Medijska pedagogija – Nastavnički filmovi

0

Udruženje za Kulturnu i Medijsku Dekontaminaciju/eFM radio realizovao je niz radionica za prosvjetne radnike u BiH u okviru obrazovnih programa koje  TPO Fondacija sprovodi u okviru projekta “Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju IKDE”. Program sadrži niz aktivnosti koje se odvijaju u bh. školama, a u saradnji sa kantonalnim ministarstvima obrazovanja, s ciljem smanjenja i prevencije vršnjačkog i rodno-zasnovanog nasilja u školama.
Medijska pedagogija pomaže da se razumije kako mediji nisu neutralni i da mogu stvarati hegemonijsku sliku svijeta, ali i zagovarati određene ideologije, ali isto tako mogu služiti promociji dobra, empatije, izgradnji mira i poštivanju ljudskih prava.
Kroz različite vidove obuke, seminara i takmičenja nastavnici/e i učenici/e se osposobljavaju ne samo da pripreme zanimljive medijske sadržaje koji se mogu koristiti kao atraktivni pedagoški alati u nastavi i vannastavnim aktivnostima, već i da kreiraju novu medijsku kulturu u prostoru škole i lokalne zajednice – kulturu odgovornosti i angažiranog građanstva.

Ovi kratki filmovi su nastali na radionicama iz oblasti medijske pedagogije koje je organizirala TPO Fondacija u okviru  projekta IKDE (“Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju”) .
Pomenute radionice imaju za cilj da se nastavnici i  nastavnice upoznaju sa osnovama filmske i video naracije, savladaju osnovne tehnike korištenja audio i video tehnologija  potrebnih za snimanje kratkih filmova i video radova, filmskih žanrova poput kratkog dokumentarnog filma i kratkog video  rada, tzv. ”social spota”, da se upoznaju sa open source programima namijenjenim za montažu kao i osnovama elemenata  montaže i kadriranja. Ideja vodilja ovih radionica je ne samo upoznavanje nastavnika i nastavnica sa dostupnom video i  audio tehnologijom u službi obrazovanja, već ujedno i kreiranje uvjeta i izvora informacija koji će kasnije tokom, ali i  mimo realizacije ovog projekta ostati u službi pedagoškog rada sa trenutačnim i budućim učenicima i učenicima.
Ove radionice predstavljaju uvertiru u trogodišnji projekt čiji je cilj prevencija i smanjenje nasilja u školama kao i  jedan vid promišljanja o ovome duboko ukorijenjenome problemu u cjelokupnom društvu. Filmovi proizašli iz ovih radionica  koristit će se i tokom međunarodne kampanje ”16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”.


Linkovi za svaki film posebno:

Film “Inverzum” Damira Bašića u takmičarskoj selekciji !!!

0

Jubilarno 10. izdanje Fastnet Film Festivala u Irskoj održat će se od 23. do 27. maja ove godine, a u glavnoj takmičarskoj selekciji našla su se četiri bosasnkohercegovačka filma!

Radi se o filmovima INVERZUM Damira Bašića, NEVIDLJIVI Amre Mehić, AŽDAJA Ivana Ramadana i filmu Ade Hasanovića PINK ELEPHANT.

Filmovi INVERZUM, NEVIDLJIVI i AŽDAJA svjetske premijere imali su u prošlogodišnjem BH Film programu na Sarajevo Film Festivalu, dok je film PINK ELEPHANT  premijerno prikazan na festival u Briselu. Svi filmovi imaju već bogat festivalski život.

Melanholičan prizor proplanka prekida zvuk mase. Svi su krenuli na mjesto odakle će se rastati od voljene osobe. Njihova postojanja zauvijek kreću odvojenim putevima – fizički i mentalno.

