Završen drugi Bookstan

0

Dodjelom nagrada polaznicima i polaznicama „Male škole pisanja i mišljenja“ te čitanjem odlomaka iz poezije i proze autora/ica koje su učestvovali/e u programu, sinoć je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu završen drugi Internacionalni festival književnosti Bookstan.
U četiri festivalska dana publika je uživala u susretu i komunikaciji s reprezentacijom najboljeg što nam u ovom trenutku dolazi iz svijeta, regije i naše zemlje.
Festival je otvoren predstavljanjem jednog od najznačajnijih pisaca današnjice, engleskim književnikom i scenaristom Hanifom Kureishijem. Uz Kureishija, publika Bookstana imala je priliku slušati predstavljanja autora/ica od Rusije do Kine, s akcentom na književnike/ce koji pišu na njemačkom jeziku i djeluju s pozicije izmještenosti, najčešće kao druga generacija imigranata.
Bookstan je i u drugom izdanju posebnu pažnju posvetio edukacijskim segmentima. Uz radionicu književnog prevođenja TransLab u organizaciji Fondacije Publika i Udruženja prevodilaca BiH, dio Bookstanovog programa bile su i radionice kreativnog pisanja namijenjene djevojčicama. Uz centralni okvir koji glasi-Priča je ženskog roda, u saradnji s feminističkim časopisom Bona, iznimno talentovane djevojčice o feminističkom ključu i idejama za vlastite priče razgovarale su sa književnicama i urednicama Lamijom Begagić, Lejlom Kalamujić, Marinom Veličković i Selmom Asotić.

„Mala škola pisanja i mišljenja“, edukacijski segment namijenjen mladim književnim kritičarima/kama koji je pokrenut na prvom Bookstanu i polučio iznimno dobre rezultate, ove godine se realizovao pod mentorstvom profesora Nerzuka Ćurka i uz predavanja vrsnih poznavalaca književnosti i novinarstva.
Na „Maloj školi pisanja i mišljenja“ tokom sedam dana trajanja predavali/e su: Nerzuk Ćurak, Ozren Kebo, Tarik Haverić, Viktor Ivančić, Nenad Rizvanović, Jelena Kalinić, Karmela Devčić, John Freeman i Vladislava Gordić Petković.
U večeri zatvaranja Bookstana, najboljim polaznicima/ama „Male škole pisanja i mišljenja“ dodijeljene su i nagrade. Prve tri podrazumijevaju novčane iznose i dobili su ih Matej Vrebac kao prvonagrađeni, drugo mjesto je osvojila Nihada Bećirović ,a treće Fatima Bećarović.
Specijalno priznanje koje podrazumijeva godišnju pretplatu na Buybookova izdanja osvojila je Lamija Milišić.

Festivalskoj završnici prethodilo je niz književnih predstavljanja po uobičajenom Bookstanovom rasporedu.
U podne posljednjeg dana predstavljena je savremena bh. književnost. U društvu psa Cezara i uz moderaciju urednika Gorana Samardžića, knjigu pjesama „Pseća poetika“ predstavio je Dženan Skelić.
„Malo je knjiga kao ova unijela svježinu u savremenu domaću pa i regionalnu produkciju.
Autor se od prve do zadnje strane pridržava svog kursa i nigdje ne odstupa od sižejne niti. Čovjek ovdje gospodari psom a pas njime jer je povodac dvostruki i jednako zatezljiv s obje strane. Sinergija između autora i kućnog ljubimca je ozbiljno uznapredovala, pa se ne zna baš uvijek gdje završava pas a počinje čovjek i obrnuto.Dženan Skelić je ovom zbirkom počinio pravo malo čarobnjaštvo i odmah se uvrstio u izuzetke“, naveo je povodom nesvakidašnje pjesničke zbirke urednik i promotor Goran Samardžić.

Priliku da predstave svoj samizdatski put na drugom Bookstanu imali su pisci koji su odlučili djelovati van uobičajene prakse i sami se upustiti u avanturu nezavisnog produciranja i promovisanja knjiga. Prvi od njih je Boris Lalić, mladić kog prepoznajemo po beskrajno duhovitom nazivu njegove „izdavačke kuće“ Roto pres mačkica i kog ćemo nerijetko sresti s koferom u kojem se nalaze knjige koje potpisuje i samostalno prodaje. Ova neobična avantura naišla je na brojne simpatije a autoru omogućila pristup kanonskim krugovima i postavljanje njegove drame na scenu Kamernog teatra 55. U istoj produkciji nastao je i literarni prvijenac Saše Džine koji je po vokaciji slikar, a samizdatskoj ekipi se pridružio i Hamza Hodžić koji je vlastitu samizdatsku djelatnost označio imenom Vakat zbog niza simbolika.
Na ovoj odličnoj promociji s autorima je razgovarao književni kritičar Đorđe Krajišnik.

Posljednjeg dana Bookstana predstavljena je i beogradska izdavačka kuća Partizanska knjiga i njeni autori Faruk Šehić i Uroš Bojanović. S njima je razgovarao književni kritičar i urednik Vladimir Arsenić. Buybook kao osnivač Bookstana nastoji predstaviti i autore koje „dijeli“s drugim izdavačima. U ovom slučaju to je Faruk Šehić koji je izostao s prethodnog festivalskog izdanja zbog niza uspješnih nastupa koje je u svijetu imao kao dobitnik Evropske nagrade za književnost i jedan od najboljih regionalnih pisaca.

