Kakanj: Život pod nebom punim otrova (video)

0

Termoelektrana Kakanj je među deset najvećih evropskih emitera sumpor dioksida (SO2). Zagađenje koje emituje ovo postrojenje širi se Evropom prelazeći granice. Broj oboljelih od kancera, prema tvrdnjama mještana Kaknja, gotovo svakodnevno raste, a posljedice rada zastarjele elektrane su gotovo nesagledive.

Na Grani Zelenoj – ” Balkanska Ruta Kroz BiH “

0

Projekcijom dokumentarnog filma „Patka“ u produkciji Mediacentra Sarajevo i predstavljanjem nalaza izvještaja “Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU“ , autorica Gorane Mlinarević i Nidžare Ahmetašević,  posjetioci i posjetiteljke u Centru za kulturu u Jelićevoj imali su priliku čuti  o razlikama između stvarne i medijske slike o migrantima u BiH. Događaj je organizirala Fondacija Heinrich Boell, koja je ujedno podržala i izradu izvještaja, dok su produkciju dokumentarnog filma omogućili Civil Rights Defenders.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Nidžara Ahmetašević istakla je da su nalazi istraživanja koje je intenzivno rađeno od septembra do kraja decembra 2018, ali su u njemu i podaci koji se odnose na cijelu godinu, porazni i pokazuju zanemarivanje nekih od osnovnih prava koje imaju izbjeglice i migranti poput slobode kretanja, prava na human i dostojanstven život, prava na adekvatnu medicinsku zaštitu, školovanje i prava na integraciju. Ahmetašević je rekla da izvještaj pokazuje slike s terena koje smo rjeđe sretali u medijima od naslova i sadržaja koji su ukazivali na negativne strane prisustva izbjeglica i migranata u BiH. „Malo se govori o tome kako žive ljudi u kampovima u BiH i zašto su došli ovdje, a više se daje prostora za manipulacije i priče o problemima, koji su često prenapuhani. Tako priče o ljudima i njihovim životima ostaju negdje u prikrajku i građani i građanke imaju često sliku da su izbjeglice i migranti drugo ime za problem.“ Amir Purić, urednik Facebook stranice „Izbjeglice u Velikoj Kladuši“ govorio je o utjecaju medijskog izvještavanja o migrantskoj krizi na percepciju javnosti u sredinama u kojima borave migranti i izbjeglice, poput Velike Kladuše. Purić je istakao da je u sredinama poput Velike Kladuše, kroz koje je prošlo na hiljade migranata izbjeglica u posljednjih godinu dana, primjetno kako je javnost promijenila stavove prema ovoj populaciji i to na gore. Za to su, smatra on, dijelom odgovorni mediji, ali još više državna vlast odnosno izostanak njene pravovremene reakcije.

Izvještaji sa dominantno negativnim odnosom prema migrantima u BiH, prenošenje neprovjerenih informacija i njihovo dijeljenje putem društvenih mreža, podizanje tenzija i širenje  straha među građanima stvorilo je atmosferu u kojoj su glasniji i vidljiviji bili oni mediji koji su neetički i neprofesionalno obavljali svoj zadatak. O ovome je govorila Tijana Cvetićanin s portala Raskrinkavanje.ba:„Zadatak novinara  je da istražuju teme i dublje od onoga što su trenutno vidjeli svojim očima. Kontekst je važan i ne smijemo ga kao novinari zaboravljati, zato što širi pristup nekoj temi omogućava kvalitetan i fer odnos prema onima o kojima izvještavamo. S druge strane, to je i obaveza novinara prema onima za koje rade-

prema javnosti- da ih ne potcjenjuju nudeći im ograničene, senzacionalističke i izvještaje koji će u njima izazvati strah. Dokumentarni film „Patka“ govori o neprofesionalnom medijskom izbještavanju, o huškanju, panici i neprovjerenim informacijama koje su mnogi mediji objavljivali. Važno je da ukažemo na greške novinara, ne kako bismo ih osudili, nego kako bismo iz njih svi zajedno nešto naučili. Također je, zbog beskonačnosti mogućnosti u internet prostoru, važno naučiti javnost da znaju prepoznati razliku između profesionalnog medija, kvalitetno urađenog novinarskog zadatka i potpuno izmišljene, neprovjerene i nefer prezentovane informacije.“, pojasnila je Elvira Jukić-Mujkić, autorica dokumentarnog filma i urednica Media.ba u Mediacentru Sarajevo.

