Jasenovac

Polaganjem vijenaca u Kozarskoj Dubici na Spomen-obilježju Donja Gradina i svečanom akademijom bit će obilježen 22. april – dan proboja posljednje preživjele grupe logoraša iz zloglasnog ustaškog logora Jasenovac.

Na dan proboja 22. aprila 1945. godine u ovom logoru bila su zarobljena 1.073 logoraša, od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš. Prema istraživanjima stručnjaka, u periodu između 1941. i 1945. godine u Jasenovcu je ubijeno oko 800.000 djece, žena i staraca, a među stradalima je bilo najviše Srba, Jevreja i Roma.

Martelly je pobijedio u drugom krugu, osvojivši 67,57 posto glasova, saopšteno je danas u Port-au-Prencu.

Preliminarni rezultati objavljeni 4. aprila pokazali su da je Martelly u drugom krugu, održanom 20. marta, porazio suparnicu Mirlandu Maniga/70/, koja je osvojila 31,74 posto glasova.

Martelly će preuzeti petogodišnji mandat 14. maja, a nalaziće se na čelu obnove Haitija, opustošenog razornim zemljotresom u januaru 2010. godine.

On će dužnost 56. predsjednika Haitija preuzeti od dosadašnjeg šefa države Renea Prevala.

Arnold Schwarzenegger

Arnold Schwarzenegger, koji je nakon uspješne filmske karijere postao guverner Kalifornije, mogao bi biti imenovan za novog šefa EU-a, objavili su američki mediji.

Šezdesettrogodišnjeg bivšeg “mister univerzuma”, koji je rođen u Austriji, bliski saradnici savjetuju da se vrati u Evropu kako bi vodio EU, objavio je magazin “Newsweek”.

“U narednih nekoliko godina, EU će tražiti mnogo uglednijeg predsjednika, nekoga ko može da ujedini Evropu”, rekao je za magazin bivši šef Schwarzeneggerovog kabineta Tery Taminen.

Taminen je dodao da Francuzi ne žele Nijemca, a Nijemci ne žele Italijana.

“Da li će, ukoliko bude izabran Evropljanin koji je otišao u SAD, biti oživljena vizija Washingtona ili Džefersona o novoj i ujedinjenoj Evropi”, izjavio je Taminen.

Nakon što je Schwarzeneggeru istekao drugi mandat na funkciji guvernera Kalifornije, u medijima se raspravlja da li će on nastaviti svoju karijeru u politici ili će se vratiti filmu.

Jedino je izvjesno da se on ne može kandidovati za predsjednika SAD, jer je ta funkcija omogućena samo licima rođenim na američkoj teritoriji.

Nedavno se Schwarzenegger sastao s britanskim premijerom Davidom Cameronom, koji je u šali rekao da bi trebalo promijeniti ustav SAD da bi se bivši glumac mogao kandidovati za predsjednika.

U međuvremenu, Arnold Schwarzenegger se vratio na veliki ekran kao super heroj iz crtanog filma po imenu “Guvernator”, pozajmivši svoj glas liku iz crtane televizijske serije.

Njegov lik je poluizmišljeni bivši političar, koji se povlači iz politike i vodi dvostruki život kao ulični borac protiv kriminala.

Tvorac crtanog lika je Stan Lee, koautor “Spidermana”.

Fidel Castro

Fidel Castro potvrdio je u članku koji je u utorak objavila državna štampa da se povlači sa čela Komunističke partije Kube i zatražio da napusti središnji odbor.

„Raul (Castro) je znao da neću prihvatiti nikakvu odgovornost u stranci“, izjavio je on u tekstu objavljenom na internetskoj stranici Cubadebate.cu, kako bi objasnio svoje odsustvo iz novog središnjeg odbora Komunističke partije koji je izabran u ponedjeljak na 6. kongresu stranke.

Osamdesetčetverogodišnji Castro bio je prvi tajnik središnjeg odbora od osnivanja stranke 1965. godine.

Prema zvaničnim dokumentima objavljenim u ponedjeljak, šesti kongres Komunističke partije Kube odobrio je program reformi i otvaranja koje je predložio predsjednik Raul Castro kako bi se „popravio“ socijalistički model na snazi već pola vijeka.

Na kongresu KPK-a, koji je počeo u subotu, bit će izabrano vodstvo stranke.

Rezultati izbora i pojedinosti o odobrenim mjerama trebali bi biti objavljeni u utorak na zatvaranju kongresa predviđenom za podne.

Fidel Castro je prepustio vodstvo KPK-a svome bratu Raulu, na kojega je zbog zdravstvenih razloga već prenio predsjedničke ovlasti 2006. godine.

