Na Grani Zelenoj – Dr. Zoran Cvijanović – intervju – Smart City

0

“Smart City je inicijativa koja se pojavila potkraj dvadesetog stoljeća kao rezultat intenzivne primjene informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) u skoro svim oblastima ljudskog djelovanja. U tom periodu su se, pored Smart City inicijative, pojavile i inicijative za uvođenje “elektroničke pameti” u mnoge druge oblasti: poljoprivredu, zdravstvo, obrazovanje, stanovanje, turizam, itd. Engleski nazivi nekih od ovih inicijativa su formirani dodavanjem prefiksa “e-“, npr. e-learning, e-commerce, e-government i slično, dok su drugi dobili cijelu riječ “smart” kao prefiks, npr. smart home, smart agriculture, smart factory i, naravno, smart city. Kod nekih inicijativa gdje telekomunikaciona komponenta u realizaciji sistema igra značajnu ulogu, pojavljuju se i nazivi sa prefiksom “tele”, kao što su teleconferencing, telemedicine i slično.”

Dr. Zoran Cvijanović je radio za bosanske firme i vladine institucije u različitim poljima, koja sežu od audio inžinjeringa do DNK analize. Predavao je kompjuterske nauke i informacione sisteme na nekoliko univerziteta u SAD-u, Njemačkoj i BiH. Svojim studentima i saradnicima pokušava prenijeti osjećaj oduševljenja postupkom transformacije skromne i stroge sintakse programskih jezika u elegantne programske strukture i korisne aplikacije.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Film Damira Bašića i benda Propeler – “Delta Val”

0

Film je premijerno prikazan za uži krug ljudi u kinu Obala Meeting Point 12. marta prošle godine, a uvršten je i u program Sarajevo Film Festivala. Nakon što su objavili spot po spot, odlučili su publici pokloniti cijeli film.

Film govori o mladom čovjeku koji, nezadovoljan sobom, želi da se promijeni. Da bi to učinio, potrebno je da pročešlja svoj život, kako bi ustanovio tačne uzroke njegove nesigurnosti, neodlučnosti i straha. Svaki spot hronološki priča ideju filma na svoj način, a pored toga, svaki spot ima i svoju posebnu priču.

Film je sniman u Sarajevu i okolini, kao i u Kelnu. U produkciji filma i albuma, učestvovalo je oko 100 ljudi od kojih je više od 60 glumaca/ica. Svoje glumačke uloge ostvarili su: Emir Fejzić, Aidan Muratović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Zoran Ćatić, Elma Juković, Emir Pašanović, Mirza Ajnadžić, Slađan Vujić, Bojan Mijatović, Meša Muratović, Viktor Kljajić i mnogi drugi. Scenarij, režiju, produkciju i postprodukciju potpisuje Damir Bašić. Producent albuma je Ammar Jažić.

Produkciju albuma i filma su finansirali članovi benda Propeler.

Propeler je alternativni autorski bend koji je nastao 2008. godine u Sarajevu. Kroz bend je prošlo mnogo ljudi, a danas ga čine Haris Delić, Kenan Glavinić, Admir Osmanović i Damir Bašić.

Od 2008. pa do 2011., članovi benda su producirali radijsku emisiju “Propeler Radio Show” na Radiju 202, Radiju Federacije i eFM Studentskom radiju. Krajem 2016. godine Propeler ulazi u studio “Bosnaton” i počinje sa snimanjem prvog albuma.

Premijera igrano-dokumentarne serije “Školokrečina”

0

Igrana serija “Školokrečina” nastala je prema istoimenoj zbirci priča autora Nenada
Veličkovića, a glavni akteri pored učenika u ovoj seriji su nastavnici – Jasna Diklić, Admir Glamočak i Slaven Knezović, te Mario Drmać koji je kroz anketiranje građana i građanki unio dokumentarnu dimenziju o besmislenosti pukog reproduciranja teksta.

“Školokrečina” se bavi temom loših udžbenika u tri školstva pod jednim krovom. Dramatizovane primjere iz doktorske disertacije Nenad Veličkovića režirala je Ada Sokolović, po scenariju Nenada Veličkovića, u produkciji Mebius Film Sarajevo uz podršku EED-a (European Endowment for Democracy).

Iz 18 čitanki i udžbenika maternjeg jezika koje se koriste u redovnoj nastavi u BiH, gdje se uči po bosanskom, hrvatskom i srpskom nastavnom planu i programu, predstavljeni su primjeri, kako je navedeno, indoktrinacije iz analiziranih udžbenika od prvog osnovne do četvrtog srednje u sva tri obrazovna sistema.

Cilj “Školokrečine” je informisati i educirati koliko su čitanke “zatrovane” nacionalizmom. Porast ksenofobije, nacionalizma i netolerancije je rezultat, između ostalih, faktora i indoktrinacije literaturom.