Tokom 2018. godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo više od 23.000 ljudi koji su su bili prisiljeni napustiti svoje domove i krenuti na put s nadom da će doći do mjesta gdje će moći nastaviti svoj život. Iako se više od 1.500 ljudi prijavilo za azil u BiH, tek oko sedam posto je uspjelo proći zamršene, često nejasne, procedure i zaista pokrenuti proces dobijanja azila u našoj zemlji.

 

Kratki vodič za novinare:

Nadležnosti, izvori informacija i terminologija o izbjeglicama i migrantima

Za većinu novinara, građana i institucija susret i rad sa izbjeglicama i migrantima bilo je novo iskustvo kada se dio “Balkanske rute” kroz Bosnu i Hercegovinu ponovo aktivirao za prolazak ljudi sa Istoka. U martu 2016. godine, Vijeće ministara BiH je usvojilo Strategiju u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016-2020. u kojima se kaže da su institucije svjesne uvećanih migracija na Balkanu. Dvije godine kasnije, dok su izbjeglice i migranti živjeli na ulicama, u parkovima i šatorima bh. gradova, bilo je jasno da institucije zapravo nisu bile spremne za dolazak ljudi u BiH. U posljednjih nekoliko mjeseci smještaj izbjeglica i migranata u BiH organizovan je na nekoliko lokacija za što su nadležnosti podijeljene između nekoliko institucija, međunarodnih organizacija i grupa.

 Nadležnosti institucija i organizacija:

 Ministarstvo sigurnosti BiH – nadležno za pitanja azilanata; rukovodi Azilantskim centrom Delijaš i Imigracionim centrom u Lukavici. U sklopu ministarstva je Sektor za azil, Sektor za imigracije, Granična policija i Služba za poslove sa strancima.

Ministarstvo za izbjeglice i ljudska prava BiH – jednom kada dobiju status, sve osobe su u nadležnosti ovog Ministarstva koje rukovodi i centrom Salakovac pored Mostara.

 International Organization for Migration (IOM u BiH) – nadležni za centre Bira, Sedra i Borići u Bihaću, Miral u Velikoj Kladuši, i Ušivak u Hadžićima pored Sarajeva.

UNHCR – vodi računa o potrebama naročito ugroženih kategorija poput maloljetnika bez pratnje, bolesnih, LGBT, žena s djecom; zaduženi za psiho-socijalnu podršku.

UNICEF – nadležni za brigu o djeci unutar izbjegličke i migrantske populacije.

Danski savjet za izbjeglice – prisutni u Bihaću, Velikoj Kladuši, Sarajevu i zaduženi za zdravstvenu zaštitu.

Crveni križ/krst – uključeni u skoro svim kantonima, uglavnom zaduženi da osiguraju hranu, odjeću i obuću.

Pomozi.ba – humanitarna organizacija djeluje u Sarajevu i kampu Ušivak, pružaju hranu, odjeću i obuću.

Mjesečni izvještaj o aktivnostima međunarodnih organizacija dostupan je na stranici UN-a u BiH. Dostupan na linku: https://bit.ly/2QEGTyB

(Obično dolazi prilično kasno, najmanje mjesec nakon perioda na koji se odnosi)

Brošura sa informacijama o azilu u BiH – UNHCR (dostupan na linku: https://bit.ly/2FLQEGa)

Dodatni izvori informacija o izbjeglicama i migrantima: U Bihaću, Velikoj Kladuši, Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Ključu djeluju i volonteri, domaći i strani, koji poznaju situaciju na terenu i dobar su izvor informacija.

Vaša prava – pravni zastupnici tražitelja azila – imaju urede u nekoliko bh. gradova.

Helsinški parlament građana Banja Luka – uljučeni u aktivnosti u Krajini.

 Facebook grupe:

  • Izbjeglice u Velikoj Kladuši” – Cilj ove Facebook stranice je uspostaviti konstantnu komunikaciju između građana Velike Kladuše, domaćih i stranih nevladinih organizacija, te izbjeglica/migranata s ciljem međusobnog informisanja o svim aspektima migrantske krize.
  • Pomoć izbjeglicama u BiH” – grupa služi za razmjena informacija o akcijama pomoći.
  • Are You Syrious?” – volonteri koji pružaju svakodnevno informacije o onom što se dešava sa izbjeglicama i migrantima u Europi (AYS Daily Digest na engleskom)

Preporučena terminologija o izbjeglicama i migrantima:

Danas u svijetu ima više od 68,5 miliona osoba koje bježe od rata, progona i svi oni su izbjeglice ili tražitelji azila. Pored njih, u pokretu su i ljudi koji migriraju iz svojih zemalja u potrazi za poslom ili obrazovanjem. Tokom 2018., u BiH je registrovano više od 24.000 izbjeglica i migranata.