Režija: Damir Bašić
Uloge: Nenad Veličković, Zoran Ćatić, Slađan Vujić, Lamija Idrizbegović, Mirza Ajnadžić, Boris Čović, Denis Hadžić, Ivona Narančić, Emina Osmanović, Draško Marijan, Sandra Muratović, Halida Bajramović, Meša Muratović, Demijan Ćatić, Jusuf Srna, Katica Prijić, Zlata Mehić, Ramiza Dedić, Hasiba Čehajić, Deana Relatić, Igor Stanišić, Jelena Grebenar, Aidan Muratović, Bogdan Miličević
Scenarij: Damir Bašić
Direktor fotografije: Faris Dobrača
Montaža: Mirza Ajnadžić, Damir Bašić
Muzika: Kenan Glavinić, Goran Lizdek, Damir Bašić
Zvuk: Nenad Kovačević
Kostimografija: Milan Senić
Producent: Zoran Ćatić, Damir Bašić
Produkcija: eTV
Damir Bašić
Rođen 1986. godine. Inžinjer arhitekture. Radio je kao urednik i voditelj radijske emisije Propeler na Radiju 202, Radiju Federacije i eFM – studentskom radiju. Trenutno vodi animacijski studio Red Animator.
 2016 – INVERZUM (kratki film / short film)
2013 – SAMO DA POGLEDAM (kratki film / short film)
2012 – PORODIČNI KABARE (kratki film / short film)
2008 – DEDA (kratki film / short film)

Prva epizoda bh. crtanog filma “Klemzy i prijatelji”

0
Za projekt su zaslužni Edin Hurem, Damir Bašić i Elma Juković koji su osmislili likove, nacrtali ih i “dali im život”, a glasove su uz Juković posudili Zoran Ćatić i Mirza Ajnadžić.

Riječ je o crtanom filmu edukativno-zabavnog karaktera i namijenjen je djeci do sedam godina.

Prva sezona ima 12 kratkih epizoda, a napravljene su za TV i internet. Epizode će se moći gledati i na zvaničnom YouTube kanalu.

Početak najvećeg humanitarnog projekta

0
  1. marta. 2018 godin zajedničkom akcijom u JU Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj Mjedenica, Lampica program lojalnosti i Udruženje „Pomozi.ba“ ozvaničili su dugoročnu saradnju.

Tokom posjete djeci su uručena donacija didaktičkih pomagala koja će pomoći u lakšem savladavanju gradiva ali vodilo se računa i o slobodnom vremenu koje će djeca provesti igrajući se na  Play Station 4. Štićenici ovog zavoda zahvalili su se posebnom priredbom tokom koje su izveli muzičke numere i recitacije.

Početak je ovo trenutno najvećeg  humanitarnog projekta, Lampica program lojalnosti i Udruženje „Pomozi.ba“.

Fudbal za prijateljstvo 2018 zbližava djecu iz 211 zemalja i regija svijeta

0

Fudbal za prijateljstvo 2018, globalno priznati i višestruko nagrađivani međunarodni društveno-odgovorni projekat za djecu, pod pokroviteljstvom kompanije Gazprom – zvaničnog partnera FIFA Svjetskog prvenstva u fudbalu u Rusiji 2018, uključuje od ove godine u svoje aktivnosti djecu Bosne i Hercegovine.

Cilj programa Fudbal za prijateljstvo, u šestoj godini njegovog postojanja, je da obuhvati mlade širom svijeta u promovisanju najvažnijih vrijednosti čovječanstva među svojim vršnjacima – prijateljstva, jednakosti, mira i poštovanja između različitih zemalja i nacija. Ukupno 211 zemalja i regija svijeta uključeno je u aktivnosti projekta ove godine – a završne manifestacije programa će se održati u Moskvi od 8. do 15. juna. Otvoreni žrijeb projekta Fudbal za prijateljstvo 2018 održan je u glavnom gradu Rusije, Moskvi tokom februara.

Formirana su 32 međunarodna Tima prijateljstva prilikom obavljanja Otvorenog žrijeba, a definisane su i  igračke pozicije svakog od predstavnika zemalja-učesnica u njima. Predstavnik ili predstavnica Bosne i Hercegovine igraće na poziciji veznog igrača Tima prijateljstva Ajkula (Whale Shark) zajedno sa mladim fudbalerima i fudbalerkama iz Bruneja, Zelenortskih ostrva (Cape Verde Islands), Maldiva, Hondurasa i Libana.

Timovi su organizovani po principu projekta koji spaja sportiste različitih nacionalnosti, polova i fizičkih mogućnosti unutar istog tima. Svi igrači i igračice su uzrasta 12 godina, a svaki miješani međunarodni Tim prijateljstva će predvoditi Mladi trener – igrač ili igračica uzrasta od 14-16 godina iz različitih zemalja.

