Hronično zagađenje ugljem u zemljama Zapadnog Balkana

0

Rad 16 termoelektrana na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana predstavljaju zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Evropu, pri čemu zdravstvene posljedice i troškove podnose i građani Evropske unije – zaključak je nove analize koju su danas u Briselu predstavile organizacije HEAL, Sandbag, CAN
Europe, CEE Bankwatch i organizacije članice Europe Beyond Coal kampanje.
Ova analiza je zasnovana na metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropske komisije. Rezultati analize su pokazali da svake godine zagađenje zraka koje je posljedica rada 16 zapadno balkanskih termoelektrana na ugalj prouzrokuje do 3000 preuranjenih smrti, do 8000 slučajeva
bronhitisa kod dece, kao i druga hronična oboljenja. Analizom je procijenjeno da godišnji zdravstveni troškovi koji se mogu povezati sa ovim zagađenjem iznose od 6,1 do 11,5 milijardi eura, a plaćaju ih građani i ekonomije ugroženih zemalja.
Zagađenje zraka ne poznaje granice, u Evropi ono i dalje predstavlja nevidljivog ubicu. Činjenica je da se zagađeni zrak sa Zapadnog Balkana prenosi u zemlje Evropske unije gdje dodatno negativno utiče na već loš kvalitet zraka. Ovo otežava napore ovih EU zemalja, direktnih susjeda regionu Zapadnog Balkana, da ispune evropske standarde kvaliteta zraka. Krajnje je vrijeme da donosioci odluka u Evropskoj uniji podrže napore za zaštitu čistog zraka i dekarbonizaciju energetskog sektora u zemljama Zapadnog Balkana", prokomentirala je Vlatka Matković Puljić, viša savjetnica za zdravstvo i energetiku u
organizaciji HEAL i glavna autorica ovog izvještaja.
Termoelektrane Zapadnog Balkana godinama emituju enormne količine zagađujućih materija. Samo u 2016 godini, 16 zapadno balkanskih termoelektrana je u zrak ispustilo količinu sumpor dioksida (SO 2 ) usporedivu sa količinom emitovanom iz svih 250 termoelektrana u Evropskoj uniji. Podjednako alarmantan je i nivo zagađenja sitnim česticama (PM2,5 PM10) i azotnim oksidima (NOx).
Decenijama termoelektrane Zapadnog Balkana nekažnjeno truju okoliš i svoje i stanovništvo susjednih država. Elektroprivreda BiH je u zadnjih petnaest godina napravila bezbroj studija i analiza rješenja za ugradnju postrojenja za odsumporavanje. Nažalost, pošto su vjerovatno procijenili da im se više isplati
nastaviti trovati građane nego uložiti sredstva u zaštitu njihovog zdravlja, sve se završilo na izradi studija.
Nadam se da će ova analiza potaknuti političare iz Evropske unije da izvrše pritisak na BiH vlasti da počnu voditi brigu o zdravlju svojih i EU građana izjavio je Denis Žiško, koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za ekologiju i energiju.
Upotreba fosilnih goriva ne predstavlja samo zdravstveni rizik za stanovništvo nego je i ogromno finansijsko i ekološko opterećenje za zemlje regije Zapadnog Balkana. Krajnje je vrijeme da donosioci odluka u Bosni i Hercegovini i regiji prihvate činjenicu da je ugalj energent prošlosti i da što prije počnu
praviti ozbiljne planove za dekarbonizaciju energetskog sektora kazala je Duška Kudra, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu.

Analizu možete preuzeti na : https://drive.google.com/file/d/1uYGVkZeAVBYhWfKxcOjuIxFU5RdM–M9/view