Valter (opet) brani Sarajevo!

0

U Sarajevu je otvoren Muzej “Valter brani Sarajevo”, prvi filmski muzej na Balkanu, posvećen istoimenom kultnom filmu u režiji jednog od najvećih bh. filmskih autora Hajrudina Šibe Krvavca, snimljenog davne 1972. godine.

Riječ je o multimedijalnom projektu Filmskog centra Sarajevo, na čelu s direktorom ove ustanove, nagrađivanim bh. rediteljem, scenaristom i producentom Jasminom Durakovićem.

Tokom aprila Muzej će za posjete biti otvoren svakim radnim danom od 09.00 do 17.00 sati. Ulaznice će koštati 10 KM, a jedan dan u sedmici na tzv. ‘dan otvorenih vrata’, cijena će iznositi 5 KM. Muzej je prilagođen i osobama sa invaliditetom.

Duraković je najavio i projekt rekonstrukcije nekadašnjeg Filmskog studija Jagomir, u okviru kojeg je moguće uraditi i filmski zabavni park posvećen bh. kinematografiji.

Valter (opet) brani Sarajevo!

U Sarajevu je otvoren Muzej "Valter brani Sarajevo", prvi filmski muzej na Balkanu, posvećen istoimenom kultnom filmu u režiji jednog od najvećih bosanskohercegovačkih filmskih autora Hajrudina Šibe Krvavca, snimljenog davne 1972. godine.Više u današnjem Radio Forumu!

Posted by Cosmo – Radio Forum on Wednesday, 10 April 2019

PREMIJERA FILMA „DRUŠTVENI STATUS“

0

Šta se nalazi iza “najveće životne radosti”?
Narativ filma, iz trećeg lica, istražuje različite uglove gledanja na rođenje, društvo i stereotipne društvene norme. Otvarajući pitanja o kojima muškarci ne znaju ništa a žene najčešće prešućuju. Čak i majke svojim kćerkama.
#postpartum

Post partum (latinski) doslovno znači “nakon poroda”.
Vrijeme postpartuma, traje otprilike 40 dana nakon poroda. Vrijeme u kojem se funkcije organizma ustabile, prestane krvarenje, maternica se u najvećem broju slučajeva vrati u stanje prije poroda. Šavovi od epiziotomije, bolovi u leđima od spinalne anestezije, bol rane od reza, mokraćni otvor od stavljanja katetera može biti i par mjeseci iziritiran i stvarat probleme pri mokrenju i nekontrolirano pražnjenje mjehura, bolne bradavice. Društvene norme nalažu da pored svega navedenog žena doji, presvlači, kupa bebu, da kuća bude čista i uredna, gosti posluženi i slanim i slatkim …
Osmjeh, sreća, uslužnost, brzina i okretnost se podrazumijevaju

Film je uvršten u „Top Ten“ selekciju međunarodnog Crominut festivala Požega 2018
Prikazan je u selekciji BH Film Sarajevo Film Festivala 2018.

Hvala Emina Osmanagic i Tijana Medvedec (Asocijacija XY za seksualno i reproduktivno zdravlje) na pomoći.
Naravno mojoj ekipi Damir BasicSlađan Vujić i Mirza Ajnadžić ali njih već znate 

Reportaža – “Plan B” Fest – Harkov Ukrajina

0

Plan B Fest je “Plan društvenih inovacija i novi plan B” rođen sa željom da se uvežu zanimljivi ljudi iz Ukrajine i svijeta da se grad Harkov uvrsti u kulturne mape te da ujedini kreativne pojedince i organizacije kao i da organizuje muzičke događaje. Festival je konferencija, Plan B Day, i muzički dio, Plan B Night. U popodnevnim satima organizovane su konferencije, gdje svoje panele imaju stručnjaci iz cijelog svijeta, radionice, diskusije i izložbe, gdje se raspravlja o najvažnijim temama za društvo, stiču se nova poznanstva i iskustva. Ovoga puta govorilo se o aktivizmu, urbanizmu i projektima u urbanom prostoru; razvoju okruženja za razne vrste biznisa; umjetnički projekti na ukrajinskom istoku, umjetnost i kultura za promjene; ljudska prava; mediji, populizam i mladi; tehnologije za razvoj – sve što mijenja svakodnevni život običnih ljudi na bolje. Noću se odmaramo na koncertima i zabavama iz ukrajinskih i stranih headlinera. Upoznajte se sa aktuelnom ukrajinskom i evropskom muzikom i međusobno. Prvi PLAN B održan je u septembru 2016. u Harkovu, Kramatorsku i Slavjansku. U 2017. godini pokretu su se pridružili Dnipro, Bakhmut, Soledar i Lviv. Festival organizuje NVO “Kulturna agencija A” (Harkov) uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Vjetroelektrana Mesihovina, čista i obnovljiva energija