Ova 32 tima takmičiće se na Svjetskom šampionatu Fudbal za prijateljstvo 12. juna 2018. Više od 5000 medijskih kuća  iz cijelog svijeta će izvještavati sa manifestacija, dok će Međunarodni dječiji medijski centar i ove godine okupiti talentovane dvanaestogodišnjake – mlade dopisnike iz 211 zemalja i regija svijeta. Istovremeno je započet globalni proces izbora Mladih ambasadora mira, prijateljstva i jednakosti koji će predstavljati svoje zemlje u Moskvi.

Pored toga što će djeca igrati na turniru  Fudbal za prijateljstvo, ona će učestvovati i na Šestom međunarodnom forumu Fudbal za prijateljstvo – tokom kojeg će razmijeniti ideje o novim načinima da se osnovne vrijednosti projekta promovišu širom planete. Tokom Međunarodnog kampa prijateljstva mladi fudbaleri će, predvođeni mladim trenerima i nadgledani od strane proslavljenih svjetskih fudbalskih asova – pohađati kurseve o osnovnim vrijednostima projekta unutar Škole devet vrijednosti, preporučenih od strane Ujedinjenih nacija kao obrazovnog programa jedinstvenog značaja.

Ekološka inicijativa programa Fudbal za prijateljstvo obuhvatiće 32 Međunarodna tima prijateljstva – tako što će oni ponijeti imena ugroženih životinjskih vrsta naše planete. Učesnici otvorenog žrijeba održanog u Moskvi bila su djeca iz  Rusije, Kine, Urugvaja, Japana, Indije i Gane, a zvanično su ih pozdravili Predsjednik Upravnog odbora kompanije Gazprom Viktor Zubkov, Generalna sekretarka FIFA Fatma Samura, olimpijska šampionka u umjetničkom klizanju Adelina Sotnikova, dvostruki ruski i evropski šampion u ragbiju u invalidskim kolicima Juri Kamenec i svjetska fudbalska legenda Marko Van Basten.

“Prvi put će međunarodni dječiji društveno – odgovorni projekat Fudbal za prijateljstvo, na istom terenu zbližiti djecu iz cijelog svijeta. Živimo u vremenu u kom ljudi cijelog svijeta teže da se ujedine po principima jednakosti i uzajamnog poštovanja. Ovaj projekat uistinu pruža tu mogućnost svima koji ga prate i koji su u njega uključeni,” rekao je Viktor Zubkov.

“Drago nam je što smo podržali ovu jedinstvenu inicijativu našeg zvaničnog FIFA partnera, kompanije Gazprom,” izjavila je Generalna sekretarka Fatma Samura. “Ovaj Forum predstavlja savršen primjer kako fudbal može da posluži da se otvore vrata sporta dječacima i djevojčicama, bez obzira na njihovo porijeklo – i to je misija koju FIFA aktivno zagovara širom sveta.”

“Najveća tekovina ovog jedinstvenog međunarodnog projekta za djecu je sklapanje prijateljstava i spoznaja važnosti jednakosti i fer-pleja, vrijednosti koje FIFA ističe širom svijeta. Radujem se druženju sa svim učesnicima projekta u Moskvi – i do tada im želim puno sreće!” naglasio je proslavljeni fudbalski as Marko Van Basten.

ISTORIJA  PROJEKTA

Od 2013. godine, PJSC Gazprom organizuje međunarodni dječiji društveno – odgovorni projekat “Fudbal za prijateljstvo”. Osnovne vrijednosti projekta koje njegovi učesnici promovišu su prijateljstvo, jednakost, fer-plej, zdravlje, mir, predanost, pobjednički duh, tradicija i čast. Učesnici su mladi igrači – dječaci i djevojčice, uključujuči i djecu s poteškoćama u razvoju – kao i mladi novinari koji pokrivaju zbivanja programa unutar Međunarodnog dječijeg medijskog centra projekta. Geografski aspekt projekta se razvijao iz godine u godinu – od osam zemalja u 2013. godini do 211 zemalja i regija u 2018. Tokom prethodnih pet godina, više od 3,700 ljudi je uzelo učešća u projektu. Fudbal za prijateljstvo je zvanično podržan od strane FIFA, UEFA, Međunarodnog olimpijskog komiteta, fudbalskih federacija više zemalja, međunarodnih dečijih humanitarnih organizacija i fondova i vodećih svjetskih fudbalskih klubova.

