Prijedlog ekološkog rješenja: Smanji račun, sačuvaj šumu!

Svjedoci smo da problemi uzrokovani globalnim zatopljenjem tek počinju. Šume nestaju zbog požara i nažalost, život na zemlji se mijenja na gore.

Prošlogodišnje obraćanje 16-godišnje aktivistkinje Grete Thunberg UN-u je uzburkalo javnost. Njen govor je doveo do podizanja svijesti o tome  da je krajnje vrijeme da se reaguje na klimatske promjene. Ona je prilikom obraćanja UN-u poručila: “Oči svih budućih generacija su usmjerene ka vama. Ako nas odlučite iznevjeriti, kažem vam da vam to nikada nećemo oprostiti. Nećemo dopustiti da se izvučete iz ovoga. Ovdje podvlačimo crtu. Svijet se budi i promjena stiže, voljeli vi to ili ne.”

Učenici Treće gimnazije u Sarajevu su odlučili da  daju  svoj doprinos rješavanju problema nestajanja šuma i viška stakleničkih gasova. Profesor Mevludin Maličević je pristupio rješavanju ovog problema sa sadašnjim učenicima i prethodnom generacijom učenika koja je uspješno izvela projekat “STEM Semafor”. Razmotrili su šta oni mogu učiniti povodom očuvanja šuma, ujedno i povećanja količine kisika, što sa sobom nosi i smanjenje stakleničkih plinova.

Rješenja koja se nude širom svijeta vode povećanju proizvodnje kisika, te su usredotočena na pošumljavanje, podrazumijevajući čekanje desetina godina na konačni rezultat. Ekipa iz Treće gimnazije je tražila rješenje koje bi trenutačno umanjilo trošenje prirodnih resursa i pokazalo konkretne rezultate u dosta kraćem vremenskom roku.

Efikasnost rješenja je ekipa provjerila proračunima u svom kantonu. Prema popisu iz 2013. godine Kanton Sarajevo ima 438 443 stanovnika, sa preko 200 000 stambenih jedinica. Na svaku adresu svakog mjeseca dolaze „računi/liste“ za električnu energiju, grijanje, vodu, odvoz smeća, telekomunikacije, itd.

Ekipa je uočila neefikasnosti u trošenju prirodnih resursa kod ovakvog sistema naplate računa. Primijetili su da je dosta prostora na računima neiskorišteno i da postoje podaci koji se  ponavljaju (npr. površina stambene jedinice, vrijednost PDV-a, cijena usluge  po kvadratu  prostora, mjerno mjesto, mjerni uređaj, poruke potrošačima, itd.). Osmislili su novi model računa koji bi pri štampanju drastično umanjio upotrebu papira. Svi podaci koji se ponavljaju bi bili zapisani u QR kodu dostupnom potrošačima. Papir bi se kao prirodni resurs upotrebljavao racionalnije, što je veoma bitno pri očuvanju šume. Iz razloga što baš one smanjuju stakleničke gasove, istovremeno bi riješili dva problema.

U Kantonu Sarajevo na adrese se mjesečno dostavi oko 958 000 „račun/lista“ formata A4. Dakle, na godišenjem nivou biva izdano oko 11 496 000 „računa/listi“. Predloženim rješenjem uštedjelo bi se oko 9 579 910 papira formata A4 za godinu  dana.

Procjena cijene kupovine i štampanja ove količine papira dovodi do uštede budžeta Kantona Sarajevo u iznosu od 1.256.000,00 KM na godišnjem nivou. S obzirom da se ostatak papira od računa nakon izvjesnog vremena poslije plaćanja odbacuje, modelom novog računa bi svake godine smanjili količinu papirnog otpada za 76,6 tona.

Novi model računa za godinu dana bi sačuvao 1824 stabla. Isto tako, sačuvala bi se površina šume od 7,29 dunuma, što je veličina jednog prosječnog fudbalskog stadiona, sačinjenog od stabala visine 12 metara i prečnika 18 centimetara. Jednom stablu tih dimenzija je potrebno oko 50 godina da naraste. Jedno stablo tokom svog životnog vijeka proizvede životnu zalihu kisika za dva čovjeka. Dakle, na godišnjem nivou bi se racionalnijom upotrebom papira uštedjela životna zaliha kisika za 3650 ljudi.

Za proizvodnju jedne tone papira potrebno je 72 kubika vode. Primjena novog modela računa bi svake godine uštedjela oko 5472 kubika vode.

Proračun ekipe se odnosi samo na Kanton Sarajevo i jasno ukazuje na to koliko prirodnih resursa se može uštedjeti i time doprinijeti pozitivnom ekološkom utjecaju.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *