Kratki film – “Ovo je bila moja osnovna škola”

Ekipa Udruženja za kulturnu i medijsku dekontaminaciju posjetila je mjesto Vojskova u opštini Odžak, gdje su u područnoj školi Vladimira Nazora održali radionice na temu video aktivizma.

Pored radionica prikazivani su crtani filmovi producirani i smišljeni za djecu iz područija pogođenih poplavama koje su se desile u Bosni i Hercegovini. Radionici je prisustvovalo sedamnaestero djece od prvog do petog razreda Osnovne škole Vladimira Nazora.

Vojskova se nalazi nedaleko od granice sa Hrvatskom i nekih 4 kilometra od rijeke Save. Svake školske godine školu pohađa oko trideset djece. U vrijeme poplava visina vode je bila do dva metra.

Danas, škola u Vojskovoj je u neupotrebljivom stanju, dok u Javnoj kuhinji MZ Vojskova svakodnevno podijele do 350 obroka.

Ad Hoc Aktivizam je naziv kurikuluma neformalnog obrazovanja kreiranog od strane osoblja Udruženja za kulturnu i medijsku dekontaminaciju u suradnji sa eFM studentskim radijom.

NAPOMENA: Ovaj video su osmislila i snimila djeca od prvog do petog razreda Osnovne škole Vladimira Nazor.

Projekat je podržan od strane UNICEF-a.

Književnost Na Radiju – Amer Tikveša “Bez Posla”

Ako se može govoriti o duhu bilo kojeg grada, pa i Sarajeva, onda treba reći da sarajevakoja pamtimo ima najmanje tri – prijeratno, ratno i ovo poslijeratno. Svako od njih ima neki svoj „duh“ kao amalgam najrazličitijih pojavnosti života u tom gradu u nekom od tih vremena. Jedno od mjesta gdje ste u ozračju duha poslijeratnog Sarajeva jest taksi i autor ove zbirke je to dobro registrirao i literarno uobličio. Ovu knjigu ne treba shvatiti kao destrukciju jednog mita već svođenje priče o njemu na pravu mjeru.

Izvrsno štivo, jedno od rijetkih a još rjeđe dobrih koje pokušava literarno apsorbirati raznolikost i smisao života u poslijeratnom Sarajevu.

Enver Kazaz

Amer Tikveša je profesor književnosti naroda BiH sa završenom Visokom školom novinarstva Mediaplan i s titulom magistra iz oblasti rodnih studija. U njegovoj profesionalnoj biografiji preovladava rad u prosvjeti, novinarstvu te u nevladinom sektoru na polju izgradnje mira i afirmacije građanske hrabrosti

Književnost Na Radiju- Farah Tahirbegović “Papak”

Farah je bila naša prijateljica i saradnica. U programu eFM radija zajedno sa producentom Srđanom Babićem realizovala je serijal “Priče Sa Govornom Manom”.

Farah je Pismo roditeljima napisala i objavila 1993. godine u Ljubljani, gdje je bila u izbjeglištvu. Tu knjigu je uredio i objavio bh. pisac Josip Osti a objavila Vodnikova domačija, gdje su se između 1992. i 1996. godine okupljala djeca izbjeglice iz Bosne i Hercegovine.

 

Farah Tahirbegović je rođena 6. aprila 1973. godine u Sarajevu. Odrasla je u Zenici gdje je završila osnovnu, srednju i muzičku školu. Budući da je knjiga njena prva, velika i istinska ljubav upisuje studij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na odsjeku Opća književnost i bibliotekarstvo. Zbog rata privremeno napušta studij i Sarajevo te nekoliko narednih godina živi u Ljubljani. Godine izbjeglištva provodi gradeći za sebe i mnoge oko sebe dom i domovinu od jedinog što možeš ponijeti sa sobom kada odlaziš iznenada i ne želeći to. Ogromno znanje, veliku strast, snažnu ljubav i nesebičnu želju da ih podijeliš sa drugima. Zbog jezičke barijere, te birokratske nefleksibilnosti, studij književnosti nije mogla nastaviti u Ljubljani ali u tom periodu intezivno radi objavljujući prozne tekstove u ljubljanskom časopisu IZI, urednika Zorana Mutića, vodi radionice za djecu iz BiH gdje ih uči svirati i uređuje sa njima časopis Planinček.

Njen rad u okviru Književne radionice Kulturnog vikenda djece iz BiH u Vodnikovoj Domačiji rezultirao je objavljivanjem knjige „Pismo roditeljima”, 1993. godine. Dvije godine kasnije inicira osnivanje neobične muzičke grupe Dertum, koja na prebogatoj bosanskoj i makedonskoij muzičkoj tradiciji kreira moderan zvučni izražaj. Objavili su dva albuma i održali brojne koncerte. Po povratku Farah je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na odsjeku Opća književnost i bibliotekarstvo. Veliki je broj projekata, poslova i aktivnosti kojima se bavila u narednom periodu. Radila je u časopisu Lica, Festivalu MESS, organizaciji aktivnosti teatarskog festivala EX PONTO (SLO) u Sarajevu, organizaciji konferencija PEN Centra BiH, učestvovala je u programima Europskih književnih susreta, bila web urednica, urednica on line magazina podroom.ba, sekretar Udruženja Literarnih stvaralaca izdavača i knjižara LIK BiH.

U sarajevskom Buybooku gdje je radila kao izvršna urednica zadužena za odnose sa javnošću dala je nemjerljiv doprinos izdavaštvu, ne samo svoje matične kuće nego i izdavaštvu Bosne i Hercegovine uopšte. Uredila je desetine knjiga koje je objavio Buybook, pokrenula nove biblioteke, uložila izuzetno veliki trud na uspostavljanju veza između autora, izdavača i distributera u regiji. Bila je idejni osnivač projekta Sevdah Ripablik sa Damirom Imamovićem.

Nakon nekoliko godina ozbiljnog izučavanja i istraživanja sevdalinke sa Damirom se upustila u svoj, vjerovatno najvažniji i najzahtjevniji poduhvat, publikovanje monografije Zaima Imamovića, “Pjesme srca moga”. Preminula je u petak, 2. juna 2006., u trideset i trećoj godini.