0

Vjetroelektrana Mesihovina otvorena je u martu 2018. godine i prvi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u selu Gornji Brišnik kod Tomislavgrada. Sa 22 turbine, jedna je od najvećih vjetroelektrana na prostoru jugoistočne Evrope. Za razliku od energije iz uglja, vjetar proizvodi čistu i obnovljivu energiju!

Kakanj: Život pod nebom punim otrova (video)

0

Termoelektrana Kakanj je među deset najvećih evropskih emitera sumpor dioksida (SO2). Zagađenje koje emituje ovo postrojenje širi se Evropom prelazeći granice. Broj oboljelih od kancera, prema tvrdnjama mještana Kaknja, gotovo svakodnevno raste, a posljedice rada zastarjele elektrane su gotovo nesagledive.

Na Grani Zelenoj – ” Balkanska Ruta Kroz BiH “

0

Projekcijom dokumentarnog filma „Patka“ u produkciji Mediacentra Sarajevo i predstavljanjem nalaza izvještaja “Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU“ , autorica Gorane Mlinarević i Nidžare Ahmetašević,  posjetioci i posjetiteljke u Centru za kulturu u Jelićevoj imali su priliku čuti  o razlikama između stvarne i medijske slike o migrantima u BiH. Događaj je organizirala Fondacija Heinrich Boell, koja je ujedno podržala i izradu izvještaja, dok su produkciju dokumentarnog filma omogućili Civil Rights Defenders.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Nidžara Ahmetašević istakla je da su nalazi istraživanja koje je intenzivno rađeno od septembra do kraja decembra 2018, ali su u njemu i podaci koji se odnose na cijelu godinu, porazni i pokazuju zanemarivanje nekih od osnovnih prava koje imaju izbjeglice i migranti poput slobode kretanja, prava na human i dostojanstven život, prava na adekvatnu medicinsku zaštitu, školovanje i prava na integraciju. Ahmetašević je rekla da izvještaj pokazuje slike s terena koje smo rjeđe sretali u medijima od naslova i sadržaja koji su ukazivali na negativne strane prisustva izbjeglica i migranata u BiH. „Malo se govori o tome kako žive ljudi u kampovima u BiH i zašto su došli ovdje, a više se daje prostora za manipulacije i priče o problemima, koji su često prenapuhani. Tako priče o ljudima i njihovim životima ostaju negdje u prikrajku i građani i građanke imaju često sliku da su izbjeglice i migranti drugo ime za problem.“ Amir Purić, urednik Facebook stranice „Izbjeglice u Velikoj Kladuši“ govorio je o utjecaju medijskog izvještavanja o migrantskoj krizi na percepciju javnosti u sredinama u kojima borave migranti i izbjeglice, poput Velike Kladuše. Purić je istakao da je u sredinama poput Velike Kladuše, kroz koje je prošlo na hiljade migranata izbjeglica u posljednjih godinu dana, primjetno kako je javnost promijenila stavove prema ovoj populaciji i to na gore. Za to su, smatra on, dijelom odgovorni mediji, ali još više državna vlast odnosno izostanak njene pravovremene reakcije.

Izvještaji sa dominantno negativnim odnosom prema migrantima u BiH, prenošenje neprovjerenih informacija i njihovo dijeljenje putem društvenih mreža, podizanje tenzija i širenje  straha među građanima stvorilo je atmosferu u kojoj su glasniji i vidljiviji bili oni mediji koji su neetički i neprofesionalno obavljali svoj zadatak. O ovome je govorila Tijana Cvetićanin s portala Raskrinkavanje.ba:„Zadatak novinara  je da istražuju teme i dublje od onoga što su trenutno vidjeli svojim očima. Kontekst je važan i ne smijemo ga kao novinari zaboravljati, zato što širi pristup nekoj temi omogućava kvalitetan i fer odnos prema onima o kojima izvještavamo. S druge strane, to je i obaveza novinara prema onima za koje rade-

prema javnosti- da ih ne potcjenjuju nudeći im ograničene, senzacionalističke i izvještaje koji će u njima izazvati strah. Dokumentarni film „Patka“ govori o neprofesionalnom medijskom izbještavanju, o huškanju, panici i neprovjerenim informacijama koje su mnogi mediji objavljivali. Važno je da ukažemo na greške novinara, ne kako bismo ih osudili, nego kako bismo iz njih svi zajedno nešto naučili. Također je, zbog beskonačnosti mogućnosti u internet prostoru, važno naučiti javnost da znaju prepoznati razliku između profesionalnog medija, kvalitetno urađenog novinarskog zadatka i potpuno izmišljene, neprovjerene i nefer prezentovane informacije.“, pojasnila je Elvira Jukić-Mujkić, autorica dokumentarnog filma i urednica Media.ba u Mediacentru Sarajevo.