Formirana su 32 Međunarodna tima prijateljstva tokom zvaničnog Otvorenog žrijeba projekta, a unutar njih igračke pozicije njegovih članova iz cijelog sveta (golman, odbrambeni igrač, vezni igrač ili napadač). Devetnaest zemalja je, metodom slučajnog žrijeba, dalo svoje predstavnike za ulogu djece-mladih trenera, dok će im kolege biti stručnjaci iz 11 gradova domaćina FIFA Svetskog prvenstva u fudbalu u Rusiji 2018. Dvoje mladih trenera će dodatno biti izabrano iz selekcije najistaknutijih učesnika projekta iz prethodnih godina.

 

Evropsko selo u BiH

0

Mreža savjeta/vijeća učenika Bosne i Hercegovine (mreSVUBiH) u narednom periodu kreće u implementaciju projekta „Evropsko selo u Bosni i Hercegovini.“

Evropsko selo (EU VILLAGE)   je koncept unikatnog dizajna koji predstavlja kolekciju kulturnih centara od kojih će svaki predstavljati po jednu evropsku dražvu.  Evropsko selo kao zajedničko mjesto pojedinačnih kulturnih centara predstavljat će Evropu u malom.

Svaka kuća bit će smještena na površini koja će imati stvarni oblik zemlje koju predstavlja, na taj način će iz ptičije perspektive cijelo selo imati oblik Evrope. Posjetitelji će imati priliku susresti se sa imovinom, kulturom, historijom i tradicijom evropskih zemalja. U prizemlju kuće nalazit će se baštinski elementi kulture koju kuća predstavlja, dok će gornji dio kuće služiti kao smještajni kapaciteti za posjetitelje.

Na placu Bosne i Hercegovine unutar sela bit će izgrađen trening centar koji će služiti za edukacijske sadržaje i konferencijske svečanosti kapaciteta do 100 ljudi. S obzriom da će evropske kuće predstaviti arhitektonsko nasljeđe ruralnih sredina, zamišljeno je da Evropsko selo također bude locirano u seoskoj ili prigradskoj sredini.

Mreža savjeta/vijeća učenika Bosne i Hercegovine implementacijom ovog projekta nastoji otvoriti nova radna mjesta za mlade, razvijati liderske vještine te osigurati uključivanje mladih u proces donošenja odluka. Pored toga, radit će na rješavanju problema segregacije i marginalizacije mladih u BiH te regionu i angažovati se na u procesu pomirenja.

Prednosti Evropskog sela su ušteda velikih količina novca koja se trenutno izdvaja za hotelsku uslugu kako bi se mladi mogli skupljati i biti aktivni. Osiguran prostor za sastanke, planiranje, osmišljanje kampanja svih struktura mreSVUBiH-a, kao i ostalih organizacija u BiH, regionu i Evropi.  Centar za pomirenje, edukaciju i inovaciju te prilika za zapošljavanje.

Evropsko selo je potencijalna turistička atrakcija s obzirom da veliki broj turista  iz sjeverne Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Češke prođe kroz našu državu kako bi doputovali do jadranske obale. Adekvatna reklamna kampanja bi povećala njihov interes da posjete Evropsko selo, ne samo da bi se odmorili od puta, nego da bi vidjeli interesantan spoj svih evropskih zemalja na jednom mjestu.

Projekat je predstavljen svim ambasadama u Bosni i Hercegovni, što je bilo ispraćeno individualnim sastancima između predstavnika Mreže i ambasadora ili zaposlenika kulturnih odjela ambasada. Naredni korak u implementaciji ovog projekta je otvaranje javnog poziva za sve općine u Bosni i Hercegovini za potencijalnu donaciju zemljišta.