Osim toga, u epizodama se ukazuje i na enorman broj grešaka koje nisu plod ideološke orijentacije, nego, kako stoji, neznanja, nesposobnosti i aljkavosti priređivača i izdavača.

Epizode serije će biti dostupne premijerno na YouTube kanalu “Školokrečina”, a nakon toga i na TV stanicama.

Konferencija “Zagađenost zraka u BiH”

0

Fondacija Heinrich Boell organizovala je konferenciju pod nazivom “Zagađenost zraka u BiH“ na kojoj su predstavljene dvije analize koje nude dugoročna i jednostavna rješenja problema zagađenja zraka u gradovima BiH.

Zagađenost zraka  u Bosni i Hercegovini dugogodišnji je problem koji institucije ignoriraju ili pak ne nude adekvatna rješenja. A koliko je situacija alarmantna najbolje pokazuju podaci o smrtnim slučajevima – od 5500 umrlih osoba u BiH godišnje, za skoro svaku petu smrt kriv je zagađeni zrak.

Rješenja koja su ponuđena na konferenciji su utopljavanje objekata, zamjena dotrajalih peći i nabavka peći na pelete, uvođenje javnog centralnog grijanja, toplotnih pumpi i slično. Obrazloženo je da je Sarajevu potrebno oko 40 milijuna KM za zamjenu peći u  35.000 domaćinstava koja se sada griju na čvrsta goriva, a u Tuzli oko 35 milijuna KM za zamjenu peći u 13.000 domaćinstava.

Kao jedna od dugoročnih mjera navedena je modernizacija voznog parka, te uvođenje sistema „park and ride“.

Fondacija Heinrich Boel se godinama bavi pitanjem zagađenja zraka, a kako je kazala Jasminka Bjelavac iz Fondacije, danas predložena analitična rješenja za problem smanjenja zagađenja zraka su provodiva, samo vlasti na svim nivoima u BiH moraju zasukati rukave i početi raditi na problemu koji ima trajne posljedice po zdravlje građana.

Na Grani Zelenoj – Reaktivacija prostora za društvene i kulturne aktivnosti

0

U BiH postoji veliki broj napuštenih, zapostavljenih, ili nedovoljno iskorištenih javnih prostora. Istovremeno, ogroman broj organizacija civilnog društva, umjetnika i građanskih inicijativa već decenijama nema adekvatan prostor za rad, što dodatno ugrožava njihovu veoma osjetljivu poziciju, i nerijetko ih prisiljava na prestanak rada. Nekadašnji model organizovanja aktivnosti u domovima kulture -“odozgo”- danas više ne funkcioniše, i prema mnogobrojnim primjerima iz svijeta, zamjenjuje se programiranjem i upravljanjem odozdo (bottom-up).

Da li je rješenje u reaktivaciji praznih prostora nekadašnjih domova kulture, industrijskih ili vojinh objekata u konceptu civilno-javnog partnerstva?

O tome govore Aida Kalender, direktorica AKCIJA Sarajevo-
Lejla Kreševljaković, magistrica arhitekture i umjetnisti, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Boriša Mraović, istraživač u organizaciji Crvena (www.crvena.ba) iz Sarajeva
Irena Boljunčić- Gracin, predsjednica mreže evropskih nezavisnih kulturnih centara Trans Europe Halles (teh.net) i predstavnica Saveza udruga Rojca Pula (rojcnet.pula.org).

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

CIN: Dokumentarni film „Terorista“

0

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Bajro Ikanović, vođa selefijske zajednice u Hadžićima u Bosni i Hercegovini (BiH), početkom 2013. godine je otišao u Siriju i pridružio se Islamskoj Državi Iraka i Levanta (ISIL). Poginuo je u borbi za ovu terorističku organizaciju.

Prema podacima Tužilaštva BiH, on je bio komandant vojne jedinice „Jaysh Muhamed Qa’atiba“ koju su činili Bošnjaci sa prostora Balkana.

Godinu i po prije nego je Ikanović otišao na ratište u ISIL, novinar Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je sa njim proveo nekoliko dana na bosanskim planinama gdje je Ikanović odlazio kako bi se klonio svakodnevnih grijeha.

U dokumentarnom filmu „Terorista“ donosimo jedinstven razgovor sa njim u kojem je otvoreno govorio o svojoj ideologiji, svakodnevnom životu, selefijskom prakticiranju islama i sudskom procesu u kojem je osuđen za pripremanje terorističkog napada u BiH.

Prema podacima istražnih i obavještajnih institucija, na područje ISIL-a otišlo je oko 270 muškaraca, žena i djece iz BiH. Manji dio se vratio u BiH, a pojedini su po povratku osuđeni ili im se sudi zbog ratovanja na stranim ratištima. Novinari CIN-a su razgovarali sa njih 12, ali su samo trojica pristala stati pred kamere.