Libijska državna televizija je izvijestila, ne navodeći više detalja, da su snage Alijanse u nedjelju napale i Sirt, Gaddafijev rodni grad, istočno od glavnog grada, prenio je Reuters.

Intenzivno bombardiranje Ajdabiye teškom artiljerijom uslijedilo je dan nakon što je najmanje osmero ljudi ubijeno, a 27 ozlijeđeno u napadu Gaddafijevih snaga na pobunjeničke položaje, saopćili su bolnički izvori, javio je AFP.

Nije bilo odmah jasno da li u napadu na ovaj sjeveroistočni grad ima žrtava. “Oni (Gaddafijeve snage) udaljeni su oko 20 kilometara. ispaljuju na nas rakete tipa ‘grad’”, rekao je jedan pobunjenik.

Istovremeno, u toku je operacija spašavanja izbjeglica iz Misrate, jedinog pobunjeničkog uporišta na zapadu Libije koje Gaddafijeve snage sedmicama drže pod opsadom, gdje bi trebalo da pristane grčki brod kojim će se izbjeglice prevesti.

“Brod prevozi 500 tona humanitarne pomoći, lijekova i hrane, četiri ambulantna vozila i tri liječnika koja će zamijeniti svoje kolege”, rekao je Jeremy Haslam iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), koji predvodi ovu operaciju, ističući da bi brod trebalo da u luci preuzme više od 1.000 najugroženijih izbjeglica.

Prema podacima IOM-a, u kampovima oko Misrate nalazi se oko 10.000 izbjeglica koje nisu državljani Libije, a koje žive u lošim uvjetima, bez dovoljno vode, hrane i lijekova.

Ranije u nedjelju pobunjenici su rekli da su snage libijskog lidera granatirale Misratu i ubile najmanje šest, a ranile 47 ljudi.

Navodeći izjave izvora iz NATO-a i Sjedinjenih Država, uticajni američki list piše da nedostatak municije pokazuje da su Velika Britanija, Francuska i druge evropske zemlje ograničene čak i pri izvođenju relativno male vojne akcije.

Nedostatak naoružanja, zajedno s ograničenim brojem letjelica koje im stoje na raspolaganju, pojačao je zabrinutost pojedinih zvaničnika, koji se pitaju da li SAD mogu da nastave da izbjegavaju vraćanje zračnim udarima, navedeno je u izvještaju.

Za sada, komandant NATO snaga (general Charles Bouchard) nije pozvao Amerikance da se vrate udarima, ali nekoliko američkih zvaničnika, kako piše Washington Post, predviđaju da će biti pozvani natrag u operaciju.

Trenutno samo šest od 28 zemalja NATO provodi zračne udare u Libiji, dok Francuska i Velika Britanija učestvuju u polovini njih.

Polovinu provode Belgija, Danska, Norveška i Kanada, prenosi France Presse.

Moussa Koussa

Bivši šef libijske diplomatije Moussa Koussa upozorio je da bi Libija mogla da postane “nova Somalija” ako izbije građanski rat.

“Pozivam sve strane da spriječe građanski rat u Libiji”, rekao je britanskoj mreži BBC Koussa, najviši zvaničnik koji je napustio tu sjevernoafričku zemlju i otišao u Londonu.

“To bi moglo da izazove takvo krvoproliće da bi Libija postala nova Somalija”, kazao je on.

Koussa se odlučno usprotivio ideji o podjeli Libije i ocijenio da je jedinstvo zemlje nužno za svako rješenje za krizu u njoj.

“Rješenje za Libiju poteći će od samih Libijaca, kroz demokratski dijalog”, kazao je bivši ministar vanjskih poslova, koji je 30. marta neočekivano doputovao u London i podnio ostavku na funkciju u libijskoj vladi.

“Moja zemlja prolazi kroz teška vremena. Kada su nestale sigurnost i stabilnost, odlučio sam da podnesem ostavku. Više nemam kontakte s libijskim režimom”, kazao je nekadašnji bliski saradnik Gaddafija.

Libijski pobunjenici su odbacili inicijativu Afričke unije za primirje, koju je libijski lider Moammar Gaddafi prihvatio i poručili da Gaddafi i njegovi sinovi moraju da odu s vlasti.

Ministri odbrane Italije, Velike Britanije i Francuske u utorak treba da razgovaraju o jačanju vojnog pritiska na Gaddafija.

NATO je proteklog vikenda intenzivirao napade na Gaddafijeve snage pošto su pobunjenici optužili zapadnu koaliciju za sporost.

