Audio prilog / Javna dobra – primjeri dobre prakse

U Banjoj Luci je 13. I 14. Juna održana konferencija CommONs! Creative Ways of Activism. Fondacija Heinrich Böll okupila je predstavnike organizacija iz zemalja Zapadnog Balkana koji se bave „commons“-om (zajedničkim ili javnim dobrima) kako bi razmjenjivali ideje o različitim načinima borbe za zajednicu kroz zajednička ili javna dobra. Organizacije su prezentirale slučajeve s kojima su se susretali u svojim zemljama i izazove koji su ih pratili u njihovoj borbi za uspostavljanje zajedničkih dobara. Razgovarali smo s nekoliko predstavnika organizacija i u narednom periodu vam donosimo seriju priča o zajedničkim dobrima u regionu.

Prva priča govori o borbi Pulskih organizacija za napuštenu zgradu kasarne Karlo Rojc. Kasarna Karlo Rojc u Puli je bila vojni objekat još od 19 stoljeća, kada je izgrađena za vrijeme AustoUgarskog Carstva. Nekoliko puta mijenjala je namjenu, ali je ostala u vojnoj domeni, ili kao vojna škola ili kao kasarna. Početkom rata, 90ih, vojska odlučuje napustiti ovaj objekat, a vlasnik, ministarstvo odbrane, polako gubi interesovanje za njega. Postaje privremeno sklonište izbjeglicama, a nakon izbjeglica objekat počinju skvotirati organizacije civilnog društva. Razgovarali smo s Dušicom Radojičić iz organizacije Zelena Istra.

[track id=”551” style=”normal”]

Svakog petka očekujte nove priče iz domene zajedničkih dobara. Slijedeći put govorimo o borbi građana za preuzimanje zajedničkog dobra poluostrva Muzil u Istri.

Društveni centar Rojc

Društveni centar Rojc smješten je u centru Pule, u zgradi nazvanoj po nacionalnom heroju iz drugog svjetskog rata-Karlu Rojcu. To je najveća zgrada u gradu površine 16.739 m2, s unutarnjim dvorištem, besplatnim parkingom, sportskim igralištima i zelenim površinama. Izgrađena je 1870-te pod Austro-ugarskom monarhijom, bila je vojna škola za vrijeme Monarhije, Italije i Jugoslavije sve do 1976., kada postaje vojarna. Jugoslavenska armija napušta Rojc 1991. Početkom 1990-ih zgrada postaje utočište ratnim izbjeglicama. Prvi squoteri i organizacije civilnog društva ulaze nakon njihovog odlaska, kasnih devedesetih.

Grad Pula odlučio je formalizirati postojeću situaciju te se 1999. potpisuju prvi ugovori o korištenju prostora. Danas, 106 udruge imaju sklopljene ugovore o korištenju prostora bez plaćanja naknade. Jedina obaveza udruga je plaćanje troškova električne energije.

Udruge su vlastitim zalaganjem i sredstvima uredile svoje prostorije i dale posve novu kvalitetu nekadašnjoj vojarni. Radom i programima udahnule su nov život objektu i gradu i stvorile temelje za daljnji razvoj. Hodnici Rojca nalikuju velikoj galeriji jer je više od 4.000 m2 oslikano od strane brojnih umjetnika u sklopu projekta “Krojcberg”.

Ovaj “izgubljeni” prostor u centru grada izbjegao je sudbinu mnogih sličnih javnih prostora, koji su zbog komercijalne politike javnih vlasti pretvoreni u privatne prostore.

Udruge raspolažu svojim prostorom, a prema tipu korištenja prostora u Rojcu se nalaze produkcijski prostori (ateljei, glazbena i filmska studija, zanatske radionice…), prostori za probe, sportsko-rekreacijski, uredski, prezentacijski, radioničko-konferencijski, klupski, skladišni, servisni i ugostiteljski prostori. Veliki broj umjetnika i raznih grupa koriste ove prostore za svoje aktivnosti.

Ovaj društveni centar već je i međunarodno prepoznat te je svakako poznata kulturna, umjetnička i društvena stanica u regiji na krajnjem sjeveru Mediterana, i krajnjem jugu Srednje Europe. Iako je Pula grad od samo 70.000 stanovnika odiše kozmopolitskim duhom te je kulturno središte regije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *