.

U sklopu okruglog stola Nekad je bilo puno bolje na Bookstanu gostuje holandska autorica i prevoditeljica književnih tekstova s njemačkog jezika, Els Snick koja je svjetskoj javnosti najviše poznata po svom području specijalizacije koje obuhvata rad austrijskog pisca židovskog porijekla, Josepha Rotha. Pišući o Austro-Ugarskoj, Joseph Roth daje svoj doprinos ispisivanju nove svjetske povijesti, a analizirajući njegovo književno stvaralaštvo, Els Snick postaje vrhunska poznavateljica burne i zadivljujuće prošlosti na Balkanu.

Dašak Istoka na Bookstanu

U sklopu programske cjeline Književni most: Iran – BiH publika će imati jedinstvenu priliku prisustvovati predstavljanju iranskih autora i njihovog književnog i umjetničkog rada. Mostafa Mastoor, jedan je od najčitanijih savremenih iranskih pisaca u književnim krugovima poznat je kao iranski prevoditelj djela Raymonda Carvera, a njegova prva zbirka kratkih priča pisana je također u Carverovom maniru. Drugi iranski gost, Ali Asghar Mohammadkhani, vremenom se etablirao kao kulturni djelatnik na različitim pozicijama uredničkog direktora, sekretara različitih kulturnih institua i pisca što ga čini izvrsnim sagovornikom u programu  Uloga i odgovornost književnih festivala.

 O funkciji književnih festivala

 Pored domaćih i regionalnih gostiju, moderator okruglog stola Uloga i odgovornosti književnih festivala i direktor izdavačke kuće Buybook, Damir Uzunović će razgovarati sa Willemijn Lamp, suosnivačicom i jednom od direktorica književnog festivala Read My World u Amsterdamu, koja je pored brojnih pozicija u kulturnom sektoru bila i nekoliko godina odgovorna za otvaranje kulturne sezone u Utrechtu.  Još jedan gost, Ulrich Schreiber, može se pohvaliti bogatim i zapaženim iskustvom u organizaciji književnih festivala. Schreiber je isprva bio osnivač  Internationale Peter Weiss-Gesellschaft 1989. godine, a nakon toga i Berlinskog međunarodnog festivala književnosti (ILB) kojim do danas predsjedava kao direktor. Nastavljajući putem etabliranja književnih festivala, Ulrich Schreiber je osnovao Međunarodni festival književnosti Odessa koji se prvi put održao u Ukrajini 2015. godine.

David Mitchell u Specijalnom programu

Publika ovogodišnjeg Bookstana će imati izuzetnu priliku da u sklopu Specijalnog programa festivala prisustvuje razgovoru britanskog pisca David Mithella sa Aleksandrom Hemonom. Rođen u Southportu u Velikoj Britaniji, David Mitchell već nakon magistriranja Komparativne književnosti na Univerzitetu u Kentu počinje objavljivati  knjige i ubrzo postaje jedan od najprodavanijih autora širom Europe.   Povodom njegovog gostovanja u Specijalnom program Bookstana, u izdavačkoj kuća Buybook izlazi novo izdanje romana “Atlas oblaka”.

Autorice u programu Freeman’s

John Freeman, američki pisac, kritičar i urednik će u Specijalnom programu predstaviti svoju knjigu „Kako čitati pisca“, a u programu Freeman's  moderator prvog Bookstana će imati čast da ugosti i vodi razgovor s dvije svjetski poznate autorice. Jedna od njih, Athena Farrokhzad, je iransko-švedska pjesnikinja, dramaturginja i književna kritičarka. Organizirala je i veliki broj književnih događaja, vodila radio program nekoliko godina, a trenutno je uključena u kreativno pisanje u srednjim školama. Nadifa Muhamed, druga sagovornica čije će književno stvaralaštvo predstaviti John Freeman, rođena je 1981. godine u Somaliji i veoma rano je postala nagrađivana autorica čija su djela prevedena na četrnaest jezika. Pored njenog književno-umjetničkog rada, Mohamed redovno piše za The Guardian, New York Times, Lithub i Freeman’s.

Promocija bosanskohercegovačkog i regionalnog autorstva i izdavaštva jedna je od osnovnih zadaća Internacionalnog festivala književnosti Bookstan. Razgovorima o novim knjigama napisanim na našim jezicima biće ispunjen značajan dio trećeg festivalskog izdanja.
Na Bookstan, nakon duge pauze od prethodnog sarajevskog gostovanja, stiže Dubravka Ugrešić. Tim povodom izdavačka kuća Buybook objavila je roman „Lisica“ koji je nedavno nagrađen tportalovom nagradom za najbolji hrvatski roman. Ova knjiga još jedno je remek djelo najuspješnije autorice u svijetu koja potiče sa prostora bivše Jugoslavije. Takođe u izdanju Buybooka objavljene su i knjige Senke Marić, Nine Tikveše, Tanje Stupar Trifunović i Olje Runjić. Na Bookstanu će biti predstavljen roman „Kintsugi tijela“ Senke Marić, knjiga priča „I sreli su medu“ Nine Tikveše te knjige poezije „Razmnožavanje domaćih životinja“ Tanje Stupar Trifunović i „Lancunom preko glave“ Olje Runjić. Osim što ih potpisuju žene, ove knjige povezuje i jednak beskompromisan odnos prema književnosti, ogoljavanje i pisanje o najintimnijem, najbolnijem, onako kako to obično čine žene s talentom, bez spremnosti za dodvoravanje ikome. Senka Marić, Olja Runjić i Nina Tikveša ispisale su svojevrsne hronologije boli, njihove naratorice pišu o bolesti tijela i bolesti duše, o gubicima, o odlascima i onome što ostaje nakon borbi svake vrste. Tanja Stupar Trifunović novom knjigom potvrđuje vlastitu dominantnu poziciju na bh. poetskoj sceni te poigravajući se s mitologijom secira apsurdnu zbilju domaću.
Na Bookstanu će biti predstavljena nova knjiga Faruka Šehića, jednog od najuspješnijih Buybookovih autora. Objavljena u izdanju Frakture za Hrvatsku i Buybooka za BiH, pod nazivom „Priče sa satnim mehanizmom“ posvećena je, između ostalog, vječnom pitanju „šta je sve moglo biti od ljudi koji su ubijeni u ratu“. Rat i njegova refleksija na današnji život okvir je u koje su priče smještene, a kojim Šehić savršeno vlada.
Bookstan nastavlja okupljati one koji dijele iskustvo iste geografije odrastanja a današ žive i uspješno pišu na različitim stranama svijeta. To su, između ostalih, Aleksandar Saša Hemon, Miljenko Jergović, Emir Imamović Pirke i Refik Ličina.
Hemon, jedan od suosnivača Bookstana i njegov prvi kurator, tvorac No East. No West koncepta na festivalu će predstaviti novu knjigu pod nazivom „Nije ovo tvoje“ a koju je i ovoga puta prevela Irena Žlof. Hemonovo pisanje najbolje je opisati citatom Junot Díaz koja kaže: „Kad zatvorite oči, snaga Hemonovog kolosalnog talenta ostaje.“
Miljenko Jergović na Bookstanu će predstaviti jedno od svojih kapitalnih djela „Sarajevo, plan grada“ koje je objavljeno u izdanju zaprešićke Frakture. A publika Bookstana imaće priliku kupiti i reizdanje njegove kultne „Mame Leone“.
Distanca od skoro trideset godina od nastanka, brojne nagrade, prevodi, činjenica da je uvrštena u lektiru, neki su od razloga zbog kojih se ovoj knjizi treba ponovo vratiti i nekadašnji čitatelji/ice ali i oni koji će tek sada otkriti djelo na osnovu kojeg bi se mogla, ako bismo to željeli, napraviti rekonstrukcija nekadašnjeg svijeta i naših sretnijih i udobnijih života u njemu.
Neka vrsta rekonstrukcije, jednog zaboravljenog vremen, konkretno novopazarskog, ponuđena nam je i u knjizi „Dalge“ Refika Ličine. Ova „priča na sklapanje“ kako je autor zove lirska je razglednica jednog izgubljenog vremena, a Ličina, majstor pripovijedanja, još jedan je festivalski gost.
Emir Imamović Pirke će govoriti o svom novom romanu „Terorist“, ispisanom u prepoznatljivom pirketovskom maniru gdje nas vodi na nesvakidašnje putovanje suočavanja sa promjenama ponašanja onih koji su bili „fini mirni susjedi“ ili u ovom slučaju školski drugovi i koji u mladosti nisu pokazivali sklonosti za učestvovanje uz oružje u borbama za određene ideologije.
Novi roman u izdanju Buybooka koji potpisuje Zlatko Topčić pod nazivom „Uvertira“ takođe je dio festivalskog programa. Topčić je napisao veliki, višeslojni roman, koji je u najkraćem priča o umjetnosti i stradanju te njihovoj bolnoj isprepletenosti.
O stradanju i zločinama, u maniru najboljih satiričara naših književnosti, beogradski autor Tomislav Marković napisao je knjigu „Velika Srbija za male ljude“. S pozicije onih koji ne pristaju na igrokaz koji se zove „Srbija nije učestvovala u ratovima devedesetih“, Marković secira svaki segment politike koja je dovela do genocida. Ova obimna i značajna knjiga trebala bi se čitati uz podršku sedativa, ali se mora pročitati, u prvom redu da bismo znali kako pisati kada želimo da književnost nije zabava nego bolno, do kosti, zadiranje u ono o čemu se najčešće ćuti ili to barem čini zvanična politika.
Dvije knjige Bookstanovog programa povezuje jedan fotograf, onaj sarajevski najdraži, Milomir Kovačević Strašni, zvanični fotograf Bookstana od osnivanja festivala.
Njegove fotografije naći će u knjizi „Sarajevski gastronauti“ Nenada Velićkovića i „Pamfleti, manifesti i pokoja anegdota“ Seada Sekovića.
Faiz Softić i Mustafa Zvizdić takođe će biti dio programa predstavljanja Buybookovih izdanja, dok će Dobra knjiga predstaviti autora Hadžema Hajdarevića, a Synopsis Almina Kaplana. Iz regije nam stiže zagrebački Sandorf i beogradska Laguna. Laguna predstavlja Igora Marojevića a Sandorf Damira Pilića i Zorana Lazića.
Jedan od najangažovanijih portala u BiH tačno.net u Bookstanovom programu predstaviće svoju produkciju. Zenička izdavačka kuća Vrijeme predstavlja jednog od svojih najuspješnijih autora Selvedina Avdića koji je nedavno objavio iznimno važnu knjigu „Kap veselja“.
Crnogorski predstavnik na ovogodišnjem Bookstanu biće Stefan Bošković, autor nagrađivanog romana „Šamaranje“ i odlične zbirke priča ispisane nesvakidašnjim stilom pod nazivom „Transparentne životinje“.