 

 

Poluljubavna pjesma o jednom poludruštvu

0

“‘Supermarket’ je jedna vesela poluljubavna pjesma o jednom neveselom tranzicionom poludruštvu”

Muziku i tekst potpisuje Dino Šaran. Za aranžman je bio zadužen Bojan Ahac, a za mix Alan Omerović.

Režiju spota potpisuje Admir Švrakić. Osim članova benda Letu štuke (Dino Šaran, Dejan Ostojić, Emir Jugo, Bojan Ahac i Amar Češljar) u spotu se pojavljuju Alisa Čajić Drmać, Vanesa Glođo, Arsen Lunel, Misad Ibišević, Mija Šego, Davor Golubović, Vanja Hadžić, Ivanka Pilipović, Albina i Davor Čubak.

Intervju: Emir Balić „Može i bez Tita, al’ bolje je s Titom”

0

„Black Mama“ novi je bend Emira Balića autora i pjevača, koji je muzičku karijeru počeo 1980-ih, a krajem ’90-ih u bendovima Pappoemuo,  Masha D Bones (prvobitno Maša i Kosti).

Posljednjih godina živi u Rimu a novi album „Egzil“ koji bi se trebao pojaviti do ljeta ove godine najavljuje singlom i spotom za pjesmu „Dona Maradona“.

Album će biti objavljen za „Dallas records“ iz Hrvatske, koji pokriva i tržište Srbije.

 Emir posljednjih godina živi i radi u Rimu pa je „razgovor“ obavljen posredstvom facebooka, koji pruža uvid u živote drugih ljudi pa ti se čini da su ljudi tu, prisutni a da i ne znaš da neko već godinama ne živi u istom gradu. Logično, interesovalo me je kako se živi u Rimu i kakva je razlika u radu, pristupu muzici i može li se porediti sa onim što preovladava na muzičkoj sceni u BiH.

Otkud ti u Rimu ?

„Jaooo, pa ti ne znaš ? Ima dvije ipo godine kako sam otišao. Baš mi je drago da si se javio i da si mi pružio priliku da nešto kažem a i da se makar ovako „nađemo“ jer su sad ovo neki novi obrasci nalaženja sa dragim ljudima.

Razloga za moj odlazak iz Sarajeva ima koliko hoćeš, ali ne želim da „crnjačim“ pozivajući se na političku situaciju. Mislim da je prvenstveno u pitanju moj duh, ovisan sam o hodanju. Ja sam još prije rata, kao klinac otišao u Švedsku i bio tamo godinu dana pa se vratio pred sami rat, taman da se usrećim. S druge strane mislim da ni jedan grad, niti jedno mjesto nije toliko ni dobro, ni magično ni bitno da bi mu čovjek posvetio svoj život. Treba doživjeti što više od svijeta. Možda imam i neki promil ciganske krvi koji se ne može vidjeti golim okom ali je tu. Ja sam najmanje imao razloga da odem, jer iz nekih materijalnih razloga ne mogu da kažem da je meni u Sarajevu bilo teško. Ali prije nekih desetak godina postalo jasno da je sve to što se dešava uvreda inteligenciji, jedan aplauz šamara inteligenciji,  kad skontaš ko tu sve vlada i upravlja. A onda sam sticajem okolnosti imao priliku i upoznati te ljude iz tih garnitura i postalo mi je jasno da želim da odem, da se sklonim. Nakon što odeš i nakon što sve stvari postaviš na svoje mjesto zapravo shvatiš razmjere te štete koju si počinili i naši i njihovi i tvoji i svi ti njegovi i naši i budete jasno da si sam samcat. Tu štetu oni i dalje čine generacijama i to je neoprostivo. I što je najgore na tom nekom racionalnom nivou, ljudi toga nisu ni svjesni. Pritom, ne govorim ja sad o nekim neobrazovanim, već govorim o obrazovanim, umjetnicima,avangardi. Od njih su napravili mračnjake. To je mazohizam jedan. Kao da se takmičimo kome je gore. To je u suprotnosti sa bilo kakvom logikom. I ne treba se zavaravati da je situacija nešto bolja u regionu, isto je ako nije ni gore. Ja sam senzitivan i to sam godima osjećao a tek kad sam otišao postalo mi je potpuno jasno. Ja mu dođem kao neki liječeni sarajlija.