Tokom 2018. godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo više od 23.000 ljudi koji su su bili prisiljeni napustiti svoje domove i krenuti na put s nadom da će doći do mjesta gdje će moći nastaviti svoj život. Iako se više od 1.500 ljudi prijavilo za azil u BiH, tek oko sedam posto je uspjelo proći zamršene, često nejasne, procedure i zaista pokrenuti proces dobijanja azila u našoj zemlji.

 

Kratki vodič za novinare:

Nadležnosti, izvori informacija i terminologija o izbjeglicama i migrantima

Za većinu novinara, građana i institucija susret i rad sa izbjeglicama i migrantima bilo je novo iskustvo kada se dio “Balkanske rute” kroz Bosnu i Hercegovinu ponovo aktivirao za prolazak ljudi sa Istoka. U martu 2016. godine, Vijeće ministara BiH je usvojilo Strategiju u oblasti migracija i azila i Akcioni plan za period 2016-2020. u kojima se kaže da su institucije svjesne uvećanih migracija na Balkanu. Dvije godine kasnije, dok su izbjeglice i migranti živjeli na ulicama, u parkovima i šatorima bh. gradova, bilo je jasno da institucije zapravo nisu bile spremne za dolazak ljudi u BiH. U posljednjih nekoliko mjeseci smještaj izbjeglica i migranata u BiH organizovan je na nekoliko lokacija za što su nadležnosti podijeljene između nekoliko institucija, međunarodnih organizacija i grupa.

 Nadležnosti institucija i organizacija:

 Ministarstvo sigurnosti BiH – nadležno za pitanja azilanata; rukovodi Azilantskim centrom Delijaš i Imigracionim centrom u Lukavici. U sklopu ministarstva je Sektor za azil, Sektor za imigracije, Granična policija i Služba za poslove sa strancima.

Ministarstvo za izbjeglice i ljudska prava BiH – jednom kada dobiju status, sve osobe su u nadležnosti ovog Ministarstva koje rukovodi i centrom Salakovac pored Mostara.

 International Organization for Migration (IOM u BiH) – nadležni za centre Bira, Sedra i Borići u Bihaću, Miral u Velikoj Kladuši, i Ušivak u Hadžićima pored Sarajeva.

UNHCR – vodi računa o potrebama naročito ugroženih kategorija poput maloljetnika bez pratnje, bolesnih, LGBT, žena s djecom; zaduženi za psiho-socijalnu podršku.

UNICEF – nadležni za brigu o djeci unutar izbjegličke i migrantske populacije.

Danski savjet za izbjeglice – prisutni u Bihaću, Velikoj Kladuši, Sarajevu i zaduženi za zdravstvenu zaštitu.

Crveni križ/krst – uključeni u skoro svim kantonima, uglavnom zaduženi da osiguraju hranu, odjeću i obuću.

Pomozi.ba – humanitarna organizacija djeluje u Sarajevu i kampu Ušivak, pružaju hranu, odjeću i obuću.

Mjesečni izvještaj o aktivnostima međunarodnih organizacija dostupan je na stranici UN-a u BiH. Dostupan na linku: https://bit.ly/2QEGTyB

(Obično dolazi prilično kasno, najmanje mjesec nakon perioda na koji se odnosi)

Brošura sa informacijama o azilu u BiH – UNHCR (dostupan na linku: https://bit.ly/2FLQEGa)

Dodatni izvori informacija o izbjeglicama i migrantima: U Bihaću, Velikoj Kladuši, Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Ključu djeluju i volonteri, domaći i strani, koji poznaju situaciju na terenu i dobar su izvor informacija.

Vaša prava – pravni zastupnici tražitelja azila – imaju urede u nekoliko bh. gradova.

Helsinški parlament građana Banja Luka – uljučeni u aktivnosti u Krajini.