 

 

Počeo treći Bookstan

0
Iza organizacije Bookstana stoji Izdavačka kuća “Buybook” a ovaj festival snagu crpi iz prisustva istaknutih književnih imena i predstavljanja njihovih najnovijih naslova, čime je postao prepoznatljiv u regionalnim i međunarodnim okvirima.

Osim produkcijskog i izdavačkog segmenta kao važnog doprinosa Festivalu, Bookstanov program obogaćuje i edukacijska platforma uz organiziranje radionica za književnu kritiku koje se ove godine realiziraju pod nazivom – Kako čitati pisca?, a uz angažman istaknutih međunarodnih predavača i mentorstvo urednika i književnog kritičara Krune Lokotara.

Jedna od specifičnosti Bookstana jeste i činjenica da mu, pored istaknutih međunarodnih autora, prisustvuju oni stvaraoci koji dijele iskustvo odrastanja unutar “iste geografije”, a danas žive van granica nekadašnje domovine i nerijetko pišu na stranim jezicima poput Aleksandra Hemona, Dubravke Ugrešić, Miljenka Jergovića … koji će, među ostalima, biti predavači na spomenutim radionicama.

Kako je najavljeno, Frank Westerman, David Mitchell, Eric Faye, Femke Halsema i Griet Op de Beeck samo su neki od festivalskih gostiju i gošći koji će govoriti o tome koliko književnici mogu doprinijeti razmišljanju i djelovanju izvan vlastitih granica.

Jedan od predavača na spomenutoj Bookstanovoj edukativno-kritičkoj radionici je i John Freeman, suosnivač Bookstana.

Istovremeno, poznati pisac i novinar, Chris Keulemans, u sklopu trećeg izdanja Bookstana, pojavit će se u ulozi moderatora programa okruglih stolova objedinjenih u tematsku cjelinu Granice i ograničenja, a o sve većem značaju Festivala svjedoči i najavljeni dolazak Urlicha Schreibera, direktora Međunarodnog književnog festivala iz Berlina, koji je najveći festival književnosti u svijetu.