Izbjeglica – svaka osoba koja je napustila svoju zemlju u strahu od ozbiljnih ugrožavanja ljudskih prava ili strahu za život i sigurnost. Izbjeglice imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Tražitelji azila – osobe koje su napustile svoju zemlju u potrazi za zaštitom od progona ili kršenja ljudskih prava, ali koje još čeka legalni status izbjeglice u zemlji u kojoj se nalaze. Tražiti azil je jedno od osnovnih ljudskih prava, što znači da svakome mora biti omogućen ulazak u drugu zemlju da traži azil.

Migranti – ne postoji međunarodno prihvaćena definicija za ovu kategoriju. Ipak, organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava u svijetu koriste ovaj termin kada govore o ljudima koji su napustili svoje zemlje, ali nisu tražitelji azila niti izbjeglice. Većina migranata je napustila svoje zemlje iz ekonomskih razloga. Mnogi od njih nisu izbjeglice i ne mogu dobiti azil, ali su njihovi životi ugroženi u zemljama iz kojih dolaze, te njihova ljudska prava moraju biti zaštićena u zemljama u kojima se nalaze. Migranti ne smiju biti zatvoreni i ne smiju im se ograničiti kretanje.

Savjet – najbolje je koristiti istovremeno termine “izbjeglice” i “migranti” jer se među ljudima koji se kreću sada Balkanskoj ruti nalaze i jedni i drugi.

Ilegalni migranti – nosi puno predrasuda i dehumanizira, a nije zakonom definisan niti ga podržavaju organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava. Ljudi koji nemaju legalne dokumente u jednoj zemlji često su u toj situaciji ne svojom krivicom, nego zbog spore administracije ili nefunkcionalnosti države. Za ljude koji nemaju legalni status u jednoj zemlji preporučuje se termin “ljudi bez dokumenata”.

Stanari: Druga strana priče (video)

0

Termoelektrana Stanari puštena je u rad u septembru 2016. godine. Njen rad opravdava se radnim mjestima i tvrdnjama da je u potpunosti usklađena s propisima iz oblasti zaštite životne sredine. Ipak, za nekoliko porodica, termoelektrana i rudnik donijeli su samo štetu i probleme. Podnesene su i tužbe, koje su u proceduri. Ovo je njihova priča….

Na Grani Zelenoj – Intervju o kvaliteti zraka – Martin Tais (video)

0

Svake godine u zimsko vrijeme, dramatične informacije, kruže medijima i društvenim mrežama ali u međuvremenu se ništa ne dešava bar kada su u pitanju oni koji su nadležni i odgovorni za ovakvu situaciju. Površnost koja je simptomatična za medije, organizacije civilnog društva ali i same građane, za rezultat daje tek malo do umjerenu paniku, do prvih proljetnih dana, kada se situacija sa zagađenjem stabilizuje. A onda se na probleme zaboravi do naredne zime. Dvije godine nakon našeg posljednjeg razgovora, pitamo Martina Taisa, Specijalistu za kvalitet zraka i klimatske promjene da li se situacija promjenila.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Film Elme Kazagić o Davidu Dragičeviću

1

Možemo li svi skupa razumjeti kako je ne dostići istinu, izgubiti porod, bližnjega svoga, kako i koliko boli? Na ovo odgovara novi dokumentarac Federalne TV, autorke Elme Kazagić.

Riječ je o filmu o Davidu Dragičeviću, Banjalučaninu ubijenom u 21. godini, o jednom nedovršenom snu, roditeljskom osjećaju, sjećanjima, djetinjstvu i izrastanju, strahovima, željama, o boli, trpnji i nadama.

Daleko od isprazne politike i jalovih istraga, ali i tik uz policijske kordone, kamera vas vodi u tajne Davidove sobe, pod okrilje roditeljskog doma, bilježi svjedočenja o mladiću koji je pisao pjesme i stvarao muziku za njih, nudi kadrove progona istomišljenika, kazuje o ljubavima mladog čovjeka koji je, skoro poput Davidove zvijezde u judaizmu, i na isti način kroz preplitanje svjetlosti i tame, pogotovo roditeljske istrajnosti, već uveden u simbole jednog podneblja.