 Facebook grupe:

  • Izbjeglice u Velikoj Kladuši” – Cilj ove Facebook stranice je uspostaviti konstantnu komunikaciju između građana Velike Kladuše, domaćih i stranih nevladinih organizacija, te izbjeglica/migranata s ciljem međusobnog informisanja o svim aspektima migrantske krize.
  • Pomoć izbjeglicama u BiH” – grupa služi za razmjena informacija o akcijama pomoći.
  • Are You Syrious?” – volonteri koji pružaju svakodnevno informacije o onom što se dešava sa izbjeglicama i migrantima u Europi (AYS Daily Digest na engleskom)

Preporučena terminologija o izbjeglicama i migrantima:

Danas u svijetu ima više od 68,5 miliona osoba koje bježe od rata, progona i svi oni su izbjeglice ili tražitelji azila. Pored njih, u pokretu su i ljudi koji migriraju iz svojih zemalja u potrazi za poslom ili obrazovanjem. Tokom 2018., u BiH je registrovano više od 24.000 izbjeglica i migranata.

Izbjeglica – svaka osoba koja je napustila svoju zemlju u strahu od ozbiljnih ugrožavanja ljudskih prava ili strahu za život i sigurnost. Izbjeglice imaju pravo na međunarodnu zaštitu.

Tražitelji azila – osobe koje su napustile svoju zemlju u potrazi za zaštitom od progona ili kršenja ljudskih prava, ali koje još čeka legalni status izbjeglice u zemlji u kojoj se nalaze. Tražiti azil je jedno od osnovnih ljudskih prava, što znači da svakome mora biti omogućen ulazak u drugu zemlju da traži azil.

Migranti – ne postoji međunarodno prihvaćena definicija za ovu kategoriju. Ipak, organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava u svijetu koriste ovaj termin kada govore o ljudima koji su napustili svoje zemlje, ali nisu tražitelji azila niti izbjeglice. Većina migranata je napustila svoje zemlje iz ekonomskih razloga. Mnogi od njih nisu izbjeglice i ne mogu dobiti azil, ali su njihovi životi ugroženi u zemljama iz kojih dolaze, te njihova ljudska prava moraju biti zaštićena u zemljama u kojima se nalaze. Migranti ne smiju biti zatvoreni i ne smiju im se ograničiti kretanje.

Savjet – najbolje je koristiti istovremeno termine “izbjeglice” i “migranti” jer se među ljudima koji se kreću sada Balkanskoj ruti nalaze i jedni i drugi.

Ilegalni migranti – nosi puno predrasuda i dehumanizira, a nije zakonom definisan niti ga podržavaju organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava. Ljudi koji nemaju legalne dokumente u jednoj zemlji često su u toj situaciji ne svojom krivicom, nego zbog spore administracije ili nefunkcionalnosti države. Za ljude koji nemaju legalni status u jednoj zemlji preporučuje se termin “ljudi bez dokumenata”.

Stanari: Druga strana priče (video)

0

Termoelektrana Stanari puštena je u rad u septembru 2016. godine. Njen rad opravdava se radnim mjestima i tvrdnjama da je u potpunosti usklađena s propisima iz oblasti zaštite životne sredine. Ipak, za nekoliko porodica, termoelektrana i rudnik donijeli su samo štetu i probleme. Podnesene su i tužbe, koje su u proceduri. Ovo je njihova priča….

Na Grani Zelenoj – Intervju o kvaliteti zraka – Martin Tais (video)

0

Svake godine u zimsko vrijeme, dramatične informacije, kruže medijima i društvenim mrežama ali u međuvremenu se ništa ne dešava bar kada su u pitanju oni koji su nadležni i odgovorni za ovakvu situaciju. Površnost koja je simptomatična za medije, organizacije civilnog društva ali i same građane, za rezultat daje tek malo do umjerenu paniku, do prvih proljetnih dana, kada se situacija sa zagađenjem stabilizuje. A onda se na probleme zaboravi do naredne zime. Dvije godine nakon našeg posljednjeg razgovora, pitamo Martina Taisa, Specijalistu za kvalitet zraka i klimatske promjene da li se situacija promjenila.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Film Elme Kazagić o Davidu Dragičeviću

1

Možemo li svi skupa razumjeti kako je ne dostići istinu, izgubiti porod, bližnjega svoga, kako i koliko boli? Na ovo odgovara novi dokumentarac Federalne TV, autorke Elme Kazagić.

Riječ je o filmu o Davidu Dragičeviću, Banjalučaninu ubijenom u 21. godini, o jednom nedovršenom snu, roditeljskom osjećaju, sjećanjima, djetinjstvu i izrastanju, strahovima, željama, o boli, trpnji i nadama.