Predfestivalska pres-konferencija bila je i prilika za predstavljanje bh. pisaca – Faruka Šehića, Olje Runjić, Nine Tikveša i Selvedina Avdića, koji su govorili o najnovijim literarnim ostvarenjima u kojima progovaraju o aktuelnim životnim temama i savremenoj epohi, opterećenoj brojnim nedoumicama i neizvjesnostima.

Prema kazivanju autora, radi se o djelima koja govore o pitanjima identiteta, prošlosti i budućnosti, strahovima i dilemama te psihološkoj drami savremenog čovjeka, nerijetko iz perspektive odbačenih i marginaliziranih protagonista.

Predavanje o akademskoj kritici sa Nenadom Veličkovićem

Drugog dana književne radionice „Kako čitati pisca?“ na Akademiji likovnih umjetnosti, voditelj radionice, Kruno Lokotar, polaznicima i polaznicama popratne aktivnosti književnog festivala Bookstan predstavio je Nenada Veličkovića koji je iz vlastite perspektive bh. pisca, profesora i novinara pričao o temeljnim odlikama književne kritike.

Fokusirajući se ponajviše na akademsku književnu kritiku kojom se bavi već desetak godina i predstavivši vlastitu knjigu „Laža i apanaža: o upotrebi književnosti u obrazovanju“, Veličković je u uvodu predavanja naglasio da se relativno mali broj ljudi zanima za pisane kritike akademske zajednice. U pokušaju da ukratko izloži i jednostavno sažme najbolji način pisanja književne kritike, uvaženi sarajevski profesor je polaznicima i polaznicama radionice savjetovao da književne tekstove čitaju na isti način kako je Laza Kostić čitao Jovana Jovanovića Zmaja, odnosno, sa simpatijama, poštovanjem i izuzetnim fokusom na sam tekst.

U nastavku predavanja, Veličković je ponovio činjenicu o važnosti književnosti na privatnom planu gdje ona postaje ogledalo vlastitih propitivanja, misli i svijesti, te se ne bi trebala smatrati za puku distrakciju i bijeg od pojavne stvarnosti. Pored njenog značaja za pojedinca, književnost ne gubi na važnosti kada se iz privatnog prenese u javni diskurs jer postaje forma kolektivnog i kulturnog pamćenja koja je, za razliku od historije, mnogo sugestivnija. Zamišljajući prošlost više u slikama iz književnosti nego na osnovu povijesnih činjenica, omogućava se ispisivanje nove prošlosti koja govori o pričama običnog čovjeka i pojedinca pri čemu se nikada ne smije zaboraviti da iz umjetnosti pisane riječi čitamo upravo ono što ona jeste – književnost i nadasve fikcija.

Nenad Veličković je u toku predavanja kao primjere posljedica pojednostavljene književne kritike naveo indoktrinaciju u obrazovnom sistemu i nepotpune interpretacije djela Ive Andrića  zbog kojih nastaju stavovi o njegovoj tzv. antimuslimanskoj poetici. Međutim, tumačeći Andrićevo djelo u njegovoj  cjelovitosti, postaje jasno da je glavni lik njegovog opusa upravo pojedinac gurnut u granice podijeljenog svijeta što ni u kojem slučaju ne treba razumjeti kao bilo koju vrstu autorove pristrasnosti, već glas protiv   potiskivanja supostojanja i jedinstva različitosti.

S obzirom da književnost nikada nije samo zabava, već počesto i ideološko sredstvo, Veličković je na kraju predavanja ponovio da dobre kritike ne može biti bez podjednako dobre analize što je u stanju da prepozna, iznese i dekonstruira ideološke teze kako bi se smanjila pojava učitavanja iskrivljenih i neodgovarajućih konteksta u tijela književnih tekstova.

Poziv za stipendiju za mlade knjizevne kriticare/ke, kolumniste/ice, novinare/ke i studente/ice

