#6 Politika si ti – Nazivi ulica spomenici (h)istorijskog revizionizma

0

U novoj epizodi emisije „Politika si ti“ bavili smo se izmjenama naziva ulica kroz ideološki, nacionalni i kulturološki kontekst. Nazivi ulica su nešto sa čim se svakodnevno susrećemo i što svakodnevno pominjemo. Svako od nas ima adresu stanovanja ili prebivališta, idemo u posjetu prijateljima ili porodici koji žive na određenoj adresi, takođe i institucije koje posjećujemo se nalaze na određenim adresama. Ono o čemu često ili uopšte ne razmišljamo jesu poruke koje nam šalju nazivi ulica. Kada prolazimo nekom ulicom, zapitamo li se ko je osoba po kojoj ta ulica dobila ime i zašto je baš ona zaslužila da se po njoj nazove ta ulica. Sa našim sagovornicima – Srđanom Šućnjicom, političkim analitičarem, Arminom Galijaš istoričarkom iz centra za jugoistočne studije u Gracu, Milenkom Radivojcem iz komisije za imenovanje neimenovanih ulica i gradskih trgova Prijedor i Igorom Motlom, profesorom iz Prijedora razgovarali smo o tome kakvu poruku šalju političke sturkute izmjenom naziva ulica, da li nam nameću identitet i istoriju brišući one dijelove koje ne odgovaraju vladajućim strukturama, kako teče sam proces izmjene naziva ulica u Republici Srpskoj i kako promjene naziva ulica mogu uticati na poimanje društva u kome živimo. Proces izmjene naziva ulica nije nešto što se dešava samo kod nas, sve svjetske vlade nakon stupanja novog političkog sistema kroz izmjene naziva ulica, trgova i javnih institucija pokušavaju na određen način da pošalju poruku.

Video reportaža “Dobrodošli ste”

0

U utorak, 05.06.2018. u Historijskom muzeju BiH otvorene su dvije  izložbe,  „People of Sarajevo“ i „The Balkan Route“.

Fotografkinja Imrana Kapetanović donosi priče naših novih sugrađana, dok izložba Marka Đurice prikazuje svakodnevne probleme i situacije ljudi koji se kreću „balkanskom rutom“. Nakon otvorenja izložbi održan je i  koncert podrške na kojem su svirali Dubioza Kolektiv i Helem Nejse.

Pored izložbe i koncerta građanke i građani Bosne i Hercegovine su imali  priliku da uruče novčane donacije organizaciji Pomozi.ba, koja od februara ove godine na različite načine podržava više od 1000 ljudi. Sve druge donacije i dalje se mogu se direktno predati u prostorijama Pomozi.ba. Za eventualne novčane uplate van BiH informacije možete potražiti na www.pomozi.ba.

U video govore: Elma Hašimbegović – Historijski muzej BiH i Imrana Kapetanović – fotografkinja, Adnan Tatarević – Udruženje Pomozi.ba  i Brano Jakubović – Dubioza Kolektiv.

Peticiju podrške možete potpisati na:

https://www.change.org/p/governments-of-balkans-refugee-welcome-balkans?recruiter=862914812&utm_source=share_petition&utm_medium=email&utm_campaign=undefined

Obilježen 05. juni Svjetski dan okoliša

0

Njemačka razvojna organizacija GIZ u saradnji sa fondacijom Henrich Böll svečano je obilježila 05. juni Svjetski dan okoliša. Poseban fokus ovogodišnjeg događaja je na temama biodiverziteta, sa naglaskom na zaštiti pčela i polinacije i održivoj urbanoj mobilnosti.

Tim povodom u Sarajevu je organizovano Filmsko veče namjenjeno podizanju javne svijesti o značaju zaštite okoliša. U kinu Cinema City prikazana su dva filma, jedan na temu održive urbane mobilnosti, „Biciklom protiv automobila“ reditelja Frederika Gerttena, a drugi na temu pčela i polinacije, „Više od meda“ reditelja Markusa Imhoofa. Izložbu slika na ovu temu priredili su partneri iz bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom.