#izbjegličkepriče 03: Jusuf, migrant koji nas je zadivio poštenjem

0

Početkom decembra svi mediji u Velikoj Kladuši, Bosni i Hercegovini, pa i šire, prenijeli su priču od mladom migrantu Jusufu koji je pronašao značajnu svotu novca u Velikoj Kladuši i odlučno je vratio vlasniku. Jusuf je pronašao novac u smotuljku, bez novčanika i podataka o vlasniku, a radilo se o svoti većoj od minimalne mjesečne plate u BiH. Identifikacija vlasnika nije bila moguća jer ispred vrata apoteke, gdje je pronađen novac, nije bilo video nadzora. Jusuf je mogao bez ikakvih problema da zadrži novac, koji mu je itekako bio potreban.

Dvadesettrogodišnji Iračanin pravog imena Sufyan, kojeg migranti i lokalci zovu Jusuf, odmah po pronalasku novca odlučio je potražiti vlasnika. Ušavši u apoteku, vidio je samo farmaceutkinju iza pulta, koja nije razumjela engleski jezik i nije bila sigurna kakve su namjere mladog Iračanina.

Morao je potražiti nekog ko ga razumije i ko bi mogao da mu pomogne u njegovom naumu – vraćanju novca. Svu tu zbrku otežala je činjenica da novac nije bio u novčaniku, uz neki identifikacijski dokument, zbog čega je Jusuf odlučio sakriti informaciju o tačnom iznosu, znajući da samo vlasnik zna o kolikom je iznosu riječ. Priča je, uz pomoć lokalnog radija, dobila sretan završetak: vlasnik je pronađen i novac je vraćen. Objašnjavajući svoj postupak Jusuf je rekao kako je svoj čin smatra sasvim normalnim, te čak nije htio da prihvati ni nagradu koju mu je namijenio vlasnik novca.

Jusuf nas je prvo zadivio svojim poštenjem i odlučnošću da pronađe vlasnika, a našao se u situaciji u kojoj ga niko ne bi krivio da je zadržao novac. Međutim, ono što posebno oduševljava jest da ovaj mladi Iračanin, unatoč putu koji je prošao i svim negativnim iskustvima koje je imao, ostaje vjeran svojim ličnim principima i ne gubi nadu u dobrotu ljudskog roda.

Jusuf je diplomirao na odsjeku za građevinski inženjering. Prije nego što će izbjeći iz Iraka bio je uposlen u humanitarnoj organizaciji, koja je radila na iskopavanju bunara u selima bez pristupa pitkoj vodi. Jusufov otac također radi za jednu iračku humanitarnu organizaciju, a majka mu je direktorica u osnovnoj školi. Njegovi roditelji, kako sam kaže, odgajali su ga prema propisima islama i naučili ga da uvijek pokuša pomoći ljudima.

Ovaj tekst je samo uvod u naš razgovor s Jusufom ili Sufyanom, koji je s nama podijelio dio svoje izbjegličke priče. Iz njegovih odgovora je jasno koliko dobro ovaj mladi Iračanin shvata situaciju u kojoj se nalaze građani Velike Kladuše, ali i drugih sredina kroz koje prolazi migrantska ruta. Upečatljivo je kako se on trudi da razumije i pronalazi izgovor za ljude koji su se loše ponijeli prema njemu i drugim migrantima.

Poruka ove priče jest da bismo svi trebali imati više razumijevanja jedni za druge. Baš onako  kako ga Jusuf ima. Prije nekoliko dana javio nam se iz Italije. Nadamo se da će uspjeti ostvariti i svoj najvažniji cilj – stvoriti lijep život. Iznimno nam je drago što smo uspjeli snimiti razgovor s njim samo par dana prije nego je napustio Veliku Kladušu.

Novinarka: Enisa Hadžić

Snimatelj: Edis Kadrić

Na Grani Zelenoj – “Stanje i perspektive civilnog drustva II”

0

Kakvo je stanje i perspektive civilnog društva u BiH? 2018 godine na žalost čini se da je stanje civilnog društva u nikad gorem položaju od kraja rata do danas. Rezultati takvog stanja vidljivu su na svakom koraku i u svakom segmentu društva u cjelini. U videu govore: Aida Šljamo Daguda direktorica Centra za promociju civilnog društva, Milica Pralica udruženje Oštra Nula Banja Luka, Goran Zorić organizacija KVART iz Prijedora, Srđan Šušnica kulturolog i analitičar, Aleksandar Gluvić aktivista.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – “Stanje i perspektive civilnog drustva I”

0

Kakvo je stanje i perspektive civilnog društva u BiH?

