Najava drugog dana Bookstana

0

U okviru drugog dana drugog Internacionalnog festivala Bookstan, bit će upriličen raznolik program, u vidu promocija knjiga savremene bh književnosti, literature iz regije, autora njemačkog jezika, zatim okruglog stola na temu malih jezika i politika prevođenja, te promocije književog portala Proletter iz Podgorice. U bašti knjižare Buybook, od 12 sati bit će održana promocija knjiga Amera Tikveše, objavljene u izdanju Buybooka, koju će moderirati profesor Edin Pobrić.
Od 13:30, u bašti knjižare Buybook, bit će upriličena promocija triju knjiga poezije, objavljenih  u okviru edicije Nova osjećajnost Izdavačke kuče Vrijeme iz Zenice. U okviru ove promocije, bit će predstavljena djela: “Neće biti djece za rat”, Dijale Hasanbegović, “Gutač nula”, Vuka Rodića i “Ježene kožice”, Darka Cvijetića. Promociju će moderirati pjesnik i urednik u IK vrijeme, Marko Tomaš.
U 15:00 na ALU biće upriličen okrugli sto pod nazivom Mali jezici, politike prevođenja. U 17:30 na ALU snovu knjigu redstavlja suosnivač Bookstana, jedan od najznačajnijih američkih kritićara I urednika John Freeman s kojim će razgovarati bh. Književnica Adisa Bašić.
U 19:00, takođe na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Bookstan predstavlja jednog od najznačajnijih regionalnih autora, hrvatskog književnika Damira Karakaša s kojim će razgovarati Buybokova urednica Kristina Ljevak.
U programu posvećenom njemačkom jeziku u 20:30 na ALU gostuje jedan od najznačajnijih autora s njemačkog govornog područja, pisac Ilija Trojanow. S njim će razgovarati književnik I kritičar Dragoslav Dedović.
Program drugog dana Bokstana završavamo u bašti Buybooka gdje će Marko Pogačar I Vladimir Đurišić predstaviti književni portal Proleter.

sve o autorima/cama možete pronaći na www.bookstan.ba
pratite nas i uživo na Facebook stranici Bookstana

„Mala škola pisanja i mišljenja“, ključni segment edukacijskog dijela ovogodišnjeg Bookstena počela je s radom već u subotu. Dvadeset troje mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine i regije do kraja Bookstana slušaće predavanje nekih od najznačajnijih autora/ica iz naše zemlje, regije i svijeta.
Škola je poćela uvodnim predavanjem profesora Nerzuka Ćurka pod čijim mentorstvom se realizuje ovogodišnja edukacija za buduće književne kritičare i kritičarke.
„Cilj radioničkog formata je potaknuti buduće književne kritičare/ke na drugačije promišljanje o važnim kulturnim i književnim silnicama u današnjem društvu i njihovom odnosu prema suvremenim geopolitičkim strujanjima“ dio je iz uvodnog obraćanja profesora Ćurka na prvom danu „Male škole pisanja i mišljenja“.
Čitanje kao preduslov pisanja, tema je kojom je započeo drugi dan Bookstanove radionice književne kritike, a o čemu je polaznicima govorio Ozren Kebo, poznati bh. novinar, urednik i književnik.
Bez sistematskog čitanja, nije moguće ostvariti potpuni spisateljski potencijal, a kako bi potkrijepio svoju tezu, Ozren Kebo je iznio niz književnih primjera, citata, kao i vlastito čitateljsko i spisateljsko iskustvo. Diskusija, koja je uslijedila nakon uvodnog izlaganja, dotaknula je širi kontekst iznesenog fenomena: pisanje, čitanje i prikupljanje građe u svijetu obilježenom društvenim mrežama, na što se nadovezala ideja demokratičnosti koja omogućava pisanje i komentiranje, bez obzira na profesionalnu podlogu. Teme koje su otvorene dijelom su se nadovezale na predavanje profesora Tarika Haverića usmjereno na otkrivanje ideologija u tekstu i piščeve intencije. Lucidnim zaključcima i primjerima iz suvremene političke stvarnosti, Tarik Haverić je uputio polaznike na drugačije iščitavanje i kritičko promišljanje o tekstovima koje čitaju.
Izlaganja Ozrena Kebe i Tarika Haverića, moguće je objediniti tezom da je kritičarima jedini alat sistematsko čitanje, pomoću kojeg stiču nova znanja i šire vrata percepcije. Korak nakon čitanja, otkrivanje je raznih ideoloških instanci, koje prodiru u polje književnosti, i koje kritičar mora demistificirati.
Fašizma u medijima i suvremena produkcija književnih časopisa, tematske su cjeline obrađivane na trećem danu „Male škole pisanja i mišljenja“. Viktor Ivančić, mag novinarstva – kako ga je nazvao Nerzuk Ćurak – u prvom je dijelu upoznao polaznike s rastućom fašizacijom društva koja zauzima sve više medijskog prostora. Primjerima iz dnevnih novina, Ivančić je polaznicima objasnio smisao i ideju satire kao žanra koji nam daje odmak od realnosti, izaziva nelagodu, ali i omogućuje drugačije prikazivanje određenih društvenih fenomena. Pisanjem bi ti fenomeni izgubili slikovitost i smisao – elemente koje naglašava i omogućava satirički prikaz. Koristeći savremeni fašizma kao lajtmotiv svojeg predavanja, Ivančić je iznio teze o položaju današnjeg novinarstva, ulozi satire, kao i same fašizacije koja se manifestira kroz niz formi, a ona središnja je obesmišljavanje kategorije istine i laži. Takav nam diskurs, istaknuo je Ivančić na kraju, nalaže da razne ideologije nazivamo njihovim pravim imenom.
Drugi je dio predavanja bio posvećen savremenoj produkciji i položaju književnih časopisa, a izlaganje je i raspravu vodio književnik i književni kritičar Nenad Rizvanović, koji je i urednika književnog časopisa Behar. Historijsko-teorijskim uvodom, Rizvanović je polaznike upoznao s bitnim društveno-kulturnim kretanjima koji su utjecali na razvoj i značaj književnih časopisa, ističući kako je izdavaštvo jedan od prvih uspješnih kapitalističkih projekata. Diskusija, vođena nakon uvodnog izlaganje, uglavnom je bila usmjerena na značaj književnih časopisa danas, njihov utjecaj na društveno-kulturnu situaciju podneblja u kojem izlaze te o raspoloživosti i dostupnosti takvih specijaliziranih časopisa u vremenu virtualne kulture.

Obrađivane tematske cjeline na trećem predavanju, polaznicima su omogućile uvid u neka značajne ideološke instance u savremenom novinarstvu, posebno temom fašizacije, te ih uputile na kritičko promišljanje i valoriziranje kako medijskog, tako i suvremenog književnog prostora koje su polaznici odredili kao platformu svojeg djelovanja.