Izložba Arheološkog muzeja Zadar, „U temeljima grada“

0

Živeći u neprekinutom kontinuitetu najmanje tri tisuće godina, grad Zadar je i dalje privlačan kao urbani centar i mjesto za život. U takvom gradu neminovne su promjene, a sve one nose i potrebu za iskopima i novim izgradnjama. Svaki pogled u temelje grada otkriva nešto od njegove bogate prošlosti, a najstariji ostaci, oni iz željeznoga doba, donose saznanja o početku života grada.
Ovom izložbom prikazuju se Jadran i Zadar u 1. tisućljeću prije nove ere, a probrana arheološka građa razotkriva dio svakodnevnog života zadarskih Liburna.

Organizator izložbe: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine i Arheološki muzej Zadar

Otvorenje: Petak, 18. 05. 2018. godine u 19 sati

Mjesto održavanja: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Zmaja od Bosne 3

Vrijeme trajanja: 18. svibanj – 15. lipanj
Autorice stručne koncepcije i postava: Natalija Čondić i Morana Vuković, Arheološki muzej Zadar

Na zadarskom se poluotoku kontinuirano živi već tri tisuće godina. Najstarije naselje, koje je zauzimalo površinu današnje uže gradske jezgre, osnovali su u 9. stoljeću pr.n.e. Liburni, jedan od mnoštva naroda koji su tijekom željeznoga doba naseljavali područje Mediterana. Sve do dolaska pod izravni utjecaj rimske civilizacije na prijelazu stare u novu eru, Zadar je bio najznačajnije liburnsko utvrđeno naselje – gradina i najveća liburnska trgovačka luka. Od svoga osnutka, grad je prešao put razvoja od običnoga naselja do protourbanoga središta koje je zrcalilo opću socijalnu i kulturnu sliku epohe kojoj je pripadalo. Presudnu važnost u tom razvoju  imao je povoljan smještaj na samoj sredini istočnoga Jadrana, neposredno uz važne pomorske plovidbene pravce. Izvrstan položaj  i značenje koje je u završnim stoljećima stare ere imao kao razvijeni općinski protourbani centar svakako su razlozi zbog kojih su Rimljani u Zadru i osnovali koloniju, rimsko naselje najvišega statusa.

Zbog tisućljetnog kontinuiteta života na poluotoku i dugog niza različitih građevinskih intervencija nedostaju nam jasno vidljivi materijalni tragovi željeznodobnoga naselja. Njih pronalazimo u arheološkim slojevima u temeljima današnjega grada. Ti slojevi sadrže pokretnu i nepokretnu materijalnu kulturu čije proučavanje predstavlja temeljni alat za  rekonstruiranje načina života zadarskih Liburna. Izložba donosi saznanja o najstarijoj prošlosti grada, te po prvi put prezentira građu pronađenu u željeznodobnim slojevima na nekoliko novijih nalazišta u centru poluotoka.

Osim domaće liburnske željeznodobne keramike ova izložba prezentira keramički materijal koji je uvožen kontinuirano na ove prostore još od 8. pa do 1. stoljeća pr.n.e. s matičnog grčkog područja te južne Italije. Luksuznost i jedinstvenost ovih predmeta, poput vještih slikarija iz pera grčkog slikara s kraja 5.st.pr.n.e., čije ime otkrivamo javnosti po prvi put baš u Sarajevu, daju još veću čar izložbi i razotkrivaju fini ukus Liburna.