Uz njih, novinari CIN-a su razgovarali i sa njihovim porodicama, psiholozima, vjerskim vođama i tužiocem koji radi na ovom slučaju.

Kratki film – AmnA

0

Film „AmnA“  je posveta jednom neviđenom, dugogodišnjem prijateljstvu u kojem preovladava optimizam.

Naslovnu ulogu odigrala je Hena Klarić, snimatelj je bio Mirza Ajnadžić dok je majstor tona Slađan Vujić. Animacije je radio Damir Bašić, muziku Kenan Glavinić a prevod na engleski Advan Košarić.

Scenarijo su pisali Lejla Omeragić – Ćatić i Zoran Ćatić koji je i režirao film.

Film je do sada prikazan na filmskom festivalu u SAD-u, na regionalnom festivalu “Uhvati Film” kao i u programu bh film Sarajevo Film Festivala.

Na Grani Zelenoj – ” Povorka Ponosa “

0

Više od 3.000 ljudi šetnjom od Vječne vatre do Parlamenta BiH je 8. septembra, podržalo prvu Bh. povorku ponosa. Bez ijednog incidenta, uz poruke ljubavi, solidarnosti povorka je pokazala da tolerancija i nenasilje nemaju alternativu. Univerzalne vrijednosti ljudskih prava bez obzira o kome se radilo jedino su riješenje za demokratsko društvo. Uprkos velikim tenzijama u gotovo pet mjeseci od najave da će se u Sarajevu održati prva bh. Povorka ponosa, politikanstva pa čak i govora mržnje, aktivisti uz podršku građana, pokazali su kako se može. Uz osmjehe i zagrljaje izražen je jasan stav u borbi za osvajanje ravnopravnosti svih građana i građanki u Bosni i Hercegovini. Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Mala revolucija u Velikoj Kladuši

0

Velika Kladuša punu deceniju – otkako je srušena zgrada Centra za kulturu i obrazovanje – nije imala objekat koji je imao primarno kulturnu namjenu. Sada je tamo otvoren „Alternativni dom kulture“.

Dugoročni cilj je da ovo bude mjesto u kojem će se mladi, ali i drugi građani, svakodnevno okupljati, razmjenjivati znanje, učiti zajedno i jedni od drugih, te na taj način osvježiti kulturni i društveni život Velike Kladuše ali i eventualno preduprijediti sve veći broj odlazaka mladih.

U Velikoj Kladuši otvoren „Alternativni dom kulture“

Velika Kladuša punu deceniju – otkako je srušena zgrada Centra za kulturu i obrazovanje – nije imala objekat koji je imao primarno kulturnu namjenu. Sada je tamo otvoren „Alternativni dom kulture“.Opširnije u večerašnjem izdanju Radio Foruma!

Posted by Cosmo – Radio Forum on Friday, 2 August 2019

Rehabilitacioni kamp Vlašić 2019 udruženja ” Srce za djecu “

0

Podrška mališanima oboljelim od raka je ključna tokom intenzivnog liječenja, ali je neophodna i nakon njega. Da naša podrška ne završava sa liječenjem svjedoči i ovogodišnje održavanje 12. po redu Rehabilitacionog kampa „Vlašić 2019“ od 23.07. – 28.07.2019, koji se održava na planini Vlašić sa preko 150 mališana i njihovih roditelja i braće i sestara, koji su izborili svoju bitku i pobijedili rak.

Kao i svake godine posebno smo ponosni na volontere kampa iz naše grupe MladiCe – mladi koji su u djetinjstvu izliječeni od raka. Oni kroz svoj volonterski angažman sa djecom dodatno motivišu djecu i roditelje da je konačna pobjeda nad rakom moguća.

Udruženje, svake godine, pruža posebno osmišljen program rehabilitacionog kampa za djecu oboljelu i liječenu od raka i njihove roditelje. Čitav program je besplatan, uključujući smještaj, hranu, aktivnosti i medicinsku skrb. Rehabilitacioni kamp se finansira donacijama, grantovima i aktivnostima Udruženja.

 

Ciljevi kampa jesu:
• Jačanje imuniteta, otpornosti i fizičke izdržljivosti djece
• Psihosocijalno jačanje
• Jačanje samopouzdanja, samopoštovanja i uključivanje u grupu vršnjaka
• Povećanje nezavisnosti, samouvjerenosti, otvorenosti prema novim stvarima i iskustvima
• Socijalno jačanje – pozitivan utjecaj grupe, resocijalizacija i povratak u matičnu sredinu
• Smanjenje stresa, anksioznosti, poticanje kreativnog izričaja i pozitivnog stava
• Jačanje porodičnih veza
• Podizanje svijesti o dječijem raku i posljedicama liječenja