Daleko od isprazne politike i jalovih istraga, ali i tik uz policijske kordone, kamera vas vodi u tajne Davidove sobe, pod okrilje roditeljskog doma, bilježi svjedočenja o mladiću koji je pisao pjesme i stvarao muziku za njih, nudi kadrove progona istomišljenika, kazuje o ljubavima mladog čovjeka koji je, skoro poput Davidove zvijezde u judaizmu, i na isti način kroz preplitanje svjetlosti i tame, pogotovo roditeljske istrajnosti, već uveden u simbole jednog podneblja.

#izbjegličkepriče 03: Jusuf, migrant koji nas je zadivio poštenjem

0

Početkom decembra svi mediji u Velikoj Kladuši, Bosni i Hercegovini, pa i šire, prenijeli su priču od mladom migrantu Jusufu koji je pronašao značajnu svotu novca u Velikoj Kladuši i odlučno je vratio vlasniku. Jusuf je pronašao novac u smotuljku, bez novčanika i podataka o vlasniku, a radilo se o svoti većoj od minimalne mjesečne plate u BiH. Identifikacija vlasnika nije bila moguća jer ispred vrata apoteke, gdje je pronađen novac, nije bilo video nadzora. Jusuf je mogao bez ikakvih problema da zadrži novac, koji mu je itekako bio potreban.

Dvadesettrogodišnji Iračanin pravog imena Sufyan, kojeg migranti i lokalci zovu Jusuf, odmah po pronalasku novca odlučio je potražiti vlasnika. Ušavši u apoteku, vidio je samo farmaceutkinju iza pulta, koja nije razumjela engleski jezik i nije bila sigurna kakve su namjere mladog Iračanina.

Morao je potražiti nekog ko ga razumije i ko bi mogao da mu pomogne u njegovom naumu – vraćanju novca. Svu tu zbrku otežala je činjenica da novac nije bio u novčaniku, uz neki identifikacijski dokument, zbog čega je Jusuf odlučio sakriti informaciju o tačnom iznosu, znajući da samo vlasnik zna o kolikom je iznosu riječ. Priča je, uz pomoć lokalnog radija, dobila sretan završetak: vlasnik je pronađen i novac je vraćen. Objašnjavajući svoj postupak Jusuf je rekao kako je svoj čin smatra sasvim normalnim, te čak nije htio da prihvati ni nagradu koju mu je namijenio vlasnik novca.

Jusuf nas je prvo zadivio svojim poštenjem i odlučnošću da pronađe vlasnika, a našao se u situaciji u kojoj ga niko ne bi krivio da je zadržao novac. Međutim, ono što posebno oduševljava jest da ovaj mladi Iračanin, unatoč putu koji je prošao i svim negativnim iskustvima koje je imao, ostaje vjeran svojim ličnim principima i ne gubi nadu u dobrotu ljudskog roda.

Jusuf je diplomirao na odsjeku za građevinski inženjering. Prije nego što će izbjeći iz Iraka bio je uposlen u humanitarnoj organizaciji, koja je radila na iskopavanju bunara u selima bez pristupa pitkoj vodi. Jusufov otac također radi za jednu iračku humanitarnu organizaciju, a majka mu je direktorica u osnovnoj školi. Njegovi roditelji, kako sam kaže, odgajali su ga prema propisima islama i naučili ga da uvijek pokuša pomoći ljudima.

Ovaj tekst je samo uvod u naš razgovor s Jusufom ili Sufyanom, koji je s nama podijelio dio svoje izbjegličke priče. Iz njegovih odgovora je jasno koliko dobro ovaj mladi Iračanin shvata situaciju u kojoj se nalaze građani Velike Kladuše, ali i drugih sredina kroz koje prolazi migrantska ruta. Upečatljivo je kako se on trudi da razumije i pronalazi izgovor za ljude koji su se loše ponijeli prema njemu i drugim migrantima.

Poruka ove priče jest da bismo svi trebali imati više razumijevanja jedni za druge. Baš onako  kako ga Jusuf ima. Prije nekoliko dana javio nam se iz Italije. Nadamo se da će uspjeti ostvariti i svoj najvažniji cilj – stvoriti lijep život. Iznimno nam je drago što smo uspjeli snimiti razgovor s njim samo par dana prije nego je napustio Veliku Kladušu.

Novinarka: Enisa Hadžić

Snimatelj: Edis Kadrić