2018 godine na žalost čini se da je stanje civilnog društva u nikad gorem položaju od kraja rata do danas. Rezultati takvog stanja vidljivu su na svakom koraku i u svakom segmentu društva u cjelini. U videu govore: Aida Šljamo Daguda direktorica Centra za promociju civilnog društva, Milica Pralica udruženje Oštra Nula Banja Luka, Goran Zorić organizacija KVART iz Prijedora, Srđan Šušnica kulturolog i analitičar, Dražana Lepir udruženje Oštra Nula, Aleksandar Gluvić aktivista.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

 

BIM Forum Sarajevo 2018 (Video)

0

Organizator BIM Alijansa u partnerstvu sa Građevinskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu predstavili su BIM Forum Sarajevo 2018 koji je okupio stručnjake iz primjene najnovijih BIM (Building Information Modeling) tehnologija za projektovanje u niskogradnji, visokogradnji te primjenama u drugim srodnim industrijama, a održan je 15. novembra 2018. godine u “Velikoj sali” Općine Stari Grad uz podršku ALUKOENIGSTAHL Sarajevo.

BIM Forum Sarajevo 2018 okupio je stručnjake kako bi razmijenili mišljenje o razvoju praktičnih rješenja u procesu digitalizacije građevinske industrije i prisutnih preko 220 posjetioca imalo je uvid u neke od najnovijih svjetskih trendova kao i primjere dobre prakse od kojih su neki i na tlu Bosne i Hercegovine sa osvrtom na različite perspektive i ideje drugih sudionika iz regiona Jugoistočne Evrope i šire.

BIM Forum Sarajevo 2018 je bio izvrsna prilika za promovisanje obrazovnog, zakonodavnog i praktičnog aspekta usvajanja BIM-a i predstavljen je za preko 200 posjetioca kroz ekspertne prezentacije 15 govornika.

Gosti – predavači iz inostranstva:

 

MATJAŽ ŠAJN, Član upravnog odbora siBIM | Direktor u CGS Labs, Ljubljana (Slovenija),

TASHKO RIZOV,Mašinski fakultet, Univerzitet “Ss.Cyril and Methodius” Skoplje (Makedonija),

VELJKO JANJIĆ, CEO i osnivač BEXEL Consulting, Beograd (Srbija),

AZRA DUDAKOVIĆ, Team Leader | BIM Manager odjela BIM.5D Strabag AG, Beč (Austrija),

Stručnjaci iz Bosne i Hercegovine također su uzeli učešće:

 

MUHAMED SERDAREVIĆ, Predsjednik BIM Alijansa,  CEO i partner u “normal arhitektura”, Sarajevo

MIRZA POZDER, Prodekan za nastavno-naučni rad, Građevinski Fakultet u Sarajevu,

ŽANESA LJEVO, Rukovodilac Odsjeka za saobraćajnice, Građevinski Fakuletet u Sarajevu,

IRNES DURAN, Menadžer odjela BIM Asset Development u “Walter”, Sarajevo,

ELMA KRASNY, Menadžer Walter BIM Academy,  Partner u “Walter”, Sarajevo,

MARKO DŽIDIĆ, Voditelj odjela za BIM, “Alfa Therm”, Mostar

ZLATKO TANOVIĆ, CEO “GAZZDA” Sarajevo,

HARIS HADŽIALIĆ, CEO u “Global GPS”, Sarajevo,

STEFAN MILOVIĆ, Marketing manager, “Alukoenigstahl”, Sarajevo

SABINA GACKIĆ , Manager odjela za BIM, “Alukoenigstahl”, Sarajevo

KENAN KURTOVIĆ, Direktor, “GDi”, Sarajevo.

Istraživanjima rađenim na nivou građevinske industrije došlo se do spoznaje da postoje sistemski nedostaci vezani za nivo kolaboracije tokom realizacije projekata, praćeni nedovoljnim investiranjem u tehnologiju, istraživanje i razvoj te lošim upravljanjem informacijama. Posljedično, građevinski projekti, u koje novac ulaže javni i privatni sektor, se realizuju uz više finansijske rizike, a najčešće, usljed izmjena projektovanih rješenja, dolazi do prekoračenja rokova i do utroška sredstava većeg od planiranih. Uz to, građevinarstvo je identificirano kao jedna od najslabije digitilizovanih oblasti privrede, što se smatra osnovnim uzrokom stagniranja produktivnosti radne snage zaposlene u ovoj industriji.