Što se tiče života u Rimu mogu reći da sam se snašao. Suština je u tome da sam ja skroman lik. Moj život nema veze sa brojem nula na računu. Tako da mi se lako uklopit, treba mi krov nad glavom, nešto da pojedem i platim račune i ako se može negdje da se otputuje. Ako postoji neki luksuz, onda je to muzička oprema ali ni to ne kupuješ svaki dan. Zadovoljan sam generalno.“

Ima li razlike baviti se muzikom u Rimu i u Sarajevu ?

„Može se posmatrati iz više uglova. U jednom kontekstu čini ti se da je razlika kao između života na zemlji i na Marsu. A opet uporedivo je. Ovdje se cijeni kvalitet i to je jedino mjerodavno. Ako nisi dobar ode publika i niko te neće slušati. Nije ko kod nas. Dođe tvojih dvadeset jarana i njihovih dvadeset , napuni se Dom mladih a ti na sceni peglaš, katastrofa. To je recimo prva stvar koju osjetiš kao razliku. Opet imaš uporedivih stvari, koje su možda i gore. Recimo imaš agenciju za ostvarivanja autorskh prava koja drži monopol i vrlo je jasno da to ne funkcioniše baš kako treba. Slično kao i kod nas. Par velikih imena može da ostvari neku dobit na ime autorskih prava a ostali nemaju ništa a to je generalno loše za industriju kao takvu. Teško je porediti stvari jer ovdje gdje ja živim konkurencija je ubitačna. U gradu imaš dvjesta hiljada muzičara i gdje god ima posla ti imaš tonu njih koji su dobri a imaš još više pretendenata na to mjesto i ti moraš dupli Jimi Hendrix da bi opstao.

Kako god okreneš ta neka okrutnost tržišta je stvar koja je korisna jer nema načina da ti dvadeset godina sebe zavaravaš, ja sam kao muzičar,  ja kao sviram. Nema toga, ako nisi prošao onda se hvataj nekog drugog posla. Ono što je dobro i što me fascinira je to što se ovdje cijeni znanje. Znanje u smislu obrzovanja, klasično znanje, to se kod nas nikada nije cijenilo. Ovdje je jako bitno i cijene se da znaš note, da razumiješ produkciju. Ja ne znam ni kako se to kod nas zove. Na engleskom je to „sitereading“ na talijanskom _’lettura a prima vista’. Ja se bavim čitav život muzikom a za svo to vrijeme ja mislim da sam samo dva puta dobio partituru da nešto odsviram. Jednom je donio Banda (Elvir Bandić) a drugi put, pokojni Bodo Kovačević. Veliki Bodo.

Mislim,  navodim ti ovo samo kao jedan primjer. Milion je stvari koje čine znanje i to je dobo. Taj sistem te tjera da nikada ne prestaneš učiti, tjera te da razvijaš, da napreduješ. I onda ne možeš biti kako je to slučaj kod nas, da sviraš s narodnjacima a onda utorkom odeš svirati malo jazz za svoju dušu. To je neki pećinski pristup, provincijski. Žao mi je što tako moram reći ali na žalost tako je.

Posebna je priča kako te ljudi ovdje doživljaju. Primjera radi, kada sam tek došao u fazi ganjanja stana, frka je, niko ne govori engleski a ja znam osam riječi talijanskog. U svom tom haosu, iz muke krenem da nešto snimim na tom mom jadnom talijanskom. Ta će se pjesma naći na ovom novom albumu. I snimim ja to i u autu preslušavam, vozeći se s jednim prijateljem. Kada je čuo, pitao me je šta je to i ja mu kažem da je to moja stvar. Uzeo je i proslijedio nekoj muzičkoj zajednici, lokalnoj nekih stotinjak ljudi. U pet dana, desilo se da su ljudi počeli da prilaze da čestitaju,da se slikaju samnom. Nevjerovatna je stvar kako su ljudi opušteni prema ideji da ti nešto radiš, da to cijene i poštuju. Vjerovatno i zato što kao stranac to radim na njihovom jeziku.  I kad skontaš to je najnormalnija stvar na svijetu ali poredeći to sa našim načinom razmišljanja to je strašno. Ta neka grozna osobina je dominantna na prostoru cijelog regiona a posebno u Sarajevu.