Britanija i Francuska učestvuju u operaciji provođenja zone zabrane letova iznad Libije, dok talijanski avioni učestvuju u misiji prepoznavanja antiavionskih radara, ali ne pucaju, niti bacaju bombe.

Sukobi u Libiji traju od 15. februara, kada su se opozicione snage pobunile protiv Gaddafijevog režima.

Jurij Gagarin

Rusija danas obilježava 50 godina od prvog istorijskog poduhvata legendarnog Jurija Gagarina, prvog čovjeka koji je 12. aprila 1961. godine odletio u svemir, i početak ere svemirskih letova s ljudskom posadom.

Ovaj jubilej biće obilježen širom svijeta. Tako će u više ruskih gradova biti održani brojni koncerti, izložbe, a u Kremlju sastanak zvaničnika četrdesetak stranih svemirskih agencija.

U sjedištu UN otvorena je izložba fotografija, a u Londonu će biti postavljen Gagarinov kip.

Predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev trebalo bi da danas da posjeti centar za kontrolu kosmičkih letova u predgrađu Moskve gdje će direktno putem video-linka razgovarati sa trenutnom posadom na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

Nešto kasnije tokom dana trebalo bi da na ceremoniji u Kremlju podijeli odlikovanja kosmonautima i veteranima osvajanja kosmosa.

Premijer Rusije Vladimir Putin će se u Ukrajini sastati sa liderima ove bivše sovjetske republike, gdje će, takođe, biti održana izložba posvećena Gagarinu.

Putin će razgovarati sa ruskim i ukrajinskim kosmonautima.

Ruski premijer prethodno je izjavio da je Jurij Gagarin bio čovjek koji je promijenio svijet.

Gagarin je poginuo 27. marta 1968. godine pri rutinskom letu u nesreći aviona “Miga” koja je najvjerojatnije bila povezana s atmosferskom sondom koju je htio izbjeći, navodi se u arhivskim dokumentima objavljenim u petak. Njegov pepeo pohranjen je u Kremaljskom zidu.

Povodom 50 godina od svemirskog leta Jurija Gagarina napravljen je film “First Orbit” koji rekonstruiše svih 108 minuta leta. Ne postoje originalni snimci iz kapsule “Vostok 1″ u kojoj se Gagarin nalazio, ali zato postoji audiosnimak njegovih komentara.

Njegov glas montiran je na odgovarajuće snimke onoga što je Jurij Gagarin mogao vidjeti na svom letu oko Zemlje, koje je snimio italijanski astronaut Paolo Nespoli na MSS.

Moamer Gadafi

Libijski lider Moamer Gadafi prihvatio je plan za okončanje sukoba u toj zemlji, koji je predložila Afrička unija, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Južnoafičke Republike Jacob Zuma. Zuma, koji je s još četvoricom južnoafričkih čelnika razgovarao s Gadafijem u Tripoliju, pozvao je NATO da prekine zračne udare na vladine ciljeve kako bi omogućio uspostavu primirja. Za sada nije poznato što je navedeno u planu koji je libijskom čelniku u nedjelju predstavila delegacija AU-a, prenosi Reuters.

Pobunjeničke snage su za sada u više navrata isticale da neće prihvatiti ništa drugo do okončanje Gadafijeve višedesetljetne vladavine, a libijski dužnosnici da se Gadafi neće povući.

“Izaslanstvo brata lidera (Gadafija) je prihvatila ‘mapu puta’ koju smo predstavili. Moramo dati šansu primirju”, rekao je Zuma. On je najavio da će se izaslanstvo AU-a u ponedjeljak sastati s liderima pobunjenika u Benghaziju. “Izaslanstvo će u ponedjeljak nastaviti rad, sastati se s drugom stranom, razgovarati sa svima i predstaviti političko rješenje za probleme u Libiji”, kazao je južnoafrički predsjednik.

Potres je zabilježen u 23.32 sata na dubini od 49 kilometra, saopćio je Američki geofizički institut. Epicentar potresa je bio u Pacifičkom okeanu, 66 kilometara istočno od grada Sendaija, u regiji Miyagi.

Upozorenje na cunami je ukinuto sat i po nakon što je izdato jer nije bilo nenormalno visokih valova.

Agencija za nuklearnu sigurnost je saopćila da nijedna atomska centrala u regionu nije pretrpjela oštećenja, Osoblje koje je radilo na mjestu havarisane centrale Fukushima Daiichi iz predostrožnosti je evakuirano u unutrašnjost zemlje, prenio je AFP.

Oko 3,3 miliona domaćinstava je ostalo bez električne energije, saopćila je lokalna električna kompanija Tohoku Electric Power.