Online magazin Žurnal objavio film “Država protiv Davida”

0

Žurnalov film “Država protiv Davida” rekonstriše posljednje sate života Davida Dragičevića, poredeći kontradiktorne policijske nalaze sa dokazima koje posjeduje porodica te ukazuje na svojevrstan fenomen građanskog bunta grupe “Pravda za Davida”.

Dvadesetjednogodišnji David Dragičević pronađen je mrtav 24. marta ove godine. Policija njegovu smrt tretira kao nesretan slučaj ili samoubistvo. Dodatno su Davida okarakterisali kao pljačkaša i narkomana. Više od dva mjeseca Davidov otac Davor sa prijateljima i hiljadama pojedinaca okupljenih u grupu „Pravda za Davida“ ukazuju da je prava istina sadržana u nekoliko rečenica : David Dragičević nije samoubica! David Dragičević nije pljačkaš! David Dragičević nije narkoman! David Dragičević je ubijen !

Za film govore : Davor Dragičević, Borislav Radovanović, Slobodan Vasković, Darko Ćulum, Daniela Ratešić, Emilija Zebić, Marija Popović, Jelena Komljen.

“Kolica za Sarajevo”

0

Njemačka organizacija “Kolica za Sarajevo” u saradnji sa organizacijom Servis centar DAJTE NAM ŠANSU i ove godine vrši podjelu ortopedskih pomagala za djecu iz cijele BiH. Već godinama brojni stručnjaci za adaptaciju ortopedskih pomagala (kolica, sjedalica, stajalica) za djecu, koriste svoj godišnji odmor i dolaze u zadnjoj sedmici mjeseca maja, da budu na raspolaganju roditeljima djece sa poteškoćama, te im poklanjaju ali i prilogođavaju ortopedska pomagala zašto postoji velika potreba jer u BiH gotovo da ne postoji ova vrsta pomoći koja je prijeko potrebna. Servis centar “Dajte nam šansu” pruža podršku porodicama djece i osoba s poteškoćama u razvoju na nivou KS bez obzira na dob, stepen i vrstu poteškoće. Od maja 2014. godine pruženo je više od 25.000 besplatnih usluga za 460 registriranih porodica koje koriste usluge tog centra. Sve usluge Servis centra su besplatne.

 

Reportaža o “ilegalnoj izložbi” – “Vahida se vraća”

0

Izložba o Vahidi Maglajlić “Ime traži školu”, čiji su autori Arijana Forić-Kurtović i Enes Kurtović, je mobilna izložba koja dolazi na vrata osnovnih i srednjih škola BiH, te učenike i učenice upoznaje sa životom i naslijeđem narodne heroine Vahide Maglajlić, koja je bila simbol antifašističkog mišljenja i djelovanja. Više o izložbi, koja je gostovala u Bosanskoj Krupi i Sarajevu, pročitajte na linku Školegijuma i pogledajte video o gerilskom postavljanju ove izložbe u novembru 2017. u Spomen parku Vraca u Sarajevu.

Na Grani Zelenoj (2018) – “Pravo na okupljanje”

0

U BiH građani se susreću sa nizom problema koji im otežava organizovanje protesta. Od administrativnih poteškoća, prebacivanja odgovornosti sa jedne institucije na drugu, nemogućih zahtjeva koji se stavljaju ispred organizatora/ica, zahtjeva za dodatno, privatno, obezbjeđenje. Organizatore/ice se forsira da redari/ke budu zaduženi i za prepoznavanje i odstranjivanje onih lica koji bi nanosili nered tokom protesta što ni u kom slučaju nije dužnost redara/ke, koji su zapravo aktivisti/kinje, a ne policija.

Kada se govori o procjeni rizičnih okupljanja, od organizatora se očekuje izdvajanje velikih novčanih sredstava za privatno obezbjeđenje, bez da se organizatoru objasne razlozi I činjenice koje su dovele do te odluke. Takav slučaj se desio tokom organizacije ovogodišnjeg Festivala queer filma Merlinka u Sarajevu, gdje tokom cijele organizacije nije bilo niti jedne prijetnje upućene organizatorima/cama, i iako se očekivao isti broj posjetitelja/ica kao i prethodne godine, policija je naložila da SOC obezbjedi veći broj zaštitara.

