Rezime drugog dana Bookstana

0

Drugi dan ovogodišnjeg Bookstana započeo je promocijom zbirke pjesama „Kavalov jek“ srbijanskog autora Srđana Sekulića. Na samom početku predstavljanja prve knjige mladog pjesnika, promotor Vladimir Arsenić naglasio je da poezija nije prostor mutnih i romantičarskih izmaglica, te da se o njoj danas treba govoriti jasno i glasno jer se na taj način njena uloga u društvu potvrđuje. Srđanova poezija jeste književno oličenje upravo ovakvog jasnog načina pisanja. Njegov stil je nedvosmislen, a teme arhaične kojima Srđan ipak prilazi na nov i neobičan način jer dolaze iz njegovog ličnog iskustva. Govoreći o književnoj građi, Srđan Sekulić rekao je da svoja putovanja po Balkanu iskoristio kako bi pisao poeziju o onome što doživljava kao lično i blisko. Pjesnik i promotor razgovarali su također o izazovu rada na ritmu i dinamici zbog čega je zbirka pjesama kombinacija narativnih i lirskih pjesama.

U nastavku književnih druženja u bašti Buybooka, predstavljena je zbirka priča “Atakama” Nikole Nikolića, mladog crnogorskog pisca. Promociju je moderirala Magdalena Blažević, književna kritičarka, spisateljica i prevoditeljica koja je pojasnila da je zbirka podijeljena na tri dijela – Odlaske, centralni dio Horizont, te Aneks. Teme koje preovladavaju u autorovim djelima su – pitanje odlaska, samoubistva i smrti, te pitanje na koji način se njegovi likovi suočavaju sa smrću, pojašnjavajući kako mrak smatra podsticajnim od svjetla, te kako kroz duet sa smrću u svojim djelima, crpi kreativnu inspiraciju. U ostatku promocije govorilo se i o ulozi humora u književnosti, duhu nacije, autorovom identifikacijom sa likovima o kojima propovijeda.

U sali Kina Meeting Point održana je promocija knjige “Izabrana djela Zuke Džumhura u prisustvu Damira Uzunovića, direktora IK „Buybook“, Selvedina Avdića, bosanskohercegovačkog pisca i novinara te Jelene Zimonjić, zaposlenicom u Odjelu za kulturu i informisanje u opštini Stari Grad, u Beogradu, a koja je u kontaktu i razgovorima sa kćerkom Zuke Džumhura započela ovaj projekt. Uzunović je započeo priču o kapitalnom projektu izdavačke kuće „Buybook“ riječima autor nije živ, a nastavlja živjeti referirajući se na tridesetogodišnjicu smrti Zuke Džumhura. Izabrana djela u sebi sadrže i brojne anegdote, legende, biografije, crteže i skice, te se smatraju prvim zvaničnim objavljivanjem Džumhurovih putopisa uz dopust porodice. Selvedin Avdić naglašava kako na današnjoj promociji nije prisutan ni kao teoretičar ni znalac, nego kao poštovalac, te kako široj javnosti nije poznato da je Zuko, osim pisca, bio i karikaturista, te je zanat naslijedio od Pjera Križanića, poznatog beogradskog karikaturiste, a pored toga i aktivan (akademski) slikar, koji je nerijetko poklanjao i prodavao svoje slike.

U drugom ovogodišnjem okruglom stolu definisanog tematskim okvirom Fantom slobode učesnici razgovora bili su osnivači časopisa, pokretači otpora i kulturnog povezivanja u prvim poslijeratnim godinama: Dragan Stojković, Enver Kazaz, Kruno Lokotar i Nenad Rizvanović. Damir Uzunović, moderator razgovora, pojasnio je na početku da je danas više nego ikad potrebno podsjetiti se na početke antifašističke poslijeratne borbe čije plodove ubiremo i danas. Enver Kazaz, urednik časopisa Lica iznio je mišljenje da je njegova funkcija bila da se razračunava sa postojećom paradigmom naglašavajući da je rat prevara, te da se osvijetle posljedice pristajanja na stajalište moći vlasti  jer prihvaćanje autoviktimizacijske naracije režima onemogućava proširivanje prostora slobode. Učesnici razgovora složili su se da je čitava generacija pisaca koja je radila i stvarala okupljala najbolje od književnosti u tom periodu poetike otpora, te da se taj književni mnemotop ne može poništiti.

Promocija knjige Johna Freemana “Rječnik propasti“ održana u Meeting Pointu u razgovoru sa srbijanskim prevodiocem Dankom Ješićem, pri čemu je potegnula brojna krucijalna društveno-politička te moralna pitanja vremena u kojem živimo. Freeman započinje promociju riječima Nešto je vrlo pogrešno s našim svijetom, te pojašnjava kako se knjiga, koja je odraz njegovog odnosa prema svijetu i promjenama u globalnoj vladavini, sastoji od intervjua sa brojnim renomiranim piscima te ne nudi odgovore na globalnom nivou, koliko kroz intimnu perspektivu. Uprkos brojnim društveno-političkim temama tokom promocije, Freeman napominje da ovo nije knjiga o politici, nego o jeziku i metodama političke i druge zloupotrebe jezika jer fašizam uvijek počinje sa jezikom.

Promocija romana „Maybe Esther“ njemačke spisateljice Katje Petrowskaje održana je u razgovoru sa Senkom Marić, mostarskom pjesnikinjom, prozaistkinjom i esejistkinjom. Roman, koji se prevashodno bavi Drugim svjetskim ratom, započinje nasiljem riječima – protagonistkinja se na bečkom peronu susreće s simboličnim natpisom „Bombardier welcome to Wien“. U kontekstu paranoje koja prožima Evropu, Petrowskaja naglašava kako odbija provesti život u opsesivnom strahu od opasnosti te kako je osnovni razlog zašto je odabrala modelirati likove prema vlastitoj porodici ne sentimentalnost, nego spoznaja da priča njene porodice stoji u kontrastu sa sovjetskom ideologijom.

U sklopu predstavljanja knjige „Atlas pseudomitologije“ Svetislava Basare, autor je spočitao Vuku Karadžiću simplifikaciju jezika, koji se tek sada, kaže on, oporavlja. Na upit promotora Namika Kabila o religijskoj dogmi, Basara ostaje čvrst u uvjerenju da je religija intiman odnos sa bogom, te da čovjek, u bijegu od ovog svijeta, a posredstvom organizovane religije, čak i tamo, s druge strane, nailazi na njega i ostaje zaglavljen u ćorskokaku.

Drugi festivalski dan završen je promocijom novog romana „Mladeži“ Arnona Grunberga, holandijskog pisca židovskog porijekla. Promotor Chris Keulemans već u prvim minutama najavio je da su centralne teme razgovora – pitanje samoubistva i traume, te je ostatak razgovora protekao navigiranjem između sadržaja romana, odnosno fiktivnog, te crtica i anegdota iz autorove biografije, tvoreći brojne poveznice i dajući dodatnu dimenziju narativu. Grunberg pripovijeda i o ličnoj historiji roditelja, o posesivnosti, o svom odnosu sa majkom, te potencijalno efektnim metodama preboljevanja kroz transformaciju vlastite ličnosti. Na kraju promocije autor je naveo i kako unutar svakog čovjeka čuči žudnja za pričama, no, koja, ako izmakne kontroli, može postati sredstvo samodestrukcije.