Istovremeno, „Industrijska Agenda“ predviđa, kako će, najvjerovatnije, BIM tehnologija i promjene koje ona uvodi imati najveći utjecaj, ne samo na sektor građevinarstva, već i na AEC inženjerstvo. Europska Unija je prepoznala potencijal BIM-a da pospješi inovativnost i digitalizaciju u građevinskoj industriji, tako da EU Direktiva o javnim nabavkama (2014/24/EU) navodi kako, za ugovorene javne radove, uključujući projektovanje, zemlje članice mogu zahtijevati korištenje specifičnih elektronskih alata, poput onih za BIM. Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za EU i kao takva, dužna da transponira EU Direktive u zakone i podzakonske akte.

BIM u Bosni i Hercegovini, još uvijek, nije prepoznat u zakonima i podzakonskim aktima, a procedura javnih nabavki u građevinarstvu omogućava raspisivanje tendera u kojim je presudni kriterij „najniža cijena sa tehnički zadovoljavajućom ponudom“. Implementaciju projekata obilježava nedostatak upravljanja informacijama, kolaboracije i koordinacije između naručioca (posebno kada se radi o javnom sektoru) i projektanata (u fazi projektovanja), odnosno izvođača (u fazi izgradnje).

Posmatrajući globalno BIM se smatra novim pristupom projektovanju, izgradnji i održavanju građevina. BIM je definisan kao set međusobno povezanih politika, procesa i tehnologija, na takav način, da generišu metodologiju upravljanja projektovanjem građevina i projektnim podacima (u digitalnom formatu) kroz cijeli životni ciklus građevine. BIM implementacija na državnom nivou bi, u skladu sa preporukama „EU BIM TASK GROUP“, trebala slijediti najbolje primjere iz svjetske prakse, gdje su kao ključni faktori prepoznati motivacija, kolaboracija te posvećenost promjenama u tehnologiji, radnim procesima i ponašanju.

BIM ne predstavlja softwerski alat, BIM je proces koji prati građevinu od idejnog rješenja, kroz sve procese analiza pa sve do održavanja i upravljanja istom nakon izgradnje. BIM je postao sadašnjost te predstavlja jedini način da ostanem ukorak s vremenom, konkurencijom i zahtjevima tržišta.

BIM omogućava značajno povećanje produktivnosti, preciznije i detaljnije analize projekta, kvalitetnu kolaboraciju, brze izmjene, rano uočavanje problema te niz drugih benefita koji osiguravaju brz povrat investicije.

BIM tehnologija standard je u velikom broju zemalja i njegova implementacija je u velikoj ekspanziji te su vlade razvijenijih država zakonski regulisale njegovu implementaciju; u Velikoj Britaniji od 1.4.2016. za sve javne investicije obavezna je primjena tzv. BIM Level 2 načina rada, a sličan princip također uvode i druge zemlje europske Unije Francuska,  Danska, Španija, Portugal. Najdalje su u primjeni BIM-a došli Singapur, Južna Koreja, kao i skandinavske zemlje; u Švedskoj i Norveškoj BIM tehnologiju već godinama koriste javne institucije za potrebe realizacije projekata kroz sistem Javnih nabavki.

Više informacija dostupno na: www.bimalliance.ba

 

Čist zrak za zdravu djecu

0

Sarajevo se odavno bori sa visokim stepenom zagađenja zraka. Zbog prevelike koncentracije prašine i sitnih čestica (PM 10 i PM 2,5)  Sarajevo bilježi vrijednosti koje ga čine među najzagađenijim gradovima na području Europe. Pored Sarajeva, i drugi bh. gradovi bilježe lošu kvalitetu zraka – primjerice Zenica i Tuzla sa metaloprerađivačkim fabrikama i termoelektranama.

U ovom kratkom klipu nudimo prijedloge rješenja kako možemo doprinijeti da se kvaliteta zraka u gradovima BiH može popraviti, a pri tome uštediti i novac.

Moguća pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Sljedeće grupe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti: plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.” Ovo je rečenica s kojom se skoro svakodnevno suočavamo. Mnogo faktora utiče na kvalitetu zraka, kao što je loženje uglja i drugih neadekvatnih goriva, te saobraćaj. Ovim klipom hbs želi ukazati na problem zagađenja zraka, te predložiti mjere koje svi zajedno možemo poduzeti kako bismo popravili stanje. Predložene mjere uz to pokazuju i na koji način stanovništvo može uštediti novac pravilnim korištenjem drva. Zajednički cilj je ono što je najvažnije: zdravlje naše djece.