0

Povodom Trećeg internacionalnog festivala književnosti Bookstan, koji će se održati od 4. do 7. jula 2018. godine, izdavačka kuća Buybook dodjeljuje dvadeset stipendija za edukativno-kritičku radionicu pod nazivom Kako čitati romanopisca?, koja će trajati od 30. juna do 7. jula 2018. godine.
Prijavu je potrebno poslati na e-mail adresu radionica@buybook.ba do 28. maja 2018. godine. Prijava za dodjelu stipendija treba sadržavati ispunjen prijavni obrazac, biografiju i dva autorska rada iz oblasti književne kritike, esejistike, znanstvene publicistike, a u obzir dolaze i stručni i naučni radovi, te književne i/ili novinarske kolumne.
Stipendija je namijenjena studentima/cama i književno-umjetničkim kritičarima/kama. Na poziv se mogu prijaviti mladi od 18 do 30 godina koji aktivno govore engleski jezik.
Zadaci za kandidate koji prođu selekciju bit će podijeljeni u tri segmenta:
Prva faza je pisanje teksta u formi novinska književna kritika koji se treba dostaviti do 22. juna, a zadatak će biti naveden u pozivnom pismu.
Druga faza podrazumijevat će zadatke koji se tiču praćenja događaja Festivala; navedeni tekstovi bit će objavljeni na društvenim mrežama i web-stranicama Buybooka i Bookstana.
Treća faza je pohađanje predavanja i radionica s uglednim predavačima u vrijeme trajanja programa.
Voditelj ovogodišnje radionice je Kruno Lokotar, istaknuti urednik i referentna ličnost u današnjem izdavaštvu. Zaslužan je za afirmaciju brojnih autora/ica koji/e danas čine centralni dio regionalne književne scene, te je pokretač brojnih književnih festivala i književnih nagrada.
Pored Krune Lokotara, učesnici/e će imati priliku slušati još osam predavača.

Stipendija pokriva troškove radionice i hranu, te smještaj u hostelu i troškove autobuske karte za učesnike koji dolaze izvan Sarajeva.
Stručni žiri odabrat će dvadeset polaznika/ica programa kojima će po realizaciji zadatka biti dodijeljena priznanja, a najboljima i nagrade.
Svi odabrani učesnici/e obavezni su da prisustvuju cijelom programu radionice i festivala u trajanju od 30. juna do 7. jula 2018. godine.
Nepotpune prijave neće biti razmatrane. Zvanične potvrde učešća poslat ćemo odabranim kandidatima najkasnije do 08. juna 2018. godine, uz detaljniji program rada i potrebne logističke informacije.

Najava drugog dana Bookstana

0

U okviru drugog dana drugog Internacionalnog festivala Bookstan, bit će upriličen raznolik program, u vidu promocija knjiga savremene bh književnosti, literature iz regije, autora njemačkog jezika, zatim okruglog stola na temu malih jezika i politika prevođenja, te promocije književog portala Proletter iz Podgorice. U bašti knjižare Buybook, od 12 sati bit će održana promocija knjiga Amera Tikveše, objavljene u izdanju Buybooka, koju će moderirati profesor Edin Pobrić.
Od 13:30, u bašti knjižare Buybook, bit će upriličena promocija triju knjiga poezije, objavljenih  u okviru edicije Nova osjećajnost Izdavačke kuče Vrijeme iz Zenice. U okviru ove promocije, bit će predstavljena djela: “Neće biti djece za rat”, Dijale Hasanbegović, “Gutač nula”, Vuka Rodića i “Ježene kožice”, Darka Cvijetića. Promociju će moderirati pjesnik i urednik u IK vrijeme, Marko Tomaš.
U 15:00 na ALU biće upriličen okrugli sto pod nazivom Mali jezici, politike prevođenja. U 17:30 na ALU snovu knjigu redstavlja suosnivač Bookstana, jedan od najznačajnijih američkih kritićara I urednika John Freeman s kojim će razgovarati bh. Književnica Adisa Bašić.
U 19:00, takođe na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Bookstan predstavlja jednog od najznačajnijih regionalnih autora, hrvatskog književnika Damira Karakaša s kojim će razgovarati Buybokova urednica Kristina Ljevak.
U programu posvećenom njemačkom jeziku u 20:30 na ALU gostuje jedan od najznačajnijih autora s njemačkog govornog područja, pisac Ilija Trojanow. S njim će razgovarati književnik I kritičar Dragoslav Dedović.
Program drugog dana Bokstana završavamo u bašti Buybooka gdje će Marko Pogačar I Vladimir Đurišić predstaviti književni portal Proleter.

sve o autorima/cama možete pronaći na www.bookstan.ba
pratite nas i uživo na Facebook stranici Bookstana