Ono što je takođe primjećeno prilikom organizovanja javnih skupova jeste da se odluka o slobodi okupljanja na kraju de facto prepušta i pravnim licima koji koriste ili su u blizini javnog prostora na kojem se održavaju protesti i skupovi.

Aktivistima/kinjama u Prijedoru na različite načine otežavaju svakodnevno djelovanje, ne samo u toku organizacije protestnih skupova, već i nakon, gdje im vlast ograničava pristup određenim institucijama, kao što je praćenje skupštinskih zasjedanja. Uskraćuju im informacije i nakon što se pozivaju na Zakon o slobodi pristupu informacija iako imaju i presude donesene na osnovu ovog zakona.

U prethodnoj godini indikativno je bilo ugroženo pravo na javno okupljanje mnogim grupama, a pogotovo ženama radnicama i LGBTI osobama. Ovim grupama ili nije dozvoljeno protestvovanje ili su bili zastraživani na različite načine.

S druge strane, u Bosni i Hercegovini postoji  11 Zakona o javnom okupljanju koji dodatno zbog svoje neusklađenosti otežavaju djelovanje aktivista/kinja.

Primjećen je restriktivni trend ograničavanja slobode okupljanja unazad nekoliko godina kada se počeo povećavati broj javnih okupljanja.

Potreba sveobuhvatne analize zakona o slobodi okupljanja i njihovom kršenju, te potreba obuke policijskih službenika/ca i administrativne uprave, kako ne bi dolazilo do pogrešnog tumačenja ili korištenja zakona koji se ne odnose na slobodu okupljanja. Potrebno je uraditi izmjene upravnih i administrativnih procedura na lokalnom nivou koje ograničavaju slobodu okupljanja, te harmonizacija zakona sa međunarodnim standardima, ali i unutar države.

Takođe, neophodan je zajednički nastup organizacija civilnog društva i nezavisnih tijela za ljudska prava u monitoringu, javnim istupima za već nastala kršenja slobode okupljanja, analize, učešća u izradi zakona i politika vezano za slobodu okupljanja.

Sarajevski otvoreni centar je na ovu temu organizovao regionalnu konferenciju pod nazivom “Sloboda okupljanja: Pravo za sve ili privilegija za pojedine?”

Analizu „Pravo na slobodu okupljanja u BiH između međunarodnih standarda i nacionalnih praksi“ možete pronaći na:

Pravo na slobodu okupljanja u Bosni i Hercegovini: Između međunarodnih standarda i nacionalnih praksi

Medijska pedagogija – Nastavnički filmovi

0

Udruženje za Kulturnu i Medijsku Dekontaminaciju/eFM radio realizovao je niz radionica za prosvjetne radnike u BiH u okviru obrazovnih programa koje  TPO Fondacija sprovodi u okviru projekta “Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju IKDE”. Program sadrži niz aktivnosti koje se odvijaju u bh. školama, a u saradnji sa kantonalnim ministarstvima obrazovanja, s ciljem smanjenja i prevencije vršnjačkog i rodno-zasnovanog nasilja u školama.
Medijska pedagogija pomaže da se razumije kako mediji nisu neutralni i da mogu stvarati hegemonijsku sliku svijeta, ali i zagovarati određene ideologije, ali isto tako mogu služiti promociji dobra, empatije, izgradnji mira i poštivanju ljudskih prava.
Kroz različite vidove obuke, seminara i takmičenja nastavnici/e i učenici/e se osposobljavaju ne samo da pripreme zanimljive medijske sadržaje koji se mogu koristiti kao atraktivni pedagoški alati u nastavi i vannastavnim aktivnostima, već i da kreiraju novu medijsku kulturu u prostoru škole i lokalne zajednice – kulturu odgovornosti i angažiranog građanstva.