U programu predstavljanja regionalnih autora/ica uz predstavnike Slovenije i Hrvatske nastupili su i ator/ica iz Makedonije. Riječ je o Rumeni Bužarovskoj i Tihomiru Jančvskom s kojima je razgovarala Elma Porobić i čije su nove knjige objavljene povodom Bookstana u izdanju Buybooka.

„U vremenu napada neo-koncepata, stalnog podsjećanja na veliku i slavnu prošlost – koja je uvijek lažna i uvijek samo interpretacija nekakvog scenarija koji se hoće koristiti kao slika projektirane budućnosti – Jančovski je ponudio, valjda, najviše što se može. Preciznu, minimalističku, duhovitu i istinitu sliku sadašnjosti. Ako se na taj način smije suditi, ovo je knjiga kojoj će se čitaoci ove, ali i budućih generacija uvijek moći vratiti. Godine su anamneza velikog broja sudbina i jednog vremena koje nećemo moći zvati svojim, jer je puno stvari činjeno u ime kolektiva, u ime nas, bez da se nas išta pitalo. Ali, duboko ćemo znati da to jeste bilo naše vrijeme, upravo, zbog ovakve poezije, zbog knjige koje je napisao Tihomir Jančovski, za koju, vjerujte na riječ, skoro da nema pjesnika koji ne bi poželio da je napiše“, napisao je Ahmed Burić povodom knjige „Godine“ Tihomira Jančovskog za koju je s autorom pjesme odabrao i preveo s makedonskog jezika.

„Rumena Bužarovska je nesvakidašnja pojava na literarnoj sceni regije. Njene priče su melem za sve one koji ne misle da su brakovi nužno idealni, ljubavi savršene, vlastita djeca najljepša, a nasilje negdje drugdje, daleko od nas…
Atmosfera koju stvara pisanjem čitatelje dovodi u poziciju zahvaljujući kojoj imaju osjećaj da su i sami zatočenici nekog jednosobnog stana i lošeg braka u kojem se prave kako je sve u redu, ili su možda nastanjeni u veleljepnom zdanju gdje svi moraju ponašati kao da vjeruju kako je gospodarica kuće savršena slikarka iako je neinventivna amaterka čijim se opskurnim mrtvim prirodama svi iza leđa smiju. Iako bi se njene priče mogle u duhu prigodne terminologije nazvati onim koje se čitaju u dahu, mnogo više od toga potrebno je da se apsorbuje napisano i suoči sa slojevima licemjerstva koje smo spremni brižljivo uzgajati, a sve da se ne bi srušio savršeni poredak satkan od patrijarhalnih vrijednost te da ne bismo sebi, a posebno drugima, pokazali koliko smo nesretni i nesretne“, napisala je o gošći iz Makedonije Kristina Ljevak.

Posljednji da se predstavi u zvaničnom programu Bookstana imao je Tijan Sila koji je nastupio u programu posvećenom autorima/cama koji pišu na njemačkom jeziku a njemačka im nije domovina. Tijan je Sarajlija po rođenju i s razlogom je promovisan u literarnu zvijezdu nakon posljednjeg lajpciškog sajma knjiga. Njegov roman prvijenac uskoro će u prevodu na naš jezik biti objavljen u Buybookovom izdanju, dok ovaj sjajni autor već završava novi roman na njemačkom.
S Tijanom Silom razgovarao je književni kritičar i književnik Dragoslav Dedović, jedan od glavnih moderatora drugog Bookstana, čije je poznavanje savremene njemačke književnosti i književnosti općenito, bilo dragocjeno za realizaciju ovogodišnjeg festivala.

Na zatvaranju festivala Kristina Ljevak, Buybookova urednica, podsjetila je na to da je tokom drugog Bookstana centralna pozornica na Akademiji likovnih umjetnosti bila uokvirena fotografijama najznačajnijeg sarajevskog fotografa Milomira Kovačevića Strašnog koji je i zvanični fotograf Bookstana. Riječ je o segmentu impozantne postavke najprije izložene u Umjetničkoj galeriji BiH pod nazivom „Strašni grad, Strašni pisci, fotograf Strašni“ koja je inicijalno kreirana s ciljem predstavljanja književnika i književnica koji su portretisani u ratu. „Organizovanje festivala poput Bookstana dio je i obaveze prema onima koji su i u najtežim vremenima, putem književnosti i umjetnosti općenito, uspjeli sačuvati dostojanstvo“, rekla je dodajući kako je prizor iz bašte Buybooka na kojem je Hanif Kureishi bio okružen našim sugrađanima i sugrađankama jedna od dominantnih slika drugog Bookstana i dio obaveze da se i u narednim festivalskim izdanjima publika nikada ne razdvoji od autora/ica, poštujući ideju Aleksandra Saše Hemona, Bookstanovog suosnivača, koji je festival i zamislio kao mjesto na kojem su u središtu ljudi i njihove priče.