„Mala škola pisanja i mišljenja“, ključni segment edukacijskog dijela ovogodišnjeg Bookstena počela je s radom već u subotu. Dvadeset troje mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine i regije do kraja Bookstana slušaće predavanje nekih od najznačajnijih autora/ica iz naše zemlje, regije i svijeta.
Škola je poćela uvodnim predavanjem profesora Nerzuka Ćurka pod čijim mentorstvom se realizuje ovogodišnja edukacija za buduće književne kritičare i kritičarke.
„Cilj radioničkog formata je potaknuti buduće književne kritičare/ke na drugačije promišljanje o važnim kulturnim i književnim silnicama u današnjem društvu i njihovom odnosu prema suvremenim geopolitičkim strujanjima“ dio je iz uvodnog obraćanja profesora Ćurka na prvom danu „Male škole pisanja i mišljenja“.
Čitanje kao preduslov pisanja, tema je kojom je započeo drugi dan Bookstanove radionice književne kritike, a o čemu je polaznicima govorio Ozren Kebo, poznati bh. novinar, urednik i književnik.
Bez sistematskog čitanja, nije moguće ostvariti potpuni spisateljski potencijal, a kako bi potkrijepio svoju tezu, Ozren Kebo je iznio niz književnih primjera, citata, kao i vlastito čitateljsko i spisateljsko iskustvo. Diskusija, koja je uslijedila nakon uvodnog izlaganja, dotaknula je širi kontekst iznesenog fenomena: pisanje, čitanje i prikupljanje građe u svijetu obilježenom društvenim mrežama, na što se nadovezala ideja demokratičnosti koja omogućava pisanje i komentiranje, bez obzira na profesionalnu podlogu. Teme koje su otvorene dijelom su se nadovezale na predavanje profesora Tarika Haverića usmjereno na otkrivanje ideologija u tekstu i piščeve intencije. Lucidnim zaključcima i primjerima iz suvremene političke stvarnosti, Tarik Haverić je uputio polaznike na drugačije iščitavanje i kritičko promišljanje o tekstovima koje čitaju.
Izlaganja Ozrena Kebe i Tarika Haverića, moguće je objediniti tezom da je kritičarima jedini alat sistematsko čitanje, pomoću kojeg stiču nova znanja i šire vrata percepcije. Korak nakon čitanja, otkrivanje je raznih ideoloških instanci, koje prodiru u polje književnosti, i koje kritičar mora demistificirati.
Fašizma u medijima i suvremena produkcija književnih časopisa, tematske su cjeline obrađivane na trećem danu „Male škole pisanja i mišljenja“. Viktor Ivančić, mag novinarstva – kako ga je nazvao Nerzuk Ćurak – u prvom je dijelu upoznao polaznike s rastućom fašizacijom društva koja zauzima sve više medijskog prostora. Primjerima iz dnevnih novina, Ivančić je polaznicima objasnio smisao i ideju satire kao žanra koji nam daje odmak od realnosti, izaziva nelagodu, ali i omogućuje drugačije prikazivanje određenih društvenih fenomena. Pisanjem bi ti fenomeni izgubili slikovitost i smisao – elemente koje naglašava i omogućava satirički prikaz. Koristeći savremeni fašizma kao lajtmotiv svojeg predavanja, Ivančić je iznio teze o položaju današnjeg novinarstva, ulozi satire, kao i same fašizacije koja se manifestira kroz niz formi, a ona središnja je obesmišljavanje kategorije istine i laži. Takav nam diskurs, istaknuo je Ivančić na kraju, nalaže da razne ideologije nazivamo njihovim pravim imenom.
Drugi je dio predavanja bio posvećen savremenoj produkciji i položaju književnih časopisa, a izlaganje je i raspravu vodio književnik i književni kritičar Nenad Rizvanović, koji je i urednika književnog časopisa Behar. Historijsko-teorijskim uvodom, Rizvanović je polaznike upoznao s bitnim društveno-kulturnim kretanjima koji su utjecali na razvoj i značaj književnih časopisa, ističući kako je izdavaštvo jedan od prvih uspješnih kapitalističkih projekata. Diskusija, vođena nakon uvodnog izlaganje, uglavnom je bila usmjerena na značaj književnih časopisa danas, njihov utjecaj na društveno-kulturnu situaciju podneblja u kojem izlaze te o raspoloživosti i dostupnosti takvih specijaliziranih časopisa u vremenu virtualne kulture.

Obrađivane tematske cjeline na trećem predavanju, polaznicima su omogućile uvid u neka značajne ideološke instance u savremenom novinarstvu, posebno temom fašizacije, te ih uputile na kritičko promišljanje i valoriziranje kako medijskog, tako i suvremenog književnog prostora koje su polaznici odredili kao platformu svojeg djelovanja.