Ovi kratki filmovi su nastali na radionicama iz oblasti medijske pedagogije koje je organizirala TPO Fondacija u okviru  projekta IKDE (“Inicijativa za kreativni dijalog i edukaciju”) .
Pomenute radionice imaju za cilj da se nastavnici i  nastavnice upoznaju sa osnovama filmske i video naracije, savladaju osnovne tehnike korištenja audio i video tehnologija  potrebnih za snimanje kratkih filmova i video radova, filmskih žanrova poput kratkog dokumentarnog filma i kratkog video  rada, tzv. ”social spota”, da se upoznaju sa open source programima namijenjenim za montažu kao i osnovama elemenata  montaže i kadriranja. Ideja vodilja ovih radionica je ne samo upoznavanje nastavnika i nastavnica sa dostupnom video i  audio tehnologijom u službi obrazovanja, već ujedno i kreiranje uvjeta i izvora informacija koji će kasnije tokom, ali i  mimo realizacije ovog projekta ostati u službi pedagoškog rada sa trenutačnim i budućim učenicima i učenicima.
Ove radionice predstavljaju uvertiru u trogodišnji projekt čiji je cilj prevencija i smanjenje nasilja u školama kao i  jedan vid promišljanja o ovome duboko ukorijenjenome problemu u cjelokupnom društvu. Filmovi proizašli iz ovih radionica  koristit će se i tokom međunarodne kampanje ”16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”.


Linkovi za svaki film posebno:

Film “Inverzum” Damira Bašića u takmičarskoj selekciji !!!

0

Jubilarno 10. izdanje Fastnet Film Festivala u Irskoj održat će se od 23. do 27. maja ove godine, a u glavnoj takmičarskoj selekciji našla su se četiri bosasnkohercegovačka filma!

Radi se o filmovima INVERZUM Damira Bašića, NEVIDLJIVI Amre Mehić, AŽDAJA Ivana Ramadana i filmu Ade Hasanovića PINK ELEPHANT.

Filmovi INVERZUM, NEVIDLJIVI i AŽDAJA svjetske premijere imali su u prošlogodišnjem BH Film programu na Sarajevo Film Festivalu, dok je film PINK ELEPHANT  premijerno prikazan na festival u Briselu. Svi filmovi imaju već bogat festivalski život.

Melanholičan prizor proplanka prekida zvuk mase. Svi su krenuli na mjesto odakle će se rastati od voljene osobe. Njihova postojanja zauvijek kreću odvojenim putevima – fizički i mentalno.

Režija: Damir Bašić
Uloge: Nenad Veličković, Zoran Ćatić, Slađan Vujić, Lamija Idrizbegović, Mirza Ajnadžić, Boris Čović, Denis Hadžić, Ivona Narančić, Emina Osmanović, Draško Marijan, Sandra Muratović, Halida Bajramović, Meša Muratović, Demijan Ćatić, Jusuf Srna, Katica Prijić, Zlata Mehić, Ramiza Dedić, Hasiba Čehajić, Deana Relatić, Igor Stanišić, Jelena Grebenar, Aidan Muratović, Bogdan Miličević
Scenarij: Damir Bašić
Direktor fotografije: Faris Dobrača
Montaža: Mirza Ajnadžić, Damir Bašić
Muzika: Kenan Glavinić, Goran Lizdek, Damir Bašić
Zvuk: Nenad Kovačević
Kostimografija: Milan Senić
Producent: Zoran Ćatić, Damir Bašić
Produkcija: eTV
Damir Bašić
Rođen 1986. godine. Inžinjer arhitekture. Radio je kao urednik i voditelj radijske emisije Propeler na Radiju 202, Radiju Federacije i eFM – studentskom radiju. Trenutno vodi animacijski studio Red Animator.
 2016 – INVERZUM (kratki film / short film)
2013 – SAMO DA POGLEDAM (kratki film / short film)
2012 – PORODIČNI KABARE (kratki film / short film)
2008 – DEDA (kratki film / short film)

Prva epizoda bh. crtanog filma “Klemzy i prijatelji”

0
Za projekt su zaslužni Edin Hurem, Damir Bašić i Elma Juković koji su osmislili likove, nacrtali ih i “dali im život”, a glasove su uz Juković posudili Zoran Ćatić i Mirza Ajnadžić.

Riječ je o crtanom filmu edukativno-zabavnog karaktera i namijenjen je djeci do sedam godina.

Prva sezona ima 12 kratkih epizoda, a napravljene su za TV i internet. Epizode će se moći gledati i na zvaničnom YouTube kanalu.