Novi bend, novi album ?

„Album Egzil je skup pjesama koje sam ja radio zadnjih godina za razne projekte i to ne kao ideju albuma čak ni benda. To je zapravo svojevsno zaokruženje faze prvih godinu ipo mog boravka u Italiji. Tu su neke stvari i iz ranijeg perioda koje nisu nikada do kraja realizovane. Cilj mi je bio da napravim što širi spektar u svakom mogućem smislu, da odstupim od ideje bilo kakvog stila. To me već odavno nervira. Tu je presjek raznih stilova, reggae, grange, jazz, pop, apsolutno sve što se meni sviđa i kako sam ja zapravo u određenom trenutku osjećao. Ekipa koja je radila samnom na albumu je prilično mala ali ubitačna. U tom periodu mogao sam sebi da dozvolim finalnu izolaciju i da sam postigao finu ravnotežu duha. I moram reći da mi je to baš onako fin period.“

Kako je došl do saradnje sa Dallas Records ?

„Album sam ponudio brojnim izdavačkim kućama u regiji. Kod nas sam također pokušao ali niko se nije udostojio ni da odgovori. I tu ima svega, zapravo su izdavači koji izbacuju narodnjake najpošteniji u komunikaciji. Ne bih da navodim s kim sam sve pregovarao ali bilo je svega. Tražili su iz jedne izdavačke kuće da iz pjesme „Motam Karatam“ izbacim umiksani Titov govor o bratstvu jedinstvu pa bi oni kao objavili album. Naravno da može pjesma i bez Tita ali kontam bolje je sa Titom. Odbio sam ih. Nakon nekog vremena sam došao u kontakt sa direktorom Dallas Records-a Goranom Lisicom – Fox kojeg sam znao po čuvenju ali se nismo znali lično. On je zapravo bio onaj lik koji je stajao iza nekada kultne riječke muzičke scene.  Bez pretjeranog prenemaganja odmah smo imali dogovor. Dallas ekipa je sjajna, osjetiš da nisi sam da iza tebe stoje profesionalci koji ti olakšavaju posao i omogućavaju da ti da radiš stvari koje znaš a da ostalo prepustiš njima. To i jeste poenta bilo kakve industrije. Imamo ugovor za tri albuma imamo načelne dogovore za promo turneje. U početku mi se činilo da ću biti u problemu jer je album zamišljen kao projekat bez stalnog benda jer je jako teško skupiti ljude koji su svirali na albumu. Ali mislim da se i to rješava polako. Ne znam da li bih to trebao reći ali evo hoću, da na nacrtu za sljedeći album već radim sa Džarmom (Armin Bušatlić) originalnim gitaristom Dubioze Kolektiv. Cijeli život smo bliski i u istim krugovima ali evo tek sad su se stvorili uslovi da radimo zajedno.  Meni je to baš ono mega vau. Jer on je meni jedan od najboljih gitarista naše generacije a poredeći ga sa ovim najboljim u Rimu, mislim da je on u toj klasi i čak malo jači. Ta saradnja je nešto što me stvarno raduje. Svirki sigurno neće biti prije ljeta a do tada bi se trebala objaviti još tri singla pa onda i album. Za Sarajevo i mogućnost kada bi mogla biti neka zvanična promocija, nisam siguran ali planira se svakako. U svakom slučaju sve su mi to neke slatke muke.“

„Dona Maradona“, prvi singl i spot ?

„„Dona Maradona je prvi singl i ujedno najstarija stvar među deset koliko ih je na albumu. Ona je iz perioda mog benda Masha D Bones. Sjećam se kad je ona u pitanju tačnog procesa rada na njoj s obzirom da se iz tog perioda slabo čega sjećam. Ona je trebala biti na drugom albumu tog benda koji se nikada nije desio. Imajući u vidu da sam ja u muzičkom smislu stvarno ters, to znaju ljudi koji rade samnom ali tolerišu me valjda što me vole, ona ima upravo tu vrijednost što je preživjela skupa s autorom i zato i jeste prvi singl. Ona ima priču, lepršava je i ima motiv koji ti ne da mira i koju stvarno voliš da sviraš a to je nekako najbitnije. Za nju smo snimili i spot a radio ga je Dado Karanović i on je zahtjevao da ga se ne petlja mnogo u promociju i ja to poštujem. Veliki smo prijatelji i ja ga razumijem zašto ne želi da se eksponira. On je radnju smjestio u luna park i nije mi baš bilo jasno na početku ali kada sam vidio finalni video svidjelo mi se. Posebno to što mene ima minimalno u spotu.“

 

Sassja objavila spot za pjesmu “Savana”

0

Tuzlanska reperica Sassja objavila je spot za pjesmu “Savana” koju je snimila s Darkom Rundekom.

“Obožavam pjesmu koju smo napravili, ali mi je od ove saradnje najdraže što sam upoznala takvog čovjeka i družila se s njim. Zaista je odlično za svijet da postoje ljudi kao Darko i jako je inspirirajuće i smirujuće bilo svako snimanje i druženje. Imala sam tremu kada smo pripremali pjesmu koju ćemo mu poslati jer sam htjela napraviti svoj stil i zvuk, ali i da Rundek može biti potpuno svoj u tome. Sretna sam da je osjetio to i da smo svi zajedno napravili ovakvu stvar”, rekla je Sassja koja je izuzetno ponosna na suradnju s legendarnim muzičarem.

Za pjesmu “Savana” na Braču su snimili i spot u režiji Jasmina Jatića, na teritoriju udruženja “Zemlja Za Nas”.

“Ovo je prvi put da s nekim ravnopravno sarađujem na pisanju teksta za pjesmu. Rok je predložio skicu aranžmana, a Sassja svoju priču. Osjetio sam da je pjesmi potreban objektivni odmak, neka globalna perspektiva, a istovremeno i lokalni miris u melodiji. To nas je odvelo u Savanu. Dosvirao sam riff i melodiju na električnoj gitari i sintu, ostali su elementi pošli u susret i eto te pjesme”, rekao je Darko Rundek koji vjeruje da će ovaj internacionalni poduhvat pronaći svoju publiku u sve tri zemlje, a i šire.

Muzički producent pjesme “Savana” kao i većeg dijela pjesama na Sassjinom albumu “No problemo” je Rok Kovač Kantriman koji je dao i svoj osvrt na ovu suradnju.

“Cijeli proces stvaranja pjesme bio je nezaboravan, pogotovo jer je Darko čovjek koji rado dijeli svoja iskustva i s kojim možeš razgovarati o bilo čemu te ima muzičku svježinu kakvu rijetko tko ima”, rekao je Rok.

Damir Imamović objavio spot za pjesmu “Tambur”

0

“Tambur” donosi priču o Damirovoj potrazi za vlastitim instrumentom. Odrastajući pod opsadom, gitaru počinje svirati kao petnaestogodišnjak u, kako sam kaže, “podrumu, iz dosade”. Radeći kao producent izdanja nekoliko sazlijskih albuma (Ćamil Metiljević 2014., Jusuf Brkić 2015., Zekija Ćuturić i Ćamil Metiljević 2018.) Damir se zaljubljuje u zvuk saza i zajedno sa graditeljem sazova Ćamilom Metiljevićem počinje raditi na instrumentu koji bi kombinirao mogućnosti gitare sa rezonancijom saza. Instrument “tambur” ime je dobio upravo po pjesmi “Tambur bije Čelebija Mujo”.

Spot je sniman na lokacijama u zapadnoj Hercegovini i u majstorskoj radionici Ćamila Metiljevića u Hrasnici.

Ovaj izuzetni novi video predstavlja Damirov povratak saradnji s Amerom Kapetanovićem, fotografom i videografom zaslužnim za predivne spotove “Hajrija”, “Mladost” i “Sarajevo”.

Nakon izuzetno uspješne godine i koncerata širom Evrope, ali i Sjedinjenih Država, Kine, Turske i dr., Damir sa svojim bendom kreće na put već krajem marta i stiže u Amsterdam, Kopenhagen, Tilburg, Aarhus, Aalborg, Odensee, Podgoricu, Tribalj… Lista nastupa, radionica i drugih aktivnosti neprestano se dopunjuje i možete je potražiti na